Zjenica
Zjenica je okrugli otvor koji se nalazi u samom središtu šarenice ljudskog oka, a koji omogućava svjetlosti da padne na mrežnjaču.[1] Obično izgleda kao crna, jer zrake svjetlosti koje u nju ulaze ili apsorbiraju tkiva unutar oka izravno, ili se apsorbiraju nakon difuzne refleksije u oku. U svakom slučaju, uglavnom se ne vraćaju iz uskog otvora zjenice.
| Zjenica (Pupilla) | |
|---|---|
 | |
 Šematski dijagram ljudskog oka. | |
| Identifikatori | |
| TA | A15.2.03.028 |
| FMA | 58252 |
| Anatomska terminologija | |
Kod ljudi je zjenica okruglog oblika, ali kod drugih vrsta, kao što su neke mačke, imaju vertikalne proreze. Koze imaju horizontalne zjenice, a neki somovi prstenaste.[2]
U optičkom smislu, zjenice oka su blende, a iris je njena regulacijska dijafragma. Vanjski izgled zjenice daje utisak kao da je ispupčena izvan oka, što baš ne odgovara položaju i fizičkoj veličinu zjenice jer je u stvari produžetak rožnjače. Na unutrašnjem rubu leži istaknuta struktura, kolaret, koja obilježava spoj embrionske zjenične membrane koja pokriva embrionsku zjenicu.
Kontrola
urediIris koji okružuje zjenicu kontraktilna je struktura, koja se uglavnom sastoji od glatkih mišića. Svjetlost u oko ulazi kroz zjenicu, a šarenica regulira njenu količinu, kontrolom veličine zjenice. Šarenica sadrži dvije skupine glatke muskulature; kružnu grupu pod nazivom sfinkter zjenice (sfincter pupillae) i radijalne grupe pod nazivom dilatator zjenice (dilator pupillae). Kada se stegne sfinkter, iris smanjuje ili sužava veličinu zjenice. Dilatator, pod inervacijom (potpomognutošću) simpatikusnog nerva nadređene vratne ganglije, dovodi do širenja otvora. Ovi mišići se ponekad nazivaju unutrašnji mišići oka. Senzorni put (štapići ili ćepići, dvopolni neuroni, ganglija) je povezan sa svojim parnjakom u drugom oku djelomičnom razmjenom vlakana svakog oka. Ovo omogućava da se efekat na jednom oku prenosi i na drugo. Nakon upotrebe lijeka pilokarpina, zjenice će se sužavati i povećavati zbog parasimpatikusnih impulsa na vlaknima kružnog mišića. Nasuprot tome, atropin će izazvati paralizu (cikloplegiju) i potaknuti dilataciju, tj. širenje zjenica.
Optički efekti
urediKada jarko svjetlo uđe u oko, fotoreceptori u mrežnjači (štapići i čepići) i melanopsin će preko ganglijskih ćelija poslati signale u okulomotorni nerv, gdje parasimpatički dio dolazi iz Edinger-Westphalove jezgre, koja završava na kružnom sfinkterskom mišiću. Kada se ovaj mišić skuplja, smanjuje veličinu zjenice. To je svjetlosni refleks zjenice, što je važan test moždanih funkcija. Osim toga, zjenice se šire kada osoba ugleda predmet od interesa.
Zjenica se širi u mraku, ali sužava u svjetlu. Kada je uska, promjer je 2 do 4 milimetra. U mraku će biti isto u početku, ali će se na maksimalnoj udaljenosti njena širina povećati na 3 do 8 mm. U svakoj starosnoj grupi postoji značajna razlika u veličini maksimalne veličine zjenice. Naprimjer na vrhuncu 15 godina, širina tamne prilagođene zjenice može varirati od 4 do 9 mm, kod različitih osoba. Nakon 25. godine, prosječne veličine im se smanjuju iako ne stabilnom stopom.[3][4] U ovoj etapi zjenice ne ostaju potpuno udaljene, što može dovesti do oscilacija i povećanja poznatog pod nazivom hipus. Suženje zjenice i vid na blizinu su blisko povezani. Pri jakom svjetlu one se sužavaju da spriječe aberacije svjetlosnih zraka i na taj način ostvare očekivano viđenje. U mraku to nije potrebno, zbog nedovoljne količine svjetla u oku.
Stanje koje se naziva Bene dilitatism nastaje kada su optički živci djelomično oštećeni. Odlikuje se hroničnim proširenjem zjenica, zbog smanjene sposobnosti optičkih živaca da odgovore na svjetlo. Pri normalnoj rasvjeti ljudi koji boluju od ovog stanja obično imaju proširene zjenice, pa im blještavo osvjetljenje može izazvati bol. Na drugom kraju spektra, ljudi sa ovim stanjem imaju problema sa vidom u mraku. Za njih se preporučuje da budu posebno pažljivi pri vožnji noću, zbog nemogućnosti da vide objekte u punoj perspektivi. Inače, u drugim okolnostima ovo stanje nije opasno.[5]
Grafički prikaz
uredi-
Struktura oka -
Čeoni izgled zjenice
Reference
uredi- ^ Cassin B., Solomon S. (1990): Dictionary of eye terminology. Gainesville, Florida: Triad Publishing Company.
- ^ Malmström T., Kröger R. H. (januar 2006). "Pupil shapes and lens optics in the eyes of terrestrial vertebrates". J. Exp. Biol. 209 (Pt 1): 18–25. doi:10.1242/jeb.01959. PMID 16354774.
- ^ "Aging Eyes and Pupil Size". Amateurastronomy.org. Arhivirano s originala, 23. 10. 2013. Pristupljeno 28. 8. 2013.
- ^ "Factors Affecting Light-Adapted Pupil Size in Normal Human Subjects" (PDF). Pristupljeno 28. 8. 2013.
- ^ Sensory reception: Human vision: Structure and function of the eye, Encyclopædia Brtiannica, Chicago, 1987
Vanjski linkovi
uredi
- Detailed photographs of human irides Arhivirano 18. 3. 2009. na Wayback Machine