Otvori glavni meni
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Brandenburg
Zastava Grb
zastava Brandenburga Veliki grb Brandenburga
(Zastava) (Grb)
Osnovni podaci
Glavni grad: Potsdam
Površina: 29.478,61 km2 (5. u Njem.)
Broj stanovnika: 2.550.200 (10. u Njem.)
( 30. septembar 2006)
Gustoća naseljenosti: 87 st/km2 (15. u Njem.)
Himna: Märkische Heide
Zaduženost: 6.640 € po stanovniku (Krajem 2005)
Ukupni dug: 16,4 mlrd. € (2004)
ISO 3166-2: DE-BR
Službene stranice: www.brandenburg.de
Politika
Ministar-predsjednik: Dietmar Woidke (SPD)
(od 28. avgusta 2013.)
Vladajuća stranka: SDP i Lijevi
Posljednji izbori: 19. septembar 2004.
Sljedeći izbori: 2009.
Parlamentarno izaslanstvo
Glasova u Saveznom vijeću: 4
Karta
Brandenburg u Njemackoj

Brandenburg je savezna pokrajina u sjeveroistočnom dijelu Njemačke. Lužički Srbi koji su nacionalna manjina u Brandenburgu ju zovu Braniborska. Glavni i najveći grad je Potsdam. Na istoku graniči sa Poljskom, na jugu sa Saksonijom, sa Saksonija-Anhaltom na zapadu, na krajnjem zapadu jednim kratkim dijelom uz Labu sa Donjom Saksonijom, na sjeveru sa Mecklenburg-Zapadnim Pomorjem, i u svom središnjem dijelu u cijelosti okružuje Berlin.

GeografijaUredi

Tipično za Brandenburg je da je sva infrastruktura usmjerena prema Berlinu koji je kao otok usred Brandenburga. Oni zajedno čine metropolitansko područje Berlin/Brandenburg. Oko Berlina se nalaze dobro stojeći gradovi i sela ("bogati pojas" Berlina). Tu stanuje veliki broj Berlinčana koji su htjeli živjeti izvan velegrada, u "zelenom". Na obodu Pokrajine se nalaze rijetko naseljena i uglavnom poljoprivredna područja kao Prignitz, Fläming, Spreewald, Oderbruch ili Uckermark. Oko Cottbusa, na jugoistoku Pokrajine, nalazi se područje gdje se na nizu mjesta vanjskim kopom vadi mrki ugalj.

  • Najveća udaljenost sjever - jug je 291 km
  • Najveća udaljenost zapad - istok je 244 km.

ReljefUredi

Konfiguracija površine Brandenburga određena je s dva lanca uzvisina i dvije udoline. U udolinama se nalaze riječne doline na čijim rubovima se nalaze - danas isušena - područja močvara i tresetišta, koja su svojevremeno bila korištena za vađenje treseta. Te riječne doline ovdje nazivaju i rasjeklina ili tresetište.

Sjeverni, ili baltički lanac uzvisina meklenburške jezerske ploče se samo nevažnim odvojcima pruža u Brandenburg. Drugi lanac uzvisina koji se nalazi na jugu Brandenburga počinje sa Lauziškim uzvisinama] i proteže se duž granice u smjeru zapada preko Triebela i Spremberga, a zatim ide prema sjeverozapadu preko Calaua prelazi u gole i sušne uzvisine Fläminga. Južna udolina leži neposredno uz sjeverni rub ovih uzvisina i najizraženija je u području Spreewalda. Sjevernu udolinu, položenu odmah u podnožju baltičkih uzvisina, određuju doline rijeka Netze, Warthe i Odre, zatim Havelländische Luch i brazdom koju je urezala Laba.

Između tih dviju udolina leži ploča koja se od područja oko Poznanja (Poljska) pruža na zapad prema Brandenburgu. Ploču s jugoistoka prema sjeverozapadu presjecaju doline Faule Obra i Odre do utoka Nise, donja Spree i dolina Havela. Između tih dolina leži cijeli niz brežuljaka čija se visina kreće od 97 m do 157 metara, a najviša tačka Brandenburga je Heidenhöhe sa 201,4 m.

Na ploči uglavnom preteže pješčano tlo na velikim područjima obraslo borovima, smrekama i vrijeskom i djeluje suho. Međutim, čak i na uzvisinama je glinasto i uz odgovarajuću obradu primjereno za uzgoj većine poljoprivrednih proizvoda.

KlimaUredi

Najhladniji mjesec je s vjerovatnoćom od 53% tokom zadnjih 100 godina bio januar, sa srednjom temperaturom na istoku pokrajine od -1 °C. Kolebanje temperature se kreće od 15 °C do -30 °C. Prosječna količina padavina u januaru je 34 mm, a sunčanih sati je prosječno 50 tokom mjeseca.

PolitikaUredi

U Brandenburgu vlada Crveno-Crna Koalicija (SPD - CDU) pod premijerom Matthias Platzeck (od 2005 i šef SPD-a). Opoziciju čine ljevičarska stranka DieLinke PDS i ultradesničarska stranka DVU (Njemačka Narodna Unija).

Grb i zastavaUredi

Prema Ustavu Savezne pokrajine Brandenburg, njen grb je crveni markgofovski orao na bijelom polju. Zastava Pokrajine je crveno-bijela s grbom postavljenim u sredini.

Markgrofovski orao i grb postoje odavno. Još 1157. je to bio, navodno, grb Brandenburškog markgrofa Otta I. Sve do kraja Drugog svjetskog rata orao je na grbu imao dodatke, između ostalog, mač i oklop na grudima. Svi su ti dodaci uklonjeni, i ostao je samo orao, koji je kao grb preuzet za Brandenurg.

HistorijaUredi

Historijski, Brandenburg (zajedno sa Berlinom, koji je bio dio Brandenburga) je bio "srce" Brandenburg-Pruske. O tome pobliže: Albrecht der Bär (osnivač Marka Brandenburg 1167), Mark Brandenburg i Provincija Brandenburg.

1945. godine se osniva Provincija Mark Brandenburg. Ona se sastojala od vladajućih okruga Potsdam i Frankfurt/Oder nekadašnje pruske Provincije Brandenburg, no bez čitavog područja Neumark istočno od Odre. 1947. godine je nakon ukidanja Pruske uslijedilo preimenovanje u Zemlja Brandenburg sa 27.612 km2. U okviru teritorijalne reorganizacije DDRa 1952. godine raspuštena je Zemlja Brandenburg i podijeljena na tri okruga: Cottbus, Frankfurt/Oder i Potsdam. 14. oktobra 1990. godine je ponovno osnovana Zemlja Brandenburg ujedinjenjem navedena tri okruga (uz neke manje izmjene).

1996. godine su Brandenburžani na referendumu odbili ujedinjenje svoje pokrajine sa Berlinom.

Teritorijalna podjelaUredi

  Ova sekcija zahtijeva proširenje.

PrivredaUredi

Težište brandenburške industrije i uslužnih djelatnosti se nalazi duž A 10, autoceste koja obilazi oko Berlina kao i u industrijskim centrima. Pored Eisenhüttenstadta na Odri i u Brandenburg na Havelu su čeličane. Uz njih se nalazi više tvornica koje prerađuju željezo i čelik. Izvan tih industrijskih centara su prehrambena industrija, drvna industrija i poljoprivreda. Na jugu Brandenburga se u vanjskom kopu vadi mrki ugalj. Težište budućeg razvoja se namjerava vezati uz turizam. Poljoprivreda ima značajni udio u prihodima Pokrajine.

Saobraćajni putevi Brandenburga zrakasto idu prema Berlinu. To vrijedi za željezničke pruge, ceste i vodene putove. Željezničke pruge su međusobno povezane Berlinskim vanjskim prstenom koji većim dijelom prolazi Brandenburgom. Slično je i s A10, nazvanim Berlinski prsten, a i on je gotovo cijelom svojom dužinom na teritoriju Brandenburga.

Najvažniji aerodrom Brandenburga se nalazi u Schönefeldu, a osim njega u Pokrajini ih postoji još nekoliko.

ObrazovanjeUredi

  Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Državni i školski prazniciUredi

  Ova sekcija zahtijeva proširenje.

KrajoliciUredi

  Ova sekcija zahtijeva proširenje.

TurizamUredi

  Ova sekcija zahtijeva proširenje.

JezikUredi