836.

godina
(Preusmjereno sa 836)
Godine:

◄◄ | | 832. | 833. | 834. | 835. | 836. | 837. | 838. | 839. | 840. |  | ►►

Decenije:

| 800-e | 810-e | 820-e | 830-e | 840-e | 850-e | 860-e |

Vijekovi:

| 8. vijek | 9. vijek | 10. vijek |

Godina 836. (DCCCXXXVI) bila je prijestupna godina koja počinje u subotu u julijanskom kalendaru. Oznaka 836. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji uredi

Abasidski halifat uredi

  • Potaknut tenzijama između svoje omiljene turske garde i stanovništva Bagdada, abasidski halifa al-Mu'tasim seli svoju rezidenciju u novi grad Samarru, 130 km sjeverno od Bagdada. Uz kratke prekide, grad će ostati sjedište abasidskih halifa do 892. godine.

Bizantijsko carstvo uredi

  • Stanovnici Adrijanopolja, 12.000 ljudi koje su Bugari deportovali sjeverno od Dunava 813. godine poslije bitke kod Versinikije, žele da se vrate u Trakiju. Njihov vođa Kordil uspio je da stigne do Konstantinopola i da ubijedi bizantijskog cara Teofila da im pomogne da pobjegnu tako što će poslati flotu na Dunav, što je i učinjeno 837. ili 838. godine. Bugari su tom prilikom zatražili pomoć od Ugarskih ratnika iz Levedije, području između Dona i Buga gdje su se naselili nakon 830. godine, kako bi odbili bizantijski pohod. Lokalni bugarski guverner i njegovi ugarski pomoćnici bili su poraženi, a trački zarobljenici su pobegli u Bizantijsko carstvo nakon više od dvadeset godina izgnanstva [1] [2].

Evropa uredi

  • 4. juli – Pactum Sicardi: Princ Sicard od Beneventa potpisuje petogodišnje primirje sa vojvodstvima Sorento, Napulj i Amalfi. On priznaje i ne protivi se trgovini trgovaca između tri grada u južnoj Italiji.
  • jesen: kuga u Italiji. Mnogi franački plemići, prognani zajedno s Lotarom, postali su žrtve bolesti (836-837).
  • zima: prije odlaska u Rim (837), Ludovik Pobožni je razvio sistem obalske odbrane. On shvata da je način otpora Vikinzima izgradnja utvrda na ključnim lokacijama i započinje realizaciju ovog plana, posebno u Walcherenu.
  • Malamir, vladar (kan) Bugarskog carstva, umire nakon 4-godišnje vladavine, a nasljeđuje ga njegov nećak Presian I. Zbog njegove mladosti i neiskustva, bugarskim državnim poslovima dominiraju njegov ministar i vrhovni komandant Isbul.
  • Pietro Tradonico je postavljen za dužda Mletačke republike (do 864).

Britanija uredi

  • Bitka kod Carhamptona: Danski Vikinzi stižu u Zapadni Saxon, Sjeverni Devon i Somerset. Kralj Egbert od Wessexa bori se protiv njih, ali je prisiljen da se povuče [3].

836. u temama uredi

Religija uredi

  • Aglabidski princ Zijadetullah I dao je obnoviti Veliku džamiju u Kairouanu (Ukbetova džamija) u današnjem Tunisu, koja se smatra najstarijom i najprestižnijom vjerskom građevinom na muslimanskom Zapadu [4] [5].
  • Izgrađena je bazilika sv. Kastora u Koblenzu (Rajna-Pfalc).
  • Najstariji poznati pomen grada Soesta (moderna Njemačka).

Rođeni uredi

  • Æthelberht, kralj Wessexa (približan datum)
  • Al-Musta'in, muslimanski halifa (um. 866.)
  • Fujiwara no Mototsune, japanski regent (um. 891.)
  • Ibn al-Rumi, muslimanski pjesnik (um. 896.)
  • Luo Hongxin, kineski vojskovođa (um. 898.)
  • Mihira Bhoja, kralj dinastije Gurjara-Pratihara (um. 885.)
  • Wei Zhuang, kineski pjesnik (približan datum)

Umrli uredi

  • 17. mart – Haito, biskup Bazela
  • Adalram, nadbiskup Salzburga
  • Aznar Sanchez, vojvoda od Gaskonje
  • Herefrith, biskup od Winchestera
  • Heungdeok, kralj Sille (r. 777.)
  • Lambert I, franački plemić
  • Malamir, vladar bugarskog carstva
  • Matfrid, franački plemić
  • Muhammed ibn Idris, emir Maroka
  • Niketa patricij, bizantijski službenik
  • Ralpacan, car Tibeta (r. 802.)
  • Wala od Corbieja, franački plemić
  • Vang Zhixing, general dinastije Tang (r. 758.)

Reference uredi

  1. ^ Alexandru Madgearu, Byzantine Military Organization on the Danube, 10th-12th centuries, Brill, 2013 (ISBN 9789004252493.
  2. ^ Steven Runciman, A History of the First Bulgarian Empire, Lulu.com, 2018 (ISBN 9780359041435.
  3. ^ Bush, Robin (1994). Somerset: The complete guide. Wimborne, Dorset: Dovecote Press, pp. 55–56. ISBN 1-874336-26-1.
  4. ^ Clifford Edmund Bosworth, Historic cities of the Islamic world, éd. Brill, Leyde, 2007, pp. 264-265 [archive]
  5. ^ John Stothoff Badeau, John Richard Hayes The Genius of Arab civilization [archive] Taylor & Francis, 1983 (ISBN 0-262-08136-9 et 9780262081368)