Arheološko područje Kličanj

Arheološko područje Kličanj nalazi se u naselju Krajkovići, općina Trebinje, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 27. juna do 2. jula 2005. godine, donijela je odluku da se područje proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo (predsjedavajuća) i Tina Wik. Nacionalni spomenik čine ostaci praistorijskog naselja, ostaci crkve, nekropola sa osamdeset stećaka i pokretno nasljeđe pronađeno na arheološkom području koje se nalazi u Muzeju Hercegovine u Trebinju.

Praistorijski period

Arheološkim iskopavanjima je utvrđeno postojanje praistorijskog gradinskog naselja u istočnom dijelu arheološkog područja. Pronađeno je malo fragmenata keramike, kućnog lijepa i kulturni sloj debljine 20 cm iz bronzanog i gvozdenog doba. Većina fragmenata na ovom lokalitetu pripada dobro pečenim velikim posudama grube fakture i lošije izrade. Uglavnom su svijetlocrvene boje sa izvjesnim glačanjem sa spoljne i unutrašnje strane. Na većem broju primjeraka vidi se rad od slabije gline sa primjesom krupnijeg pijeska. Osim grubljih, pronađene su i manje količine finijih fragmenata.

Srednjovjekovni period

U sjevernom dijelu savremenog pravoslavnog groblja, ograđenog kamenom ogradom, nalaze se ostaci crkve i nekropola sa stećcima. Sačuvana visina zidova crkve iznosi 0,80 m. Unutrašnje dimenzije iznose 4,00 x 2,65 m. Vrata, široka 0, 70 m, nalazila su se na zapadnoj strani. Zidana je od neklesanog kamena, bez maltera. Nije imala apsidu. U unutrašnjosti crkve, u jugoistočnom uglu, na udaljenosti 15 cm od istočnog zida, prilikom iskopavanja je pronađen kameni stub (0,70 x 0, 40 x 0,25 m) sa oborenom časnom trpezom. Vjerovatno je u suprotnom uglu postojao još jedan takav stub, te je časna trpeza (dimenzija 0,75 x 0,40 x 0,25 m) stajala naslonjena na istočni zid crkve i dva stuba.

Oko crkve se prostire nekropola od osamdeset stećaka, od čega je pedeset ploča i trideset sanduka.

Literatura

• Šefik Bešlagić, Popovo-srednjovjekovni nadgrobni spomenici, Zavod za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1966.
• Pavao Anđelić, Srednjovjekovna župa Popovo. Tribunija 7, Zavičajni muzej Trebinje, Trebinje, 1983, 61-79.
• Esad Kurtović, Seniori hercegovačkih vlaha, Zbornik radova Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2011, 647-695.