Apsolutna monarhija
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
![]() | |||||
Oblici vladavine | |||||
---|---|---|---|---|---|
|
Apsolutna monarhija je naziv za monarhijski oblik vladavine gdje monarh ima svu izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast koja nije ograničena nikakvim ustavom ili drugim institucijama. Jedini izuzetak u nekim slučajevima mogu predstavljati vjerske doktrine ili običaji.
U apsolutnim monarhijama mogu postojati neke institucije koje nisu direktno potčinjene državnom poglavaru, kao što su parlamenti, ali oni imaju isključivo savjetodavnu funkciju, a pravo na donošenje odluka u pravilu pripada vladaru.
U današnjem svijetu kod apsolutnih monarhija razlikujemo takozvane prave apsolutne monarhije koje nemaju ustav i ustavne monarhije s apsolutističkim ovlastima vladara. Primjeri današnjih apsolutnih monarhija su Brunej, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Svazi i Vatikan. Dok su moći monarha u ostalim ustavnim monarhijama postale ograničene ili još uvijek bivaju ograničavane, lihtenštajnski knez je referendumom 2004. dobio još više ovlasti.