Abdurezak Hivzi Bjelevac

Abdurezak Hivzi Bjelevac bio je bosanskohercegovački i bošnjački[1] književnik, publicist i prevodilac.

Abdurezak Hivzi Bjelevac
Rođenje (1886-06-08) 8. juni 1886.
Mostar, Austro-Ugarska
Smrt25. februar 1972(1972-02-25) (85 godina)
Zagreb, SFRJ

Rodio se u Mostaru i nakon početničkih nauka završenih u rodnom mjestu, s ocem je otišao u Istanbul na dalje školovanje. Bjelevac uči turski, a kasnije i francuski jezik. Nakon očeve smrti vraća se službujući u Mostaru, Travniku i Stocu. Prvu knjigu pripovijesti izdao je u Mostaru gdje mu izlazi i roman Pod drugim suncem. Roman Minka donosi mu neugodnosti, jer su se izvjesni ljudi u Travniku prepoznali, pa je došlo i do sudskih procesa. Slijedili su zatim romani Iščahureni leptiri, Melika.[2]

Sarađivao je novinarskim prilozima u svim važnijim jugoslavenskim novinama između dva svjetska rata, te uređivao časopise Novi vijek i Behar. Pisao je pripovijetke, drame i romane o životu Bošnjaka, u kojima prikazuje tradicijski svijet koji iščezava u sudaru sa zapadnjačkom civilizacijom.

U njegovoj književnoj ostavštini ima mnogo neobjavljenih rukopisa, a među njima i opsežan roman Napuljsko šumsko preduzeće i roman Hazer, prvobitno napisan na turskom jeziku u Ankari.[2]

Djela

uredi
  • Sličice i profili (1911)
  • Pod drugim suncem (1914)
  • Minka (1917)
  • Rene Logotetides (1920)
  • Aprilske kiše (1921)
  • Na kraju (1921)
  • Iščahureni leptiri (1925)
  • Ana Zolotti (1927)
  • Melika (1927)
  • Zidanje srećnog doma (1934)
  • Muhammed (a. s.) (1942)
  • Istanbul (1944)
  • Carica Ahzer (1994)

Reference

uredi
  1. ^ "Bjelevac, Abdurezak Hifzi | Hrvatska enciklopedija". Pristupljeno 7. 5. 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. ^ a b Huković, Muhamed (1992). Zaboravljena baština. Zagreb. str. 47–48.

Vanjski linkovi

uredi