Arheološki lokalitet Krivoglavci

Arheološko nalazište Krivoglavci (Vogošća) slučajno otkriveno je 2006. godine prilikom privatnih građevinskih radova. Tom prilikom pronađen je jedan od najreprezentativnijih natpisa iz rimskog perioda na području BiH, kao i ostatci rimske gradjevinske djelatnosti.

Arheološki nalazi

Nakon otkrića ploče, obavljeni su zaštitni radovi pod vodstvom Envera Imamovića, Snježane Vasilj i Salmedina Mesihovića. Pronađeni kameni blokovi ukazuju na postojanje impozantne rimske građevine, najvjerovatnije mauzoleja ili rimske rustikalne vile. Uz veliki broj drugih vrijednih arheoloških artefakata, smatra se da se radi o značajnom otkriću. Pronađeno je mnogo crijepa, zatim dosta fragmenata keramike, tragovi sistema za zagrijavanje prostorija i bronzano stopalo nekog kipa na kojem se vidi rimska obuća. Također je pronađeno dosta ljudskih i životinjskih kostiju, čije porijeklo nije utvrđeno.

Starost lokaliteta procjenjuje se na drugo ili treće stoljeće naše ere, što znači da objekat u Krivoglavcima vremenski korespondira s periodom koji u Rimskom carstvu počinje s vladavinom careva Trajana i Hadrijana, preko dinastije Severa do cara Dioklecijana.

Pronađeni tragovi paljevine upućuje na to da je objekt nasilno uništen.

Rekonstruirana i spojena ploča Publia Elija Victorina smještena je danas u stalnoj postavci Muzeja Sarajeva. Kamene konstrukcije su konzervirane na licu mjesta,

Natpisna ploča

Prijedlog rekonstrukcije i prijevoda teksta natpisa iz Krivoglavaca:

1. . Aelio vict)ORINO DEC(urioni) M(unicipi) AQ(ensis)FILIO INFELICISSI(mo). ...qui vixit ann)OS X M(ens)ES II DIES XIIII ETVL(piae)GALLI(a)E. uxori in)COMPARABILI P(ublius) AEL(ius) VICTORINVS. municipi A)Q(uensis) III(I) VIR Q(uin)Q(ennalis)(a)ED(ilis) VIV(u)S FECIT

1. Prenesretnome sinu (.) Eliju Viktorinu, dekurionu akvskog municpija. (koji je živio) 10 godina, 2 mjeseca i 14 dana i Ulpiji Galiji. neusporedivoj (supruzi), Publije Elije Viktorin. petogodišnji kvatuorvir akvskog (municipija) i edil načini za života.

Obzirom na blizinu nalazišta ovog natpisa mjestu Ilidža, u rimsko doba poznatog po imenu R(es) P(ublica) AQ(uae) S..., ovim nalazom, a s nazivom M(unicipium) A(quae), saznaje se da se radi o rimskoj koloniji Aquae S (Ilidža). Time je utvrđeno da je kolonija još u II stoljeću imala status municipija, a nakon toga najprije postala kolonija i za Dioklecijana postala Res publica.

Na natpisu se sigurno može prepoznati više osoba sa elijevskim i ulpijevskim gentilnim imenom i niz političkih i upravnih institucija municipalne jedinice Aquae S... Analizom natpisa za sada je ustanovljeno da se na njemu spominju tri imena. Prvo ime je Publie Elie Victorin, koji je u trenutku uklesavanja natpisa bio jedan od trojice ili četverice osoba (tresvir ili kvatuorvir) izabranih na izvršnu funkciju sa petogodišnjim mandatom. Sebi za života, svom sinu Viktorinu Aeliusu i supruzi Ulpiji Galiji sagradio je mauzolej.

Spominju se i dvije titule, decurion (vijećnik u upravi) i quinquennales (lokalni cenzor zadužen za javni moral i funkcioniranje lokalnog sistema uprave). Ovo je prvi slučaj da su na području rimske Aquae S..., pronađeni natpisi na kojima se spominju ove titule.

Vanjski linkovi

• Istraživanja u Krivoglavcima