Bijeli patuljak
Bijeli patuljak je veoma kompaktna zvijezda sa slabom sjajnosti. Predstavljaju zadnju, tačnije predzadnju fazu evolucije zvijezda s 0,08-1,44 Sunčeve mase. Veoma su česte i zastupljene su u svim galaksijama. Oko jedna trećina zvijezda glavnog niza su bijeli patuljci.[1]
Evolucija uredi
Kada zvijezda istroši svoje nuklearno gorivo onda doživljava kolaps i povećava gustinu. Vanjski dio gasnog omotača prelazi u planetarnu maglinu. U bijelom patuljku nema praktično više nikakvih nuklearnih reakcija. Ostatak toplote šalje zračenjem u Svemir. Gustina bijelog patuljka može iznositi i do:
- , za uporedu naša Zemlja ima gustinu : [2].
Njihova temperatura iznosi i do 100.000 K. Kada se bijeli patuljak potpuno ohladi pretvara se u crnog patuljka. Pretpostavka je da će se i naše Sunce jednog dana pretvoriti u bijelog odnosno crnog patuljka. Ukoliko se međutim nalazi u zvjezdanom sistemu, zvijezda donator daje dodatnu masu za nuklearnu reakciju i tada se patuljak pretvara u novu.[3][4] Međutim proces hlađenja traje veoma dugo. Još se nijedna zvijezda, od Velikog praska, nije ohladila ispod 4000 K.[5]
Poznati objekti uredi
Prvi bijeli patuljak otkriven je 1862. godine u zvjezdanom sistemu Sirijus. Sirijus je dvostruka zvijezda koju čine Sirijus A (poput našeg Sunca s 2 puta većom masom) i Sirijus B koji je bijeli patuljak.[2]
WD 1145+017 uredi
Astronom NASE Vanderburg, otkrio je 2015 bijelog patuljka koji je svojom snažnom gravitacijom uništio planetu u blizini. Bijeli patuljak s oznakom WD 1145+017 je otkriven u sazviježđu Djevice, a udaljen je 570 sg od Sunca. Dijelovi uništene planete sada lete kroz Svemir. Otkriće je napravljeno pomoću Keplerovog teleskopa, ovo je kako se navodi prvi primjer planetarnog kanibalizma. Isto bi se moglo za 7 milijardi godina dogoditi i našoj planeti, budući da je Sunce kandidat za bijelog patuljka.[6]
SDSS J124043.01+671034.68 uredi
Bijeli patuljak SDSS J124043.01+671034.68, kojeg su 2016. otkrili analizom snimaka SDSS brazilski i njemački astronomi, ima atmosferu koja pretežno sadrži kisik.[7] Ovo je prvi bijeli patuljak kod kojeg je izmjerena 25 veća količina kisika nego prosječno. SDSS J124043.01+671034.68 je udaljen na oko 1200 sg od nas. Još nije razjašnjen mehanizam koji omogućava ovakav sastav atmosfere. Zvijezde obično sadrže teže elemente (ugljik i kisik) u jezgru, dok se lakši (helij i vodik) nalaze u omotaču. Ovo je i prvi primjer među do sada, pomoću SDSS, 32000 otkrivenih bijelih patuljaka.[8]
Stein 2051 B uredi
Kod bijelog patuljka Stein 2051 B, koji ima oko 0,6 Sunčevih masa, korišten je efekat gravitacijskog sočiva za mjerenje njegove mase. Ovaj efekat, za koji je Einstein smatrao da postoji, bio je tema dugogodišnje rasprave među naučnicima.[9]
KIC 08626021 uredi
KIC 08626021 je posmatran 23 mjeseca pomoću Keplera mjerenjem učestalosti kisika i homogenosti jezgre.[10]
Također pogledajte uredi
Reference uredi
- ^ Weisse Zwerge Opservatorija na Univerzitetu u Erlangenu, pristupljeno 24.8.2015 (de)
- ^ a b Bijeli patuljak iz enciklopedije COSMOS na astronomskom univerzitetu u Swinburnu,Australija učitano 13.02.2014 (en)
- ^ Weisse ZwergeBayerischer Rundfunk Online, pristupljeno 24.8.2015 (de)
- ^ Linda K. Glover, 2005 - DIE GROSSE NATIONAL GEOGRAPHIC ENZYKLOPÄDIE WELTALL, National Geographic Deutschland, Hamburg ISBN 3-937606-26-2 (de)
- ^ Weisse ZwergeAbenteuer Universum, pristupljeno 24.8.2015 (de)
- ^ Kagermeier, Elisabeth (23. 10. 2015). "Ein Kannibalenstern vernichtet Planeten - das Schicksal könnte auch der Erde drohen". huffingtonpost.de (jezik: njemački). Huffington Post. Arhivirano s originala, 28. 12. 2015. Pristupljeno 2. 4. 2016.
- ^ Kepler, S. O.; Koester, D.; Ourique, G. (31. 3. 2016). "A white dwarf with an oxygen atmosphere". Science. 352 (6281): 67–69. Bibcode:2016Sci...352...67K. doi:10.1126/science.aad6705. PMID 27034367.
- ^ "Exotischer Weißer Zwerg gibt Rätsel auf" (jezik: njemački). Scinexx. 1. 4. 2016. Pristupljeno 1. 4. 2016.
- ^ Holland, Martin (8. 6. 2017). "Einsteins Relativitätstheorie: Astronomen wiegen Stern dank Gravitationslinse". Heise ONLINE (jezik: njemački). Heise Verlag. Pristupljeno 9. 6. 2017. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar:
|jezi=(pomoć) - ^ Anderl, Sibylle (5. 1. 2018). "Das Innenleben Weißer Zwerge" (jezik: njemački). Frankfurter Allgemeine Zeitung. Pristupljeno 3. 7. 2019.