Bunker

Ovaj članak je o vojnom utvrđenju. Za ostala značenja, pogledajte Bunker (čvor).

Bunker je u odbrambeno vojno utvrđenje podešeno za zaštitu ljudi, naoružanja ili drugih vojno vrijednih materijala od bombi, granata ili drugih oblika napada. Bunkeri su uglavnom pod zemljom, u odnosu na bunkerirane zgrade koje su uglavnom iznad tla. Intenzivno su se koristili u toku Prvog i Drugog svjetskog rata, a za vrijeme Hladnog rata su objekti za naoružanje, komande i kontrolne centre i skladištenje (na primjer, u slučaju nuklearnog rata). Bunkeri se može se koristiti i kao zaštita od elementarnih i drugih prirodnih nepogoda. Rovovski (tranšejni) bunkeri su male betonske konstrukcije, djelomično ukopane u zemlju. Mnoge artiljerijske instalacije, posebno za obalnu artiljeriju , historijski su zaštićene velikim bunkerskim sistemima.

Sjeverni ulaz u Cheyenne Mountain kompleks u Koloradu

Tipski industrijski bunkeri uključuju rudnička nalazišta, skladišne prostore za hranu, deponije za razne materijale, skladištenje podataka, a ponekad i skloništa za ljude. Kada je bunker u vidu zgrade, normalan položaj je ojačan podzemnim sanitarnim čvorovima i kupatilom, sa zidovima koji su ojačani vlaknima od plastike koji su neprobojni za granate. Zidovi bunkera su takvi da mogu skrenuti val obližnje eksplozije za sprečavanje ozljeda uha i unutrašnjih povrede ljudi koji su sklonjeni u bunkeru. Nuklearni bunker se također mora nositi i s podpritiskom koji traje nekoliko sekundi nakon prolaska udarnog talasa i blokiraju zračenja.

Vrata bunker moraju biti najmanje jaka kao i zidovi. U bunkerema za boravak u produženom periodu, mora biti dostupna velika količine uređaja za ventilaciju ili klimatizaciju. Bunker se može uništiti veoma snažnim eksplozivima i bojeve glave zvane bunkerski razbijači.

Bunker na otoku Texel, u Nizozemskoj

Etimologija

Riječ bunker je nastala nastaje od škotske riječi za klupu ili sjedalo (1758. godine, uz skraćeno na kat za "brodsko spavanje"), srodno s bankom (klupom za naslon) , a možda i pod skandinavskim utjecajem starošvedske riječi bunke = "ploče koje se koriste za zaštitu brodskog tereta "). Riječ je ušla nizozemski i njemački, prema nekima, je pozajmljena riječ iz engleskog jezika u 19. stoljeću, u nautičkom smislu "prostora za pohranu uglja u brod". U njemačkom, riječ se se primjenjuju za iskopana vojna skloništa u periodu Prvog svjetskog rata i Nijemci je koriste za opis skloništa otpornih na bombe i iznad tla kao u Hochbunkeru (nadzemnom bunkeru) i ispod zemlje, kao u Führerbunker (firerov, tj. Hitlerov bunker) . U vojnom smislu ta riječi je ponovno uvezena u engleski za vrijeme Drugog svjetskog rata, sa specifičnim smislom: "vojno ukopano sklonište od armiranog betona.

Tipovi

Rov

Pogledajte također: bunker (vojni)

Ovaj tip bunkera je mala betonska konstrukcija, djelomično ukopana u zemlju, koja je obično dio rovovskog sistema. Takvi bunkeri pružaju bolju zaštitu vojnicima braniteljima nego na otvorenom rovu i uključuju topove za zaštitu od napada iz vazduha (granate , aviomombe, minobacačke granate). Također pružaju i sklonište od vremenskih neprilika. Prednji bunker rovovskog sistema obično uključuje fmitraljeza ili minobacača i formira dominantan pregledni položaj. Zadnji bunkeri se obično koriste kao zapovjedna mjesta ili taktički operacijski centari, za skladištenje zaa terenske bolnice za ranjene vojnike.

Artiljerijski

Mnoge artiljerije instalacije, posebno za obalsku artiljeriju, istorijski su zaštićene velikim bunkerskim sistemima. U njima se obično nalazila posada koja opslužuje oruđa, zaštićena municija od požara i ostale potrepštine za funkcioniranje specijslizirane artiljherije dalekih dometa. Artiljerijski bunkeri su neki od najvećih pojedinačnih iz prethodnog Hladnog rata bunkera. Zidovi "baterija Todt' u sjevernoj Francuskoj bili su debeli do 3,5 m, a podzemni bunker je izgrađena za V-3 top .

Industrijski

Tipski industrijski bunkera uključuju rudnička nalazišta, skladišne prostore za hranu, deponije za materijale, skladištenje podataka, a ponekad i četvrti za život. Gradili su ih uglavnom zemlhe poput Njemačke tokom Drugog svjetskog rata za zaštitu važne industrije od bombardovanja. Industrijski bunkeri su također izgrađeni i za kontrolu opasnih aktivnosti, npr. u testovima raketnih motora ili eksperimentima sa eksplozivima. Također su građeni kako za obavljanje opasnih eksperimenata ili za skladištenje radioaktivne ili eksplozivne robe. Takvi bunkeri također postoje i u ne-vojnim objektima.

Osobni

Kada je svrsishodni bunker izgrađen u vidu kuće, normalan položaj je ojačan ispod zemlje kupaonicama s velikim kabinetima. Jedan zajednički pristup u dizajnu je upotreba vlaknima ojačane plastike. Zaštitu od pritiska mogu pružati zaobljene konstrukcije. Pokrovna jalovina je podešena za zaštitu od zračenja. Pogodnim materijalima se osigurava i zaštita od podzemnih voda.

Skladišta municije

Bunkeri za skladištenje municije su dizajnirani tako da sigurno čuvanje eksplozivne naprave, a sadrži nikakve unutrašnje eksplozive. Najčešći konfiguracije za snažne eksplozive je skladištenje u bunkeru je iglastog oblika. Oni su često ugrađeni u brdu, za dodatno obuzdavanje mase. Specijalizirana verzije bunkera za municiju zove se Gravel Gertie, koji je dizajniran da sadrži radioaktivne ostatke eksplozivne nesreće za montiranje i demontiranje nuklearnih bojevih glava . Oni su instalirani na svim objektima u SAD-u i Velikoj Britaniji za montažu/demontažu bojevih glava; najveći je Pantex pogon u Amarilu, Texas , koja ima 12 Gravel Gertieja.

Dizajn

• 
  Unutrašnjost Hill 60 bunkera, Port Kembla, Novi Južni Vels, Baterijski bunkeri i utvrde kod Sidneja
• 
  U podzemnom projektu (Project 131), tunel ispod brda, Hubei
• 
  Objekt 17/5001 Prenden, Njemačka
• 
  Obalski bunker sa improviziranom umjetnošću u Blåvandu, Danska
• 
  Bunker u Singapuru
• 
  Ulaz u Ouvrage Schoenenbourg, duž Maginot linije u Francuskoj.
• 
  Bunkeri u Albaniji
• 
  Njemački osobni poljski bunker (za jednog čovjeka)
• 
  Bunker tipa Winkel u Brandenburgu, na Havelu
• 
  Planinski bunker u Possum parku, Queensland
• 
  Gravel Gertie na Pantexu za nuklearno naoružanje, Amarillo, Texas
• 
  Austrijski bunker iz Prvog svjetskog rata, u zapadnoj Ukrajini

Zaštita od eksplozije

Između ostalog, bunker ima funkciju da skrene val obližnje eksplozije val eksplozije, što sprečava ozljede uha i unutrašnje povrede ljudi sklonjenih u bunkeru. Dok je okvir rušenja zgrada samo 3 psi (0,2 bara ) od prevelikog pritiska, bunkeri se redovno grade da prežive nekoliko stotina psi (preko 10 bara). Ovo značajno smanjuje mogućnost da bomba (osim eksplozije u bunkeru) može naškoditi bunkerskoj konstrukciji. Osnovni plan je da se napravi struktura koja je vrlo otporna na fizičku kompresiju . Svrsishodno izgrađena struktura najčešći je od čelika, armiranog betona, u vidu trezora ili luka . Većina takvih (improvizovani) skloništa od eksplozija su niskogradnje koje sadrže velike ukopane cijevi, kao što su kanalizacija ili brzi tranzitni tuneli. Skloništa za improvizirane namjenske eksplozije skloništa obično koriste zemljane lukove i svodove. Uski (1-2 metra) fleksibilna šatorasta tanka drvena konstrukcija se nalazi u dubokom rovu (obično je ispod tjemena strukture), a zatim prekrivena krpom ili plastikom, pa1-2 metra debelim slojem nabijene zemlje.

Nuklearna zaštita

Pogledajte i: atomsko sklonište Protivnuklearni bunkeri također moraju imati zaštitu od potpritiska koji traje nekoliko sekundi nakon što prođe udarni talas i blokira zračenje. Obično je lako osigurati ove karakteristike, jer jalovina (tlo) i struktura pružaju značajan štit od zračenje, a negativan pritisak iznosi obično samo 1/3 prevelikog pritiska.

Opće karakteristike

Vrata bunkera moraju biti najmanje jaka kao i zidovi. Uobičajeni dizajn su zamka vrata, kako bi se smanjila njihova veličina i trošak. Kako bi smanjilia težinu, vrata je obično izgrađen od čelika, s ugrađenim čeličnim nadvratnikom i okvirima. Vrlo gusta struktura drveta služi je otpornija na toplotu jer ugljeniše a ne topi se. Ako su vrata je na površini i očekuje se da će biti izložena eksplozijskom valu, na rubu vrata se obično postavlja kontra okvir tako da talas eksplozije ili njen odraz ne može podići ivice.

Bunkeri moraju imati dva vrata. Vratila vrata se mogu udvostručiti za ventilaciju, da se smanji kopanje.

U bunkerima koji su naseljeni u produženom periodu, mora se obezbijediti veoma jaka ventilacija ili klimatizacija, kako bi se spriječili opasni efekti topline. U bunkerima koji su dizajniran za upotrebu za vrijeme rata, moraju se osigurati (alternativni) ručno upravljani ventilatori, za slučaj prestanka dotoka električne energije ili plina, koji su manje pouzdani. Ventilacijski otvori u bunkeru moraju biti zaštićeni od eksplozije ventila. Jedan oblik ventila pri svrsishodnoj eksploziji nosi zaštitu gazišta od ravne gume guma, zakucane ili pričvršćene na okvir dovoljno jako da se odupre maksimalnom pritisku.

Ako se bunker nalazi u izgrađenom području, može imati uključenu vodu za hlađenje ili potapanjem u kadu i cijevi za disanje, prilikom eventualne zaštite stanovnika od požarnih oluja.

Bunker također mora zaštititi posadu od normalnih vremenskih promjena, uključujući kišu, ljetne vrućine i zimske hladnoće. Normalni oblik zaštite od kiše je da se postave plastične folije na glavnoj strukturi bunkera prije zatrpavanje. Debeli (5 milimikrona ili 0,13 mm), jeftini polietilenski film služi sasvim dobro, jer ga jalovina štiti od degradacije vjetrom i suncem.

Protivmjere

Bunker se može uništiti snažnim eksplozivom i bojevim glavama – razaračima bunkera. Posada u bunkeru može biti ubijena bojnim otrovima. Dobro građen kompleksi i dobro zaštićena utvrđenja su često ranjiva na napade na pristupne tačke. Ako izlaz na površinu može biti zatvoren ili prilikom popune objekta, može biti zarobljen. Utvrđenje se zatim može zaobići.

Poznate instalacije

Poznati bunkerI uključuju postratnu

• Mažino liniju na francuskoj istočnoj granici i utvrđenja
• čehoslovačke granice, uglavnom na sjevernom Češke i na granici prema Njemačkoj, te
• Fort Eben-Emael, u Belgiji,
• Alpine Wall, na sjeveru Italije, Drugog svetskog rata
• Führerbunker i instalacije za V-oružja u Njemačkoj ( Mittelwerk ) i u
• Francuskoj (npr. La Coupole i Blockhaus d'Eperlecques), te instalacije iz
• Hladnog rata: u Sjedinjenim Državama ( Cheyenne Mountain kompleks , Site R , i The Greenbrier ), Velikoj Britaniji (Burlington ), Švedskoj (Boden Tvrđava ) i Kanadi ( Diefenbunker ).
• Sovjetskom Savez je održavao veliki broj bunkera (jedan od sekundarne upotrebe je vrlo duboko iskopani kao sistem Moskovski metro, da bude atomsko sklonište). *Jedan broj objekata je izgrađen u Kini (Beijing|Beijinški podzemni grad]] i Projekt 131 u Hubeiju.
• U Albaniji je, za vladavine Envera Hodže, izgradio zemlju sa stotinama hiljada bunkera .

Također pogledajte

• Rat
• Vojska
• Klima-sklonište
• Atomsko sklonište
• Bunker

Vanjski linkovi

• BunkerBlog: All about German fortifications 1933-1945
• Bunkersite.com: About bunkers built by the Germans during 1933-1945 in the whole of Europe
• German bunkers in Poland: Fortified Front Odra-Warta rivers, Boryszyn Loop