Ali Fehmi Džabić
Ali Fehmi Džabić (Mostar, 1853. – Istanbul, 12. augusta 1918) bio je alim i filolog. Predvodio je pokret za vjersko-prosvjetnu autonomiju Bošnjaka.
Ali Fehmi Džabić | |
|---|---|
| Rođenje | 1853. |
| Smrt | 12. august 1918. |
| Nacionalnost | Bošnjak |
| Zanimanje | muftija i filolog |
Biografija uredi
Rođen je 1853. u uglednoj mostarskoj ulemanskoj porodici od oca Šakira, mostarskog muftije. Djed Ali Fehmi bio je blagajski muftija.[1] Školovao se u rodnom gradu kod hadži Arifa-efendije Kajtaza. Smrću oca 1886. postao je mostarski muftija.
Nakon otmice i pokrštavanja djevojčice Fate Omanović iz Kuta, mostarski Bošnjaci su 5. maja 1899. oformili odbor od 12 članova sa muftijom Džabićem na čelu. Vidjevši da vlasti ne rade ništa povodom rješavanja slučaja, pokretu se pridružuju Bošnjaci iz cijele Bosne, čime nastaje pokret za vjersko-prosvjetnu autonomiju. Pokret je sarađivao sa srpskim pokretom koji se također borio za vjersku i prosvjetnu autonomiju, sa čime se nije slagao dio Bošnjaka. U aprilu 1900. austro-ugarske vlasti smijenile su muftiju Džabića i zatvorile mostarsku kiraethanu. Muftija sa pet saradnika 1902. odlazi u Istanbul na konsultacije sa Mešihatom, što koristi austro-ugarska vlast proglašavajući ih neovlašćenim iseljenicima i zabranjujući im povratak u domovinu pod prijetnjom zatvorske kazne i ponovnog protjerivanja.[1]
Muftija Džabić je do kraja života ostao u Turskoj. Umro je u Istanbulu 12. augusta 1918. Pokopan je na mezarju kod Edirne kapije, u blizini mezara Imama Birgivija. Štatut za autonomnu upravu islamskih i vjersko-mearifskih poslova ozakonjen je 15. aprila 1909, čime je ispunjen cilj pokreta. Za vrijeme boravka u Istanbulu muftija je predavao arapsku književnost na Darul-fununu.
Djela uredi
Za vrijeme boravka u Istanbulu napisao je djela Husn as-sahaba fi šarh aš'ar as-sahaba i Tilbat at-talibfi šarh Lamiyya Abi Talib, komentare klasične arapske poezije.[2]
Literatura uredi
- Mehinagić, Ibrahim (1974). Osvrt na život i pisana djela Ali-Fehmi-efendije Džabića (Anali Gazi Husrev-begove biblioteke). Sarajevo: Gazi Husrev-begova biblioteka.