Zapadna Dvina
Zapadna Dvina ili Daugava (ruski: Западная Двина; bjeloruski: Заходняя Дзвіна; latvijski: Daugava; njemački: Düna, poljski: Dźwina) jest rijeka u sjevernom dijelu istočne Evrope i njen basen obuhvata područja tri zemlje: Rusije, Bjelorusije i Latvije.
Zapadna Dvina | |
---|---|
Drugo ime | Daugava |
Dužina | 1.020 km |
Izvire na području Valdajskog pobrđa u Tverskoj oblasti Rusije i nakon 1.020 km toka uliva se u Riški zaliv Baltičkog mora kod grada Rige. Kanalskim sistemom povezana je s rijekama Berezina i Dnjepar, odnosno s Crnim morem.
Prikazana je na novčanici od deset latvijskih lata.
Geografske karakteristike
urediIvire iz močvara u blizini jezera Korjakino na području Valdajskog pobrđa Tverske oblasti u Rusiji. Nakon svega nekoliko kilometara toka protiče kroz jezero Ohvat odakle nastavlja svoj tok na jugozapadu. Kod grada Vitepska skreće ka sjeverozapadu i zadržava taj pravac sve do ušća u Riški zaliv Baltičkog mora u koji se uliva u vidu manje erozivne delte.
Ukupna dužina vodotoka je 1.020 km od čega je 325 km preko teritorije Rusije, 328 u Bjelorusiji i 367 km na području Latvije. Ukupna površina slivnog područja je 87.900 km2, a prosječan godišnji protok u zoni ušća je 678 m3/s.
Pritoke
urediNeke od najvažnijih pritoka Zapadne Dvine su Usvjača, Obalj, Polota, Drisa, Kasplja, Lučosa, Ula, Ušača, Disna, Velesa.
Gradovi
urediNajveći gradski centri koji leže na njenim obalama su Vitepsk, Polock, Navapolack, Daugavpils i Riga.
Također pogledajte
urediVanjski linkovi
uredi- Индексный поиск по водоемам Беларуси – Западная Двина
- Природа Белорусии: Популярная энциклопедия / Редкол.: И. П. Шамякин (гл. ред.) и др. – 2-е. – Мн.: БелСЭ имени Петруся Бровки, – – 599 с. — 40.000 экз. –. 1989. ISBN 9785-85700-001-4. str. 163.
- Западная Двина (река) – статья из Большой советской энциклопедии