Zgrada Društva Crvenog krsta

Zgrada Društva Crvenog krsta nalazi se u ulici Kranjčevićeva broj 2 u općini Centar, u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 10. maja do 16. marta 2009. godine, donijela je odluku da se zgrada proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), Ljiljana Ševo.

Zgrada Crvenog krsta u Sarajevu -izgrađena u duhu moderne arhitekture po projektu Helena Baldasara (2018.)

Historija

Zgrada Crvenog krsta izgrađena je 1929. godine prema prvonagrađenom konkursnom rješenju arhitekte Helena Baldasara iz 1928. godine, a gradnja je završena 1929. godine. Baldasar stvarao je u Sarajevu između dva svjetska rata u punom duhu moderne.

Ovo je jedini objekat ovakve vrste u Bosni i Hercegovini. Imao je funkciju zdravstvene, prosvjetne i kulturne ustanove, jer se u njemu nalazila i bioskopska dvorana. Zgrada je podignuta u sklopu akcije izgradnje većeg broja objekata Društva Crvenog krsta Kraljevine Jugoslavije krajem dvadesetih i tridesetih godina XX vijeka.

U arhitekturi zdravstvenih ustanova, principi moderne mogli su da imaju svoju potpuno dosljednu primjenu, pošto su tu direktno odgovarali određenim socijalnim, humanim, ekonomskim i funkcionalnim potrebama društva.

Ova historijska građevina podignuta je sredstvima Glavnog odbora Crvenog krsta, uz određene dobrovoljne priloge samih građana.

Tokom Drugog svjetskog rata, zgrada postaje sjedište „Župskog odbora Hrvatskog Crvenog križa“, koji je bio odgovoran Središnjem odboru Hrvatskog Crvenog križa u Zagrebu. Pored toga, u njemu je sa radom počela Hitna pomoć.

Nakon Drugog svjetskog rata, do šezdesetih godina XX vijeka, u bioskopskoj dvorani su uglavnom prikazivani zdravstveno-vaspitni filmovi namijenjeni zdravstvenom prosvjećivanju naroda. U suterenu je bilo javno kupatilo i javna kuhinja, a na spratu su bile smještene prostorije društva Crvenog krsta.

Sredinom šezdesetih godina XX vijeka, zgrada je izdata pod zakup sarajevskim advokatima i filmskoj producentskoj kući „Forum“ iz Sarajeva, koja je uspostavila komercijalni bioskop pod imenom „Sutjeska“.

Osamdesetih godina XX vijeka uz zgradu je izgrađen stambenog kompleksa. Do tada se u unutrašnjem dvorištu nalazio raskošan arboretum, a fontanama i rijetkom florom, koja je sađena u svečanim prilikama. Izgradnjom ovog kompleksa, arboretum je u potpunosti uništen.

Opis

Zgrada ima poligonalnu tlocrtnu osnovu ukupnih dimenzija 26,30 m x 25,50 m. Spratnost objekta iznosi P+1. U svom sastavu ima i podrum. Obnovljena je 2017. godine.

Literatura

• Ž. Janković - Muhamed Kadić – život i djelo, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Bošnjački institut Fondacija Adila Zulfikarpašića, Sarajevo.
• Alija Bejtić -Ulice i trgovi Sarajeva. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva 1973. godine
• Nedžad Kurto - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
• Milošević, Predrag (1997). Arhitektura u kraljevini Jugoslaviji (Sarajevo 1918 -1941). Srpsko kulturno i prosvjetno društvo "Prosvjeta".* Emir Kadić - Arhitekt Reuf Kadić i počeci moderne arhitekture u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 2010.
• Štraus, Ivan (1977). Nova bosanskohercegovačka arhitektura. Sarajevo : Svjetlost.