Beg

(Preusmjereno sa Begovina)

Beg (turski: bey; arapskim slovima piše se bek), u turkofonim zemljama i u Osmanskom Carstvu, naslov je za gospodina, gospodara, vladara, titulara veće nadarbine, a u kasnijem periodu osmanske vladavine u Bosni, za pripadnika nasljednog plemstva. Tim se naslovom iz poštovanja moglo oslovljavati i neplemenitog sagovornika. U starijem su periodu begovi najčešće bili zapovjednici sandžaka, kapetani velikih kapetanija na rijekama te zaimi, uživatelji zeameta – srednjih nadarbina. Naziv je ponekad u upotrebi i za bogatog i uglednog nemuslimana, a u službenoj korespondenciji može označivati prvake vazalne ili strane države (dubrovački begovi).[1]

Beg je naslov koji se tradicionalno koristio za vođe manjih turskih plemenskih grupa. U historijskim analima mnogi turske i perzijske vođe imale su titule bey, beg ili beigh. Sve tri su istog značenja: "lider". Regija, provincija ili vilajet (na turskom, vilayet), u kojem je beg vladao, nazivao se beylik, odnosno "begovina", što u grubim crtama odgovara "emiratu" ili "kneževini".

Prva tri vladara Osmanskog Carstva imali titule su bega, a ne sultana. Murat I dobio je pravo zvanja "sultana" od halife u Kairu 1383. Otad se "beg" odnosi na guvernera osmanskog vilajeta (pokrajine). Uslijed labave osmanske strukture, važnije pokrajine bile su sklone autonomiji i samoodrživosti. U sljedećem vijeku vladari gradova Bursa i Edirne imali su titule "bega". Kasnije je titula vladara suverene države Tunisa bila "beg".

Krajem 19. stoljeća naziv "beg" reduciran je na počasni naziv, nešto što otpilike odgovara engleskoj tituli "sir". U današnjoj Turskoj i Azerbejdžanu "beg" ima značenje "gospodin".

Varijacijski oblici beg ili Baig još se koriste u prezimenima u južnoj i srednjoj Aziji, kao i na Balkanu. U slavenskim imenima postoji spoj sa slavenskim -(ov)ić dodatkom, kao u prezimenima Izetbegović, Avdibegović, Smailbegović i slično.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Kragić, Bruno (glavni urednik) (2022). "Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje". Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 19. 1. 2023.

Vanjski linkovi

uredi