El-Biruni

centralnoazijski učenjak i polimatičar iz 11. vijeka
(Preusmjereno sa Abū Rayhān al-Bīrūnī)

Ebu Rahim Muhammed el-Biruni (arapski: أبو الريحان البيريحان البيرووریحان بیرونی, perzijski: ابوریحان بیرونی) poznati je perzijski astronom i polimatičar koji je živio u vrijeme zlatnog doba islama. Rođen je 973. u blizini Kjata, glavni grad Havarizma (današnji Uzbekistan). Nazivali su ga "osnivač indologije", "otac komparativne religije", "otac moderne geodezije" i prvi antropolog.[1]

El-Biruni
Rođenje973
Kjat, današnji Berunij, Havarizm, današnji Uzbekistan
Smrtcca 1050 (77 godina)
Gazni, današnji Afganistan
PoljeGeologija, fizika, antropologija, komparativna sociologija, astronomija, hemija, istorija, geografija, matematika, medicina, psihologija, filozofija, teologija

El-Biruni je bio dobro upućen u fiziku, matematiku, astronomiju i prirodne nauke, a istakao se i kao historičar, hronolog i lingvista. Proučavao je gotovo sve nauke svog vremena i bio je obilno nagrađen za svoja neumorna istraživanja u mnogim oblastima znanja.[2] Plemstvo i drugi moćni elementi u društvu finansirali su el-Birunijevo istraživanje i tražili ga s konkretnim projektima na umu. Sam po sebi uticajan, el-Biruni je i sam bio pod uticajem učenjaka drugih naroda, kao što su Grci, od kojih je inspirisan kada se okrenuo proučavanju filozofije. Nadaren lingvista, poznavao je horezmijski, perzijski, arapski, sanskrt, a znao je i grčki, hebrejski i sirijski. Veći dio svog života proveo je u Gaznavijanu, tada glavnom gradu Gaznavida, u današnjem centralno-istočnom Afganistanu. Godine 1017. otputovao je na indijski potkontinent i napisao raspravu o indijskoj kulturi pod naslovom "Tārīkh al-Hind" ("Historija Indije"), nakon što je istražio hinduističku vjeru koja se praktikovala u Indiji. izvanredno nepristrasan pisac o običajima i vjerovanjima različitih nacija, a njegova naučna objektivnost mu je donijela titulu al-Ustadh ("Majstor") kao priznanje za njegov izvanredan opis Indije ranog 11. stoljeća.

Umro je 1048. Studirao je jezike, islamsko pravo i mnoge druge naučne oblasti. Astronomijom se počeo baviti već sa sedamnaest godina. Jedan krater na Mjesecu je dobio ime po njemu.

Život uredi

El-Biruni je bio jedan od najvažnijih enciklopedista svog vremena. Iako je bio veoma bogat, posvetio se pronalaženju znanja. Sve vrijeme provodio je izučavajući razne naučne discipline. Nije bio samo astronom i matematičar, nego se bavio i fizikom, zemljopisom i mnogim drugim naukama. Za vrijeme vladavine kralja Mahmuta od Gaznija, više puta je sa njim putovao u Indiju zbog naučnih istraživanja. Tamo je izučavao indijski jezik, a pamti se i kao prvi musliman koji je izučavao indijsku religiju i filozofiju.

Radovi uredi

 
El Biruni - Ilustracija pomračenja mjeseca

Astronomija uredi

U području astronomije je učinio jako mnogo. Raspravljao je o rotaciji Zemlje i kretanjima planeta u svemiru. Tvrdio je da se planete kreću. Ta tvrdnja je tek kasnije priznata i to dugo nakon njegove smrti. Izračunao je udaljenost između pojedinih zvijezda. Nacrtao je pomračenja, a pomračenje Mjeseca je koristio da izračuna razliku dužina na površini Zemlje. Na ovaj način je egzaktno izračunao daljinu između dva mjesta u današnjem Iranu.

Matematika uredi

U matematici je el-Biruni opisao geometrijsku trigonometriju.

Geografija uredi

U području geografije je relativno tačno izračunao obim ekvatora, napravio je prvi globus i predstavio podlogu za računanje daljine između mjesta.

Fizika uredi

Kada je riječ o fizici, el-Biruni ima svoje zasluge i na ovom polju. Ovdje je poznat po izračunavanju specifične težine dragog kamena i metala.

Filozofija uredi

U filozofiji se bavio Aristotelovom logikom. Dopisivao se sa Ibn Sinom što je bilo značajno za razvoj dijalektičke misli.

Djela uredi

Spisi njegovog stvaralaštva nalaze se u biblioteci Mervove džamije. Njegova najpoznatija djela su:

  • El-Kanunul-Mesud (knjiga iz područja astronomije, matematike i drugih nauka)
  • Et-Tefhim fi awetis-sina'atit-tendžin (Uvod u astronomiju)
  • Kitabul-Hind (knjiga koja opisuje indijsku kulturu, religiju i jezike)
  • El-Asarul-bakije fil-umemil-kali' (Zaostavštine prijašnjih nacija)
  • Kitabus-saide (Knjiga apoteke)

Reference uredi

  1. ^ Ahmed 1984, str. 9–10.
  2. ^ Yano 2013.

Izvori uredi

Dodatna literatura uredi