Zgrada željezničke stanice Bistrik

saobraćajni objekat, Javni objekat, Željeznička stanica

Zgrada željezničke stanice Bistrik izgrađena je nakon što su austrougarske vlasti 1882. željeznicom uvezale Sarajevo sa Slavonskim Brodom i Budimpeštom. Tada se stvorila potreba da se sa Sarajevom povežu i istočni dijelovi BiH, gdje su, uz granicu sa Srbijom, bili stacionirani vojni garnizoni.

Željeznička stanica na Bistriku, 2018.
Tunel Brdo – džamija nakon otvaranja pruge 1906

Tako je stvorena ideja o izgradnji tzv. Istočne pruge, prema Višegradu, odakle se preko Šarganske osmice moglo putovati dalje, za Beograd, Sofiju, Solun i Istanbul. Puštanje pruge u promet 1906. ozvaničeno je i otvaranjem zgrade stanice na Bistriku. Zgrada je bila tipiziran objekt, djelo arhitekata koje je plaćala država, potpuno jednaka staničnoj zgradi na Palama.[1]

Nakon što je posljednji voz, popularni Ćiro ispraćen sa stanice početkom avgusta 1978, zgrada je služila kao stambeni prostor. Nakon zatvaranja pruge, rodila se ideja da se u zgradi stanice otvori Muzej uskotračnih željeznica BiH s galerijskim prostorom i vanjskim eksponatima, ali za to nije bilo dovoljno novca.[1] U oktobru 2020.[2] započela je obnova koje je završena 2022 na Dan grada Sarajeva. U bistričkoj stanici otvoren je restoran i stalna muzejska postavka iz filma "Valter brani Sarajevo".[3]

 
Željeznička stanica Bistrik nakon otvaranja pruge 1906

Izgrađena od cigle iz obližnje ciglane Augusta Brauna, ova je dvospratna građevina pod visokim kosim krovom sadržavala kancelarije za šefa stanice i željezničko osoblje te biletarnicu i čekaonicu i prizemlju. Kako je slijedila monarhijski šablon, nije bila arhitektonski vezana za postojeće stilove kako bi bila uklopiva podjednako u gradsku, planinsku i šumsku zonu.[1]

Pored stanice se nalazio i mali objekat gdje su lokomotive Ćire podmazivane i snabdijevane vodom. Napravljena na najvišoj tački Bistrika, i danas predstavlja najimpozantniji objekat na tom prostoru, a u njenoj neposrednoj blizini nalazio se i prvi od ukupno 134 tunela na trasi do Beograda – tunel Brdo džamija. Bistrička stanica je u svojim posljednjim godinama stekla svjetsku prepoznatljivost, jer su se pored nje snimali kadrovi filma "Valter brani Sarajevo".[1]

Nacionalni spomenik

uredi

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 04.do 10. jula 2006, donijela je odluku da se željeznička stanica proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[4] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Reference

uredi
  1. ^ a b c d "Uskotračne željeznice u Bosni i Hercegovini". zeljeznice.net. Arhivirano s originala, 27. 10. 2015. Pristupljeno 10. 6. 2016.
  2. ^ "Bistrička stanica nakon 42 godine postaje muzej: Zvanično počeli radovi na rekonstrukciji ovog nacionalnog spomenika | Sarajevo.ba". www.sarajevo.ba. Pristupljeno 3. 4. 2024.
  3. ^ BiH, N1 (6. 4. 2022). "Pogledajte kako izgleda obnovljena Željeznička stanica Bistrik u Sarajevu". N1. Pristupljeno 3. 4. 2024.
  4. ^ "Željeznička stanica Bistrik". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016.