Nekropola stećaka Boljuni
Nekropola stećaka Boljuni nalazi se u naselju Bjelojevići, 15 kilometara od Stoca, prema Hutovom blatu, Bosna i Hercegovina. Na području Boljuna živjeli su pripadnici donjevlaškog plemena Boljuna, naročito na području Bjelojevića. Početak nekropole potječe iz druge polovine 14, najveći je dio stećaka iz 15, a mlađi stećci pripadaju 16. stoljeću.
Opis uredi
U nekropoli je 269 stećaka. Smještena je u ravnici, ispod seoskih kuća i raspoređena u dvije grupe, na rastojanju otprilike 400 metara. Uz samu nekropolu nalazi se tzv. Grčki bunar u narodu poznat kao Neveš voda.[1]
Prema oblicima najviše je sanduka (176), potom ploča (82), pa sljemenjaka (12) i četiri krstače. Od tog su broja ukrašena 92 stećka (34%). Na boljunskim stećcima najčešći je ukras krst, a potom povijena lozica s trolistom, štit s mačem, kao i rozete, potom razne bordure, polumjesec, scene lova, turniri, kola itd. Izvorni motivi Boljuna jesu lav, žena s djetetom u naručju, stilizirane rozete, fantastične životinje u vidu guštera i kolo s kolovođom koji jaše na jelenu.[2]
Natpisi uredi
Po mnogim segmentima proučavanja stećaka, ova nekropola spada u najzanimljivije. S 19 očuvanih natpisa zauzima najznačajnije mjesto među nekropolama u Bosni i Hercegovini. Boljunski su natpisi pisani narodnim jezikom s elementima crkvenoslavenskog književnog jezika. Pismo je Ćirilica.
Tu se nalazi grob čuvenog vojskovođe Vlatka Vukovića Kosače, gospodara Huma i vojskovođe bosanskog kralja Tvrtka I., koji je prvi pobijedio Osmanlije kod Bileće 27. kolovoza 1388. godine, te sudjelovao kao vojskovođa u bici na Kosovu polju 1389. i preminuo 1392. godine. Na njegovom grobu uklesano je:
a se leži dobri junakь i čoek vlatko vuković piše semoradь
Pošto je spomenik pisao Semorad, stećak u obliku krstače na kojem je natpis, podignut je naknadno, kao uzglavni spomenik uz ploču postavljenu ranije.
Na nadgrobnoj kamenoj ploči je i natpis:[3]
A se leži Radosav Heraković. Kamen sječe Grubač. Molitva, Bože, pomiluj me milošću tvojom
Na jednoj nadgrobnoj kamenoj ploči je i natpis:[3]
A se leži Vlač (Vlađ). Piše Smorad, siče Vuk na oca
Vrijedno je spomenuti i stećak Bogavca i Taraha Boljunovića, umrlih prije 1477, koji ima ukrase na svim uspravnim stranama i natpise na istočnoj i zapadnoj strani:[3]
A se leže Bogavac i Tarah Boljunović iz Jame. Legoh na svojoj plemenitoj Golubači i da je zemlja laka, blaga
Zanimljiv je stećak sa likom majke koja u naručju drži dijete.[4] Na ovoj nekropoli djelovala su dvojica istaknutih umjetnika: Grubač i Semorad. Smatra se da su Boljuni bili važan klesarski, tj. umjetnički centar.
Nacionalni spomenik uredi
Historijsko područje nekropola stećaka Boljuni I i II proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[5]
Svjetska baština uredi
Nekropola Boljuni nalazi se na listi 28 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 20 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj.[6] U obrazloženju se, između ostalog, navodi:
- Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali od XII-XVI vijeka na teritoriji jugoistočne Evrope na kojoj su danas Bosna i Hercegovina, zapadna Srbija, zapadna Crna Gora i srednja i južna Hrvatska. Značajni su po svojoj interkonfesionalnosti, i korišteni su kod ukopa pripadnika sve tri srednjovjekovne hrišćanske zajednice (Pravoslavna crkva, Katolička crkva i Crkva bosanska).[7]
Radio Sarajevo je 13.10.21. objavio:
Nažalost, još jedan vandalistički čin u Stocu. Razvaljene su info-table i ograde na UNESCO lokalitetu Boljuni koje je postavila JU Radimlja Stolac.[8]
Fotografije uredi
Marinko Šutalo, na čelu nevladine organizacije Neveš, predstavio je javnosti nekropolu stećaka Boljuni kroz fotomonografiju.
-
-
-
-
Stećak Vlatka Vukovića -
![spomenik u obliku velikog krsta sa pločom vlaškog primićura Heraka.[1]](//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/74/Boljuni_5_%2C_Stolac%2C_Bosnia_and_Herzegovina.jpg/90px-Boljuni_5_%2C_Stolac%2C_Bosnia_and_Herzegovina.jpg)
spomenik u obliku velikog krsta sa pločom vlaškog primićura Heraka.[1]
![spomenik u obliku velikog krsta sa pločom vlaškog primićura Heraka.[1]](/wiki/Datoteka:Boljuni_5_,_Stolac,_Bosnia_and_Herzegovina.jpg)
Također pogledajte uredi
Literatura uredi
- Šefik Bešlagić, Uređenje nekropole stećaka u Boljunima
- Šefik Bešlagić, Leksikon stećaka, biblioteka Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine, "Svjetlost", Sarajevo, 2004, str. 304.
Reference uredi
- ^ a b Šefik Bešlagić, Uređenje nekropole stećaka u Boljunima
- ^ Šefik Bešlagić. "Stećci – kultura i umjetnost". "Veselin Masleša", 1971, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ a b c "Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine II - r.b.: 62-69". Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine . Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ Boljuni - nekropola stećaka - Grad Stolac
- ^ "Nekropola stećaka Boljuni I i II". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 8. 2016.
- ^ "Državna komisija". Arhivirano s originala, 17. 1. 2020. Pristupljeno 1. 10. 2022.
- ^ "Stećci Medieval Tombstone Graveyards". UNESCO, WORLD HERITAGE LIST. Pristupljeno 13. 9. 2018.
- ^ Užasne slike iz Stoca: Uništene info-table i ograda na UNESCO-ovom lokalitetu Boljuni - Radiosarajevo.ba - 13.10.21.
Vanjski linkovi uredi
| Commons ima datoteke na temu: Nekropola stećaka Boljuni |
