Azerbejdžanski jezik
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Azerbejdžanski (azerski) jezik službeni je jezik u Azerbejdžanu, gdje se naziva Azərbaycan dili. Azeri ga često nazivaju i Türkî.
Azerbejdžanski jezik Azərbaycan dili | |
---|---|
Regije govorenja | Evropa, Azija |
Države govorenja | Azerbejdžan Iran Gruzija Irak, Kazahstan Rusija Sirija, Turska Ukrajina |
Jezička porodica |
|
Broj govornika | između 45 i 50 milona ljudi |
Službeni status | |
Služben u | Azerbejdžan (sjeverni azerbejdžanski) Rusija - 1 od službenih jezika u Dagestanu |
Regulator(i) | Nacionalna akademija nauka Azerbejdžana |
Jezički kod | |
ISO 639-1 | az |
ISO 639-2 / 5 | aze |
Također pogledajte: Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika |
Rasprostranjenost
urediAzerbejdžanski je maternji jezik za 45 do 50 miliona ljudi (od 30 do 35 miliona u Iranu, 9.2 miliona u Azerbejdžanu i 800 hiljada u daljim manjim zajednicama). Radi se o turkijskom jeziku iz ouske podgrupe koji je blizak turskom, na koji su utjecaj izvršili perzijski i arapski jezik.
Dalji dijalekti jezika se koriste na sjeverozapadu Irana. Jezik se koristi i u Dagestanu (Rusija), jugoistočnoj Gruziji, sjevernom Iraku i istočnoj Turskoj.
Među azerbejdžanskim i ostalim jezicima ouskim jezicima u Turskoj, na Kavkazu, Kipru na Balkanu, u Iraku, Siriji i Zapadnoj Evropi, postoji visok nivo uzajamne razumljivosti. Broj govornika te jezičke podgrupe doseže i brojku od 100 miliona izvornih govornika te još 25 miliona govornika kojima neki od jezika iz te podgrupe nije maternji.
Pismo i abeceda
urediU azerbejdžanskom jeziku se do 1929. godine koristilo arapsko pismo. Od 1929. do 1939. koristila se latinica. Kako je Azerbejdžan postao dio Sovjetskog saveza, 1939. počela se koristiti ćirilica. Po nastanku republike 1991. u upotrebu je vraćena latinica, prilagođena prema pravilima turskog pravopisa.
Azerbejdžanska abeceda ima 32 slova.
Velika slova:
Mala slova:
Azerbejdžanski jezik ima 9 samoglasnika (A, E, Ə, I, İ, O, Ö, U, Ü) i 23 suglasnika:
Izgovor
urediSljedeća tabela pokazuje razvoj azerbejdžanskog pisma, i približan izgovor u bosanskom jeziku:
Arapsko pismo | Latinica | Ćirilica | Latinica | Izgovor u bosanskom jeziku |
---|---|---|---|---|
do 1929. godine | 1929–1939 | 1939–1991 | 1991. | (približno) |
ا,آ | A a | А a | A a | kao a |
ﺏ | B b | Б б | B b | kao b |
ﺝ | Ç ç | Ҹ ҹ | C c | kao dž |
چ | C c | Ч ч | Ç ç | kao č |
ﺩ | D d | Д д | D d | kao d |
E e | Е е | E e | kao e | |
ﻉ ,(کسره) | Ə ə | Ә ә | Ə ə | kao æ), |
ﻑ | F f | Ф ф | F f | kao f |
گ | G g | Ҝ ҝ | G g | kao g |
ﻍ | Ƣ ƣ | Ғ ғ | Ğ ğ | produžuje predhodni samoglasnik |
ﺡ,ﻩ | H h | Һ һ | H h | kao h |
ﺥ | X x | Х х | X x | kao njemačko ch |
Ь ь | Ы ы | I ı | tzv. velarno i,' | |
ی | I i | И и | İ i | kao i |
ژ | Ƶ ƶ | Ж ж | J j | kao ž |
ﻙ | K k | К к | K k | kao k |
ﻕ | Q q | Г г | Q q | kao g |
ﻝ | L l | Л л | L l | kao l |
ﻡ | M m | М м | M m | kao m |
ﻥ | N n | Н н | N n | kao n |
ﻭ | O o | О о | O o | kao o |
Ɵ ɵ | Ө ө | Ö ö | kao njemačko ö | |
پ | P p | П п | P p | kao p |
ﺭ | R r | Р р | R r | kao r |
ﺙ,ﺱ,ﺹ | S s | С с | S s | kao s |
ﺵ | Ş ş | Ш ш | Ş ş | kao š |
ﺕ,ﻁ | T t | Т т | T t | kao t |
ﻭ | U u | У у | U u | kao u |
ﻭ | Y y | Ү ү | Ü ü | kao njemačko ü |
ﻭ | V v | В в | V v | kao v |
ی | J j | Ј ј | Y y | kao j |
ﺫ,ﺯ,ﺽ,ﻅ | Z z | З з | Z z | kao z |