Amazonski moli
Amazonski moli (Poecilia formosa) slatkovodna je riba porijeklom iz toplih, slatkih voda između rijeke Tuxpan u sjeveroistočnom Meksiku i Rio Grandea i rijeke Nueces u južnim dijelovima američke države Teksas .[1] Razmnožava se ginegenezom, a u suštini sve jedinke su ženke. Uobičajeno ime priznaje ovu osobinu kao referencu na amazonske ratnice, odnosno društvo kojim upravljaju žene u grčkoj mitologiji .
| Amazonski moli | |
|---|---|
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Razred | Actinopterygii |
| Red | Cyprinodontiformes |
| Porodica | Poeciliidae |
| Rod | Poecilia |
| Vrsta | P. formosa Girard, 1859 |
Razmnožavanje
urediRazmnožavanje se odvija putem ginegeneze, što je partenogeneza zavisna od sperme. To znači da se ženke moraju pariti sa mužjakom blisko srodne vrste, ali sperma samo pokreće reprodukciju i ne oplođava već diploidne jajne ćelije koje majka nosi (osim u vanrednim okolnostima). To rezultira masovnom proizvodnjom klonova majke. Ova karakteristika je dovela do toga da je amazonski moli postao isključivo ženska vrsta.[2] Ostale potpuno ženske vrste uključuju bičrepu iz Novog Meksika, pustinjsko prerijskog bičorepog guštera i plavopjegavog daždevnjaka .
U prirodi, amazonski moli se obično pari sa mužjakom jedne od četiri različite vrste, bilo P. latipinna, P. mexicana, P. latipunctata, ili povremeno P. sphenops .[4] Još jedan mužjak koji bi mogao postojati u prirodnom području amazonskog molija koji bi mogao inducirati partenogenezu kod ženki amazonske moli, a to je triploidni amazonski moli mužjak. Ovi triploidni mužjaci su vrlo rijetki u prirodi i nisu potrebni u reprodukciji vrste, zbog čega se smatra da su sve pripadnice vrste ženke.
Budući da sperma mužjaka ne doprinosi genetskoj strukturi potomstva, može se činiti beskorisnim da mužjaci blisko srodnih vrsta sudjeluju u parenju s amazonskom moli. Ipak, istraživanja pokazuju da su ženke drugih vrsta, kao što je atlantski moli, svjesne ovakve situacije križanja sa drugom vrstom, te je vjerovatnije je da će se pariti s mužjakom svoje vrste ako vide da se mužjak pari s amazonskom moli.[5] Stoga amazonska moli može živjeti samo u staništima koja su također okupirana vrstom mužjaka koji će se razmnožavati s njima.
Amazonska moli dostiže seksualnu zrelost jedan do šest mjeseci nakon rođenja, a obično ima leglo koje čini između 60 i 100 mladih (mlađi) koje se rađaju svakih 30-40 dana. Ovo predstavlja veliki potencijal za rast populacije sve dok su prisutni mužjaci domaćini. Velika varijabilnost u datumima zrelosti i veličini legla rezultat je genetskog naslijeđa, različitih temperatura i dostupnosti hrane. Ove ribe brže postaju spolno zrele i stvaraju veće leglo na toplom (otprilike 27 °C), što je voda koja daje obilje hrane.[6]
Amazonski moli se razmnožava aseksualno oko 100.000-200.000 godina.[7] Ovo je oko 500.000 generacija amazonskog molija. Aseksualne loze obično izumiru nakon 10.000-100.000 generacija. U toku je istraživanje kako bi se utvrdilo kako amazonski moli nije izumro ili razvio Mullerovu mutaciju. Istraživači vjeruju da je odgovor u genomu amazonskog molija,[8] ali mora se obaviti još istraživanja da bi se to utvrdilo.
P. formosa je hibridna vrsta, a P. mexicana je jedna od roditeljskih vrsta.[9] Njegov drugi progenitor je najvjerovatnije postojeća, još neopisana, podvrsta P. latipinna ili izumrli predak P. latipinna .
Reference
uredi- ^ NatureServe.; Daniels, A. (2019). "Poecilia formosa". IUCN Red List of Threatened Species. 2019: e.T191747A130033075. doi:10.2305/IUCN.UK.2019-2.RLTS.T191747A130033075.en. Retrieved 19 November 2021.
- ^ Schlupp, Ingo; Riesch, Rüdiger; Tobler, Michael (juli 2007). "Amazon mollies". Current Biology. 17 (14): R536–R537. doi:10.1016/j.cub.2007.05.012. PMID 17637348.
- ^ Janko, Karel; Eisner, Jan; Mikulíček, Peter (24. 1. 2019). "Sperm-dependent asexual hybrids determine competition among sexual species". Scientific Reports (jezik: engleski). 9 (1): 722. Bibcode:2019NatSR...9..722J. doi:10.1038/s41598-018-35167-z. ISSN 2045-2322. PMC 6345890. PMID 30679449.
- ^ Froese, Rainer and Pauly, Daniel, eds. (2019).
- ^ Balcombe, Jonathan (2017). What a fish knows: the inner lives of our underwater cousins. Scientific American/Farrar, Straus, and Giroux. str. 190.
- ^ Fredjikrang. "The Importance of the Reproductive Techniques of Poecilia formosa". petfish.net. Arhivirano s originala, 16. 12. 2006.
- ^ amazon-molly-genome-research (9. 1. 2019). "The Amazon Molly's Ability to Clone Itself". www.txstate.edu (jezik: engleski). Pristupljeno 31. 10. 2019.
- ^ "Survival of all-female fish species points to its DNA | Biodesign Institute | ASU". biodesign.asu.edu. Arhivirano s originala, 7. 10. 2021. Pristupljeno 31. 10. 2019.
- ^ Schartl, Manfred; Wilde, Brigitta; Schlupp, Ingo; Parzefall, Jakob (oktobar 1995). "Evolutionary Origin of a Parthenoform, the Amazon Mollypoecilia Formosa, on the Basis of a Molecular Genealogy". Evolution; International Journal of Organic Evolution. 49 (5): 827–835. doi:10.1111/j.1558-5646.1995.tb02319.x. PMID 28564866.