Wikipedia

Zimska oluja

događaj u kojem se formiraju varijante padavina koje se javljaju samo na niskim temperaturama

Zimska oluja jest događaj u kojem se vjetar poklapa s vrstama padavina koje se javljaju samo na niskim temperaturama, kao što su snijeg, susnježica ili ledena kiša. U umjerenoj kontinentalnoj i subarktičkoj klimi, ove oluje nisu nužno ograničene na zimsku sezonu, već se mogu pojaviti i u kasnu jesen i rano proljeće. Zimska oluja sa jakim vjetrom i drugim uslovima koji ispunjavaju određene kriterije naziva se mećava.

Obilne snježne padavine i jaki vjetrovi tokom mećave u New Yorku 2016.
Pripadnici Nacionalne garde SAD-a raščišćavaju cestu od srušenog drveća nakon zimske oluje u februaru 2021. u okrugu Putnam u Zapadnoj Virginiji.

Nastanak

uredi

Zimske oluje nastaju kada se vlažan zrak diže u atmosferu, stvarajući nizak pritisak u blizini zemlje i oblake u vazduhu. Vazduh se također može potiskivati ​​naviše brdima ili velikim planinama. Kretanje prema gore naziva se podizanje.[1] Vlagu skuplja vjetar iz velikih vodenih površina, kao što su veliko jezero ili okean. Ako je temperatura ispod nule, 0 °C, blizu tla i gore u oblacima, padavine će padati u obliku snijega, leda, kiše i susnježice, sugradice ili čak krupe (mehki grad).[1][2] Budući da hladan zrak ne može zadržati toliko vlage koliko topao, ukupna količina padavina će biti manja nego na višoj temperaturi.[3]

Upozorenje na zimsko nevrijeme će biti izdato ako:

  • Akumulacija snijega je 15 cm ili više za 12 sati, ili 20 c) ili više za 24 sata.[4]
  • Puhanje snijega smanjuje vidljivost u velikim područjima pri vjetrovima manjim od 16 m/s.[5]
  • Akumulacije leda na površinama su 0,64 cm ili više.[4]
  • Formiraju se kuglice leda veće od 2,5 cm..[5]
  • Indeks hladnoće vjetrom je manji od -37 °C duže od 3 sata i stalna brzina vjetra od najmanje 4,5 m/s.[5]

Zimske oluje sa brzinom vjetra većom od 16 m/s i smanjenom vidljivošću manjom od 400 m tokom 3 sata ili duže nazivaju se mećave.[4][5]

Terminologija

uredi

Oštre zimske vremenske prilike koje se nazivaju "zimske oluje", mogu biti lokalno vrijeme koje ispunjava kriterije u 24 sata ili veliki olujni sistemi koji pokrivaju dio kontinenta nekoliko dana. Sa velikim, masivnim zimskim olujama, vrijeme u bilo kojem dijelu područja pokrivenog ekstremnim vremenom obično se naziva "oluja"; čak i ako meteorološki kriteriji za zimske oluje nisu svugdje ispunjeni.[6] Primjer za to je snježna oluja u Sjevernoj Americi od 13. do 17. februara 2021. sa snježnim padavinama i temperaturama ispod nule sve do Teksasa i Meksičkog zaljeva.[6][7]

Snježne oluje

uredi
 
Sniježna oluja u Oulu, Finska
 
 
Luka Fullerton Chicago pogled na jug tokom sjevernoameričke zimske oluje od 31. januara do 2. februara 2011. (lijevo) i na vedar dan za poređenje.

Snježne oluje su oluje u kojima padaju velike količine snijega, 5,1 cm snijega je dovoljno da stvori ozbiljne smetnje u saobraćaju i prevozu. Ovo se posebno odnosi na mjesta gdje snježne padavine nisu tipične, ali može doći do velikih snježnih padavina. Na mjestima gdje su snježne padavine tipične, tako male snježne padavine rijetko su ometajuće, zbog efikasnog uklanjanja snijega i leda od strane opština, povećane upotrebe pogona na sva četiri točka i guma za snijeg, te zbog navike vozača na zimske uslove. Snježne padavine veće od 15 cm obično su ometajuće.

Veliki broj jakih snježnih oluja, od kojih su neke bile mećave, dogodio se u Sjedinjenim Državama tokom 1888. i 1947, kao i početkom i sredinom 1990-ih. Snježne padavine 1947. premašile su 61 cm sa nanosima i snježnim gomilama od grtalica koje su dostizale 3,7 m i mjesecima kako temperature nisu rasle dovoljno visoko da otopi snijeg. "Superoluja" iz 1993. manifestovala se kao mećava u većini pogođenih područja.

Jake snježne oluje mogle bi biti prilično opasne: visina snijega od 15 cm učinit će neke neočišćene puteve neprohodnim, a moguće je da se automobili zaglave u snijegu. Dubina snijega veća od 30 cm, posebno u južnim ili općenito toplim klimama, porušit će krovove nekih domova i uzrokovati gubitak struje. Stojeća mrtva stabla također se mogu srušiti težinom snijega, posebno ako je mokar. Čak i nekoliko cm suhog snijega mogu stvoriti nanose visoke mnogo cm pod vjetrovitim uslovima.

Opasnosti od snježnih padavina

uredi
 
Snježna oluja u Modeni, Italija

Nagomilani snijeg može učiniti vožnju motornim vozilima opasnom. Snijeg na cesti smanjuje trenje između guma i površine puta, što značajno smanjuje upravljivost vozilom. Kao rezultat toga, prosječne brzine vožnje na javnim cestama i autoputevima su smanjene do 40% dok pada jak snijeg.[8] Vidljivost je smanjena snijegom koji pada, što je dodatno pogoršano jakim vjetrovima koji se obično povezuju sa zimskim olujama koje proizvode jake snježne padavine. U ekstremnim slučajevima, to može dovesti do dugotrajnog smanjenja vidljivosti gdje je smanjena na samo nekoliko stopa zbog padanja ili puhanja snijega. Ove opasnosti se mogu manifestovati čak i nakon prestanka snježnih padavina kada su prisutni jaki vjetrovi, jer će ovi vjetrovi pokupiti i prenijeti pali snijeg nazad na cestu i smanjiti vidljivost u procesu. Ovo čak može dovesti do mećava ako su vjetrovi dovoljno jaki.[9] Obilne snježne padavine mogu potpuno imobilizirati vozilo, što može biti smrtonosno ovisno o tome koliko je potrebno spasilačkim ekipama da stignu. Začepljenje ispušne cijevi vozila snijegom može dovesti do nakupljanja ugljenmonoksida unutar vozila.[10]

 
Mokri snijeg i susnježica tokom zimske oluje, na palubi RFA Tidespring južno od Plymoutha u Lamanšu.

U zavisnosti od temperaturnog profila u atmosferi, snijeg može biti mokar ili suh. Suhi snijeg, budući da je lakši, lakše se prenosi vjetrom i efikasnije se akumulira. Mokar snijeg je teži zbog povećanog sadržaja vode. Značajne akumulacije jakog mokrog snijega mogu uzrokovati oštećenje krova. Također je potrebno znatno više energije za kretanje, a to može stvoriti zdravstvene probleme pri lopatanju u kombinaciji s teškim vremenskim uslovima. Brojni smrtni slučajevi kao posljedica srčanih udara mogu se pripisati uklanjanju snijega.[11] Nagomilavanje mokrog snijega na povišene površine događa se kada je snijeg dovoljno "ljepljiv" što može uzrokovati velika oštećenja stabala i dalekovoda na način sličan nakupljanju leda tokom ledenih oluja. Struja može biti prekinuta danima tokom veće zimske oluje, a to obično znači gubitak grijanja unutar zgrada. Osim očiglednog rizika od hipotermije zbog izlaganja hladnoći, još jedan smrtonosni element povezan sa snježnim olujama je trovanje ugljenmonoksidom koje se može dogoditi kad god se dim iz generatora ili uređaja za grijanje ne ispuštaju pravilno. Djelomično ili potpuno otopljen snijeg na cestama može se ponovo smrznuti kada temperature padnu, stvarajući poledicu.

Ledena kiša

uredi
 
Obloženi ledom, električne i telefonske linije propadaju i često pucaju, što dovodi do nestanka struje.
 
Bobice gloga prekrivene ledenom glazurom zbog ledene kiše. Ledene oluje često prekrivaju mnoge površine. Jake ledene oluje, koje se mogu pojaviti u proljeće, i mogu ubiti biljni svijet.

Jaki pljuskovi ledene kiše jedan su od najopasnijih tipova zimske oluje. Obično se javljaju kada sloj toplog zraka lebdi iznad regije, ali temperatura okoline nekoliko metara iznad tla je blizu ili ispod 0 °C, a temperatura tla je ispod smrzavanja.

Dok je snježna padavina od 10 cm donekle prihvatljiva prema standardima sjevernih Sjedinjenih Država i Kanade, uporedivih 10 mm padavina ledene oluje može paralizirati regiju; vožnja postaje izuzetno opasna, telefonski i električni vodovi su oštećeni, a usjevi mogu biti uništeni.[12]

Značajne ledene oluje

uredi

Značajne ledene oluje uključuju sjevernoameričku ledenu oluju vezanu za El Niño 1998. koja je zahvatila veći dio istočne Kanade, uključujući Montreal i Ottawu, kao i sjeverni dio države New York i dijelove gornje Nove Engleske. Tri miliona ljudi je izgubilo struju, neki i na šest sedmica. Oštećena je jedna trećina stabala u parku Mount Royal u Montrealu, kao i veliki dio stabala javora koji proizvode šećer. Iznos ekonomske štete izazvane olujom procijenjen je na 3 milijarde kanadskih dolara.

  • Ledena oluja 2000. na Božić, izazvala je razorne električne probleme u dijelovima Arkanzasa, Oklahome i Teksasa. Najveću štetu doživio je grad Teksarkana u Arkanzasu, koji je u jednom trenutku izgubio mogućnost korištenja telefona, struje i tekuće vode. U nekim područjima u Arkanzasu, Oklahomi, Teksasu i na kraju Louisiani, preko 25 mm leda nakupilo se od ledene kiše.[13][14]
  • Ledena oluja u Sjevernoj Karolini 2002. rezultirala je velikim gubitkom struje u većem dijelu države i materijalnom štetom zbog pada drveća. Osim u planinskom zapadnom dijelu države, jak snijeg i ledeni uslovi su rijetki u Sjevernoj Karolini.
  • Godine 2005. Decembarska ledena oluja, bila je još jedna jaka zimska oluja koja je od 14. do 16. decembra izazvala veliku štetu od leda u velikom dijelu južnih Sjedinjenih Država. Dovela je do nestanka struje i najmanje 7 smrtnih slučajeva.
  • Januarska zimska oluja 2005. u Kanzasu, koju je predsjednik George W. Bush proglasio zonom velike katastrofe nakon što je ledena oluja prouzročila štetu od skoro 39 miliona dolara u trideset i dva okruga. Federalna sredstva su pružena okruzima u periodu od 4. do 6. januara 2005. za pomoć u procesu oporavka.[15]
  • Januar 2009. Ledena oluja Central Plains i Midwest, bila je historijska ledena oluja. Na većini mjesta pogođenih olujom nagomilalo se 51 mm ili više leda i desetak cm snijega na vrhu. To je pokvarilo dalekovode, zbog čega su neki ljudi ostali bez struje od nekoliko dana, do nekoliko sedmica. U nekim slučajevima struja je nestajala mjesec dana ili više. Na vrhuncu oluje više od 2 miliona ljudi bilo je bez struje.
  • Zimska oluja 2021. bila je najsmrtonosnija zimska oluja od mećave iz 1996. koja je pogodila većinu srednjeg i južnog centralnog dijela Sjedinjenih Država. Država Teksas stekla je značajan publicitet zbog kvara državne električne mreže, uzrokujući nestanke struje u cijeloj državi 7-10 dana.

Priprema za zimske oluje

uredi
 
Kineska zimska oluja 2008. u Hefeiju, provincija Anhui, Kina

U zemljama u kojima se mogu pojaviti zimske oluje, vlade i zdravstvene organizacije imaju web stranice i internetske usluge sa savjetima o tome kako se pripremiti za posljedice teškog vremena. Savjeti se razlikuju u zavisnosti od stambenih standarda, infrastrukture i sigurnosnih propisa, ali neki savjeti su isti, kao što su: nabavite trodnevnu hranu, vodu, lijekove i higijenske potrepštine, držite toplu odjeću spremnu, držite baterijsku lampu i dodatne baterije, budite informisani , pomažite jedni drugima, nemojte putovati osim ako je apsolutno neophodno.[16][17][18][19]

Reference

uredi
  1. ^ a b National Severe Storms Laboratory. "Severe weather 101 - Winter Weather Basics". www.noaa.gov. National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 19. 2. 2021.
  2. ^ National Severe Storms Laboratory. "Severe weather 101 - How does hail compare to other types of frozen precipitation?". www.noaa.gov. National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 19. 2. 2021.
  3. ^ UCAR (2019). "Winter Storms". www.ucar.edu. University Corporation for Atmospheric Research. Pristupljeno 19. 2. 2021.
  4. ^ a b c "Winter Weather Topics". www.weather.gov. National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 19. 2. 2021.
  5. ^ a b c d "Warning Criteria". www.weather.gov. National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 19. 2. 2021.
  6. ^ a b Salam, Erum (17. 2. 2021). "Millions without power and 21 dead as ferocious winter weather sweeps US". The Guardian. Pristupljeno 19. 2. 2021.
  7. ^ Sullivan, Brian K.; Malik, Naureen S. (15. 2. 2021). "5 Million Americans Have Lost Power From Texas to North Dakota After Devastating Winter Storm". www.time.com. Time. Pristupljeno 19. 2. 2021.
  8. ^ "Snow & Ice – FHWA Road Weather Management".
  9. ^ US Department of Commerce, NOAA. "Winter Weather Awareness – Impacts On Society". www.weather.gov.
  10. ^ US Department of Commerce, NOAA. "Winter Weather Safety". www.weather.gov.
  11. ^ Why, Who (9. 2. 2017). "Why do so many people die shovelling snow?". BBC News.
  12. ^ Smith, A.B.; Katz, R. (2013). "U.S. Billion-dollar Weather and Climate Disasters: Data sources, Trends, Accuracy and Biases" (PDF). Natural Hazards. 67: 387–410. doi:10.1007/s11069-013-0566-5. S2CID 30742858.
  13. ^ "Ice Storm December 25-26, 2000". National Weather Service Weather Forecast Office. National Oceanic and Atmospheric Administration. 31. 7. 2009. Pristupljeno 26. 4. 2016.
  14. ^ Dolce, Chris; Erdman, Jon (12. 2. 2014). "The Nation's 10 Worst Ice Storms". Weather Underground. Pristupljeno 26. 4. 2016.
  15. ^ "Presidential Disaster Declaration authorized for Kansas counties hit by January ice storm". accesskansas.org. Arhivirano s originala, 25. 4. 2016. Pristupljeno 8. 4. 2016.
  16. ^ "10 things you should do now to prepare for winter". www.metoffice.gov.uk. Met Office. Pristupljeno 19. 2. 2021.
  17. ^ "Winter Storm Safety". www.redcross.org. American Red Cross. Pristupljeno 19. 2. 2021.
  18. ^ "If crisis or war comes" (PDF). www.msb.se. Swedish Civil Contingencies Agency. 2018. Arhivirano s originala (PDF), 5. 11. 2022. Pristupljeno 19. 2. 2021.
  19. ^ "Winter Storm Safety Tips". www.mass.gov. Commonwealth of Massachusetts. Pristupljeno 19. 2. 2021.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zimska_oluja&oldid=3631665"