Asirija

Asirija je antičko područje sjeverne Mezopotamije koja je dobila ime po gradu Ašuru. Tu je stvoreno moćno Asirsko carstvo koje je postojalo kao država od 25. stoljeća p.n.e. (u obliku grada-države Ašur) do propasti 609. godine p.n.e. Ovo ogromno razdoblje dijeli se na Rani period Asirije (2600. p.n.e. - 2025. p.n.e.), Staroasirsko carstvo (2025. p.n.e. - 1378. p.n.e.), Srednjoasirsko carstvo (1392. p.n.e. - 934. p.n.e.) i Novoasirsko carstvo (911. p.n.e. - 609. p.n.e.).. Asirija je nastala na rijeci Tigris u Gornjoj Mezopotamiji u plodnom dijelu mezopotamske "kolijevke civilizacije" koja je uključivala Sumer, Akadsko carstvo i Babiloniju. Tokom svog vrhunca od 911. do 609. godine p.n.e., Novoasirsko carstvo se protezalo od istočne Libije i Kipra do Irana, te od Armenije i Azerbejdžana do Arapskog poluostrva. Od sedmog stoljeća p.n.e. (kada je palo Novoasirsko carstvo) do sedmog stoljeća, Asirija je bila geopolitičko područje kojim su vladale strane sile poput Rimskog i Sasanidskog carstva. Nakon dolaska hrišćanstva i stvaranja Istočne crkve, kontrolu nad Asirijom su preuzeli Grci, Rimljani, Arapi i Osmanlije

Asirija
2500. AD - 609. AD
Države prije:
Flag of None.svg Akadsko carstvo
Države poslije:
Medijci Flag of None.svg
Novobabilonsko Kraljevstvo Flag of None.svg
Položaj na karti
Glavni grad Aššur
(2500.–1754. AD)
Shubat-Enlil
(1754.–1681. AD)
Aššur
(1681.–879. AD)
Kalhu
(879.–706. AD)
Dur-Sharrukin
(706.–705. AD)
Nineveh
(705.–612. AD)
Harran
(612.–609. AD)
Službeni jezik Akadski
Sumerski
Aramejski
Državno uređenje Monarhija
  Kralj  
 -  c. 2500. AD Tudiya (prvi)
 -  612-609. AD Ashur-uballit II (zadnji)
Površina
 -  Ukupno  194.249 km2
Valuta Mina

Naziv "Asirija" potiče od izvorne prijestolnice asirske države, antičkog grada Ašura, koja je nastala 2600. godine p.n.e. Tokom 25. i 24. stoljeća p.n.e., asirski kraljevi su bili pastoralne vođe. Od kasnog 24. stoljeća p.n.e., Asirci su postali podložni Sargonu Akadskom koji je ujedinio sve mezopotamske narode koji su govorili akadski i sumerski jezik u Akadsko carstvo (2334. p.n.e. - 2154. p.n.e.). Nakon nestanka Asirskog carstva, Asirija je postala geopolitičko područje na kojem su od sredine 2. stoljeća p.n.e. do kraja 3. stoljeća nastala mala nezavisna asirska kraljevstva Ašur, Adijabena, Osroena, Betnuhadra i Hatra. Teritorija Asirije je bila pod kontrolom Medijskog carstva (678. p.n.e. - 549. p.n.e.), Ahemenidskog carstva (550. p.n.e. - 330. p.n.e.), Makedonskog carstva (330. p.n.e. - 312. p.n.e.), Seleučkog carstva (312. p.n.e. - 63. p.n.e.), Partskog carstva (247. p.n.e. - 224.), Rimskog carstva (63. p.n.e. - 118.) i Sasanidskog carstva (224. - 651.). Islamskim osvajanjem sredinom 7. stoljeća konačno je stvorena jedinstvena država Sirija u kojoj su ostaci asirskog naroda (sirijski hrišćani) postepeno postali etnička, jezička, kulturna i vjerska manjina.

HistorijaUredi

Antički pisci sačuvali su u svojim djelima niz razbacanih, često nevjerodostojnih, ali ponekad ipak bitnih podataka iz historije Asirije. Još u 9. i 8. vijeku p.n.e. pojavljuju se u grčkoj književnosti ne samo pomeni o Asiriji nego i opisi dalekih događaja iz asirske historije. Tako Aristotel saopštava da je postojao poseban ep, u kome se pričalo o razrušenju asirske prijestolnice Ninive.

Obilat materijal za proučavanje asirske historije dala su iskopavanja najvećih gradova Asirije - Ašura, Kalaha, Ninive i Dur-Šurukina, gdje su otkrivene brojne ruševine dvoraca i hramova, razni spomenici, arhitekture, predmeti svakodnevnog života, religijski spoemnici i ogroman broj natpisa.

GeografijaUredi

Asirija u užem smislu riječi zauzimala je malu teritoriju duž donjeg toka rijeke Tigris, teritoriju koja se protezala od donjeg toka Zaba na jugu do planine Zagra na istoku do planine Masios na sjeverozapadu. Zapadno od Asirije se širila prostrana sirijsko-mezopotamska stepa, ispresjecana u svome sjevernom dijelu brdima Singara. Na sjeveru teritorija Asirije je prelazila u jermensku visiju. Stepe i planine koje okružuju Asiriju bile su pokrivene oskudnom vegetacijom. Stanovništvo se ovdje uglavnom bavilo stočarstvom. Dolina Gornjeg Zaba pogodna je za zemljoradnju, jer ta rijeka nosi s proljeća mnogo vode, zbog topljenja planinskih snjegova.

StanovništvoUredi

Od vrlo dalekih vremena, na teritoriji Asirije živjela su subarejska plemena, koja su od nastanjivala sjeverni dio Prednje Azije. Ta su plemena po svom jeziku, spoljašnjem izgledu, kulturnom nivou i historijskoj sudbini bila veoma bliska Hurutima, koji su naseljavali sjeverozapadni dio Mezopotamije i sjevernu Siriju. Ali su se ova subarejska plemena početkom II milenija p.n.e. djelimočno stopila sa semitskim plemenima koja si bila bliska Semitima Akada i Amoritima, koji su nastanjivali sirijsko-mesopotamsku stepu i Siriju. Kasnije, u doba obrazovanja Asirske države, subarejska plemena su se pretopila u Semite. Službeni jezik u Asiriji je bio asirski, koji je pripadao grupi semitskih jezika.

Također pogledajteUredi

Vanjski linkoviUredi