Wikipedia:Čaršija/Arhiva 12

Glasanje

Glasajte za narednu sliku sedmice!

Bošnjak ili Musliman, molim za komentare

Zamolio bih saradnike da komentarišu nedoumice i malušarolikost oko korištenja riječi Musliman – Bošnjak a striktno i jedino vezano za popise stanovništva i dijelove stranica koje se bave sadašnjom ili bivšom demografijom, mahom bosanskohercegovačkih mjesta.

Onima kojima je historija i politička negacija riječi Bošnjak manje poznata savjetujem da se upoznaju, recimo, sa člankom Historija Bošnjaka (dio Borba za priznanje), jer će lakše shvatiti težinu problema i njegove konotacije te dati odgovarajuće komentare.

Ukratko. Svim (Bošnjacima) su vrlo dobro poznati problemi vezani za negaciju bošnjačke nacije, pogotovo oko imena koji uglavnom sistematski potiču od srpske ili hrvatske strane, a koje su imale različite vremenske podloge vezano sa svoju odgovarajuću situaciju. Jedan oblik tihe negacije su popisi stanovništva, koji uvijek ostavljaju mogućnost manipulacije u srvhu političkih ili drugih ciljeva. Stvar koja se dobro vidi u popisima provedenih na teritoriji bivših jugoslovenskih republika. Isprva korištenje modaliteta za Bošnjake kroz popise iz prošlog vijeka izleda tragikomično. Isprva Bošnjaci, te muslimani (1910), te nas nema nikako (1921), te Srbi-muslimani i Hrvati-muslimani (1948), te Jugosloveni neopredjeljeni (1953), te Muslimani (u smislu nacionalne ili etničke pripadnosti) (1961), te Muslimani (u smislu narodnosti) (1971) itd. Itd. Nakon malo bolje analize lahko je shvatiti zbog čega je sistematika takva i kao takva bila vrlo pogubna za Bošnjake (pogledajte više: Bošnjaci i popisi stanovništva). Vrlo je jasno bez diskusije da se gore navedeni izrazi mahom odnose na Bošnjake (sa nevažnim izuzecima). Na zadnjem popisu 1991. nije postala mogućnost izraziti se kao Bošnjak (interesantno da jeste npr Bunjevac ili Šokac???) i modalitet korišten je Musliman a označava doslovice Bošnjake. Uzimajući u obzir historiju pojma Musliman i njeno korištenje u nekin implikacijama naših susjeda (stoga osjetljivo pitanje), te manipulacije vezane za taj pojam kroz popise stanovništva, mislim da je dobro što je općeprihvaćeno da se prilikom pominjanja demografije stanovništva (npr Sarajevo, Banja Luka itd) a pozivajući se na popise, umjesto izvornog pojma Musliman koristi korektan/ispravan izraz Bošnjak. Kao što je i korišten na gotovo svim stranicama ovdje. Na nedavno dodanim stranicama o popisu (1991.,1981.,1971.,) te na vrlo važnom članku o ratu u BiH, koristi se uprkos ovdje ustaljenom "Bošnjak", riječ "Musliman". Sa obziron da neki nam susjedi (popis u Srbiji 2002) idalje koriste riječ Musliman kao potkrepa svojoj demagogiji i ko zna kojim ciljevima (na popisu postoje i Muslimani i muslimani i Bošnjaci, da ne govorimo u Gorancima itd), mislim da korištenje riječi (Musliman) u kontekstu (Bošnjak) može smatrati nekom vrstom suptilne provokacije. Stoga smatram da se dotična riječ treba zamjeniti sa odgovarajućom "Bošnjak". Objašnjenje uz pojam Musliman na stranicama, je isto tako komičan ja svi znamo kako smo se mogli izjašnjavati na popisima. Priznajem da sa druge strane moguće je staviti objašnje koje osvjetljuje situaciju ako je potrebno, za one kojima nije jasno. Molim poštovane saradnike za komentare na temu Musliman ili Bošnjak a vezano ja popise stanovništva. Unaprijed hvala. --Late 20:31, 10 januar 2008 (CET)

Nesmije se poricati ime Bošnjak, jer znamo svi kako se je kroz historiju zloupotrebilo drugo ime, zbog slabosti i neznanja tadašnjih političara. Najbolji argument je taj, da se jedan narod koji je nastao u nekoliko zadnjih stotinu godina, razvijajući kulturu, umjetnost... nije svoju akadamiju nauka smio nazvati svojim imenom.itd. itd. Može se dugo nabrajati već poznato, ali mišljenje je moje, da činjenice, koliko one bile historijski loše, možemo analizirati i primiti kao točne, ako napišemo onako kako stoji u Popisu 1991. godine i sa primjedbom, da nije postojala mogućnost izjašnjavanja kao Bošnjak. Smatram to pravilnijim, nego falsificiranje istine. To imamo u susjednim zemljama a i nekim zemljama zapadne Evrope. Toni 20:43, 10 januar 2008 (CET)

Etnogeneza Bošnjaka narušavana je u zadnjih 150-200 godina vrlo često od strane srpskih i hrvatskih nacionalista, isprva iz potrebe za emancipacijom svoga korpusa, a kasnije u svrhu sprečavanja ponovnog buđenja nacionalne svijesti Bošnjaka. Pod istu kategoriju potpadaju (i dalje na snazi) razna tumačenja historije Bošnjaka, koja su donedavno ruku na srce, data na pravo svim drugima osim hiljadugodišnjem etnosu kojeg se tiče. Tako da će biti potrebno analizirati mnoštvo stvari, koje se odnose na tumačenje činjenica per se, konsenzusom dotičnog etnosa, a ne na osnovi ”tuđeg” tumačenja činjenica kao osnovu za historisku diskusiju, Činjenice kao takve, slažem se, ne treba mijenjati. Helem neise, demagoško korištenje riječi Musliman, učinila je ranije (u neznanju??) veliko zlo korpusu Bosanaca i Bošnjaka (za one koji to razumiju), i čini i dalje mahom kod istočnog susjeda, a nešto manje kod zapadnog. Oni koji to i dalje čine, nakon svega, ne mogu se opravdati historiskim činjeničnim stanjem, posebno zbog težine stvari. Oni to rade smišljeno i dalje će to vjerovatno raditi, dok se za one koji to čine, recimo, iz nerazumijevanja problematike, nadam da će shvatiti stanoviåte Bošnjaka. Da ne idem preširoko, mislim da npr. u članku o izborima 1991 treba koristiti riječ Bošnjak umjesto Musliman (sa recimo detaljnim objašnjenjem navedeno poslije teksta), jer u protivnom prije svake tabele gdje se koristi dotična riječ neophodno podrobno pojasniti sistematiku i dovesti u pitanje koliko je kao takva uošte upotrebljiva. Stoga smatram da zamjena modusa nije narušavanje činjeničnog stanja (falsificiranje istine??), već tumačenje dotičnog na odgovarajući način. --Late 21:28, 11 januar 2008 (CET)

Za one mlađe koji ne shvataju ovu polemiku, i šire narodne mase: možemo povući donekle jednakost između korištenja eng. riječi ”niger”, u međusobnom ophođenju crnaca (bez negativne konotacije), i kao riječ iz usta bijelaca u pogrdnom smislu. Takođe riječ Musliman korištenja od Bošnjaka, za razliku od drugih, ima drugačiju vrijednost, ako ne i značenje. Možda paralela i nije najbolja, ali donekle pojašnjava problematiku. --Late 21:27, 11 januar 2008 (CET)

Trebalo bi poštovati činjenicu da i danas postoje ljudi koji se izjašnjavaju kao Muslimani, a ne kao Bošnjaci. Pogledajte posljednje popise stanovništva u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji. - Smooth O 13:49, 11 februar 2008 (CET)

Reforme rubrike Slika dana - Završeno

Pogledajte ovu stranicu i recite šta mislite o tome. Glasanje će biti otvoreno sedmicu dana (zatvara se 21. januara).

Za:  

1.   - Potrebne su promjene. Bushido 06:07, 14 januar 2008 (CET)
2.   - Slažem se. Vseferović diskusija 06:53, 14 januar 2008 (CET)
3.   - I ja se slažem --Late 08:11, 14 januar 2008 (CET)
4.   - Svaka čast na trudu. Odličan posao.. --Kal-El 09:12, 14 januar 2008 (CET)
5.   --Lana Zeherović 10:17, 14 januar 2008 (CET)
6.   - Slazem se i ja. --Luka
7.   --Smooth O 16:52, 14 januar 2008 (CET)

Protiv:  

1.   - Nesto slicno smo imali i prije. Nazalost, to nikada nije funkcionisalo. Razlog je uvijek bio isti, veliki entuizam, koji vlada na pocetku, vrlo brzo splasne a rezultat su crveno linkovi na pocetnoj stranici koji vode na nepostojece sablone. Upravo iz tog razloga uveden je ovaj sistem koji se sada koristi. --Elmir[demicx] 08:56, 14 januar 2008 (CET)

Prijedlozi, komentari:  Komentar:

 Komentar: - Pregledao sam arhive i tamo ima dovoljno slika da na održe bar 2 godine, pa ne vjerujem da će biti problema. Uostalom slike se sada mijenjaju 7 puta sporije i ima puno vremena za glasanje, a prijedloga neće nestati kad imamo par godina slika dana sa commonsa. U ovom sistemu se svaka slika koja se izabere (najmanje 3 glasa i 50% za glasova) kad tad pojaviti na početnoj, odnosno da tokom jednog mjeseca možemo izglasati slike za sljedeća tri. Važno je samo da se stalno glasa.

Pozdrav, Bushido ^R/_K\^D 10:41, 14 januar 2008 (CET)

 Komentar: - Još sam dosta toga doradio i napravio sporedne strane i šablon Wiki slika. Uskoro ću biti gotov i sa arhivom. Ne znam jedino da li ću uklopiti i prijašnje slike dana ili da počnem ispočetka...

Pozdrav, Bushido ^R/_K\^D 00:10, 16 januar 2008 (CET)

 Komentar: - Hoće li iko još glasati??? Ja bi zatvorio danas, jer izgleda da je već prihvačeno. Bushido

O sličnim reformama razmišljam i za druge projekte - više... Javite mi ako nešto nevalja Bushido 06:07, 14 januar 2008 (CET)

Rezultati glasanja

Ukupno je glasalo 8 korisnika Wikipedije (od toga 3 administratora). 7 korisnika je glasalo za (od toga 2 administratora). 1 korisnik je glasao protiv (1 administrator).

Što znači da je ovaj prijedlog izglasan ZA, na javnom glasanju na Wikipedijinoj Čaršiji. Reforme će se u toku dana početi primjenivati. Potreban je jedan admin za promjene na počenoj strani.

Pozdrav, Bushido ^R/_K\^D 11:10, 21 januar 2008 (CET)

Sve je završeno. Glasajte ili predložite sljedeću sliku sedmice.

Šablon:Drugo značenje

Trebalo bi izmjeniti ovaj šablon kao što je npr. na srpskoj wikipediji sr:Šablon:Drugo značenje Jer ne bi trebalo da bude u ovoj formi {{Drugo značenje|„Pojam“ (čvor)}} nego {{Drugo značenje|pojam|„Pojam“}}, jer često u upotrebi ovog šablona naslov ima neki dodatak u zagradi u naslovu i šablon je neupotrebljiv. Primjer članak Klanjanje (čin), kad bi stavili dobili bi "Za druga značenja pojma Klanjanje (čin) pogledajte čvor članak. - Smooth O 17:03, 14 januar 2008 (CET)

Ne treba mijenjati šablon, nego ga ja nisam pravilno koristio --Smooth O 00:06, 16 januar 2008 (CET)

Ćirilica

Pogledajte ovu stranicu. Bilo je i prijašnjih rasprava o tome da li se na bosanskoj wikipediji članci smiju pisati ćirilicom. Nikad nije pronađeno riješenje. O ovome je uistinu teško odlučiti, zato smatram da bi trebali glasati za pismo koje će se upotrebljavati na ovoj wikipediji. Samo problem je u tome što čak i kad bi glasali ne znam hoće li se rezultat prihvatiti, a ne znam ni sam za koje bi pismo glasao. Ipak smatram da je i ćirilica dio bosanske kulture i tradicije i da nas obogačuje znanjem. Smatram da bi bilo znatno lakše održavati wikipediju sa jednim pismom, ne kao na srpskoj wikipediji, a uz to većina ljudi koji govori bosanskim jezikom piše latinicom.

Pozdrav, Bushido 23:40, 20 decembar 2007 (CET)

 Komentar: Komentari

Molim vas ostavite svoje komentare ispod da bi jednom za sva vremena riješili ovaj problem i da ne bi bilo svađe i bune.

Ja sam mislila da je to već davno apsolvirano?! Koliko znam pravilo Wiki na bosanskom jeziku je da se piše isključivo latiničnim pismom, samo zbog kompliciranog održavanja wikipedije sa oba pisma. Btw, mislim da je nepotrebno bilo otvoriti novi razgovor na ovu temu, 100% sam sigurna da je već otvorena, samo si trebao linkati na istu, i tražiti finalno glasanje.. Protiv sam pisanja ćiriličnim pismom na bs.wikipediji. --Lana Zeherović 14:23, 22 decembar 2007 (CET)

  Nije uopšte teško održavati Vikipediju na oba pisma – najbolji primer za to je srpska Vikipedija. Druga je priča što su malobrojni administratori na bošnjačkoj viki neuki i nedovoljno tehnički potkovani za takav poduhvat. Zašto da se favorizuje jedno pismo nauštrb drugoga ako su oba proklamovana kao ravnopravna.--Saladin 17:59, 2 januar 2008 (CET)

 Komentar: - Oprosti Saladine, ali kako ti znaš da nije teško održavati Wikipediju na oba pisma!? -- Amer Zeherović ^Poruka 10:31, 3 januar 2008 (CET)

 Komentar: - Bez uvrede, ali izvedba sa dva pisma na srpskoj Wiki je prilično loša. Iako je moguće velike dijelove članka vidjeti u latiničnom pismu, kad se žele izvršiti izmjene sve je na ćirilici. Dalje imamo kod teksta koji je unutar <code></code> (npr. neki tekst) jer se uvijek prikazuje na ćirilici. Dalje se imena koji su na latinskom ili drugim jezicima također prikazuju na ćirilici. I bez obzira šta bilo ko kaže, veoma je teško održavati Wikipediju sa dva pisma u kojoj se sve stranice mogu prikazati u istoj kvaliteti. Ja sam protiv onakvog rješenja kakvog imaju na sr. WIki, ali ako se to može izvesti kvalitetnije, mislim da bi bilo korisno za korisnike koji poznaju samo jedno od ta dva pisma.

Pozdrav, Bushido 06:07, 14 januar 2008 (CET)

  Kao prvo, samim tim što je na srpskoj Vikipediji moguće pisati članak ili ćirilicom ili latinicom, po slobodnom nahođenju, jasno je da je ona kudikamo tolerantnija od bošnjačke wiki. Zašto? Pa iz prostog razloga što je po Ustavu Republike Srbije, koji je snazi, službeno pismo ćirilica. Ta odredba je stajala i u prethodnom ustavu. S druge strane, kvazi-država BIH proklamovala je oba pisma (ćirilicu i latinicu) kao ravnopravna; utoliko pre, dužnost je ove administratorske šačice jada da pokuša da sledi srpki primer.

Da se osvrnem na ovo što je malopre pomenuto. Na srpskoj Vikipediji moguć je pregled svakog članka i u ćiriličnoj i u latiničnoj verziji. Ali kada neko hoće da uredi članak, on onda mora da ga uređuje u onom pismu kojim je članak započet, dakle, u izvornom pismu. U najvećem broju slučajeva je to ćirilica. To će tako i ostati, između ostalog i zato da bi se otežalo kopiranje sadržaja sa srpske Vikipedije na bošnjačku ili hrvatsku. Što se tiče onoga da se imena koja su na latinskom ili drugim jezicima prikazuju na ćirilici – to nije tačno. Ako neko piše članak ćirilicom a u njemu se pojavljuju i neki nazivi na latinici, on onda treba da upotrebi tagove, specijalne znakove, kojima će uokviriti datu reč. PRIMER: Леонардова слика -{Ginevra de Benci}-... Na taj način, kada se vrši transliteracija, tekst u zagradi se ne menja, ostaje u latinici u datom slučaju!! Pogledajte neki izabrani (sjajni) članak na srpkoj Vikipediji, pa ćete videti ovo o čemu pričam.--Klovn 23:30, 14 januar 2008 (CET)

Prvo, ne provocirajte kao što ste sa komentarom "Bošnjačka Wikipedija" (wikipedije nisu nacionalne, takvi kao ti samo širite nacionalizam). Wikipedija na bosanskom jeziku koristi samo latinicu i tako će ostati. Zamolio bih te da ne gubiš dragocjeno vrijeme zato što sigurno struktura ostaje kakva jeste. Vseferović diskusija 23:43, 14 januar 2008 (CET)

Predlažem za rečenicu mjeseca, onu gore koja kaže. da srpska wikipedija ćirilična je zato, da je drugi nemogu kopirati. Ja mislim da je ćirilična, jer Srbi pišu ćirilicom. U svakom slučaju hvala kolegi, možemo se nekad i nasmijati. Pozdrav Toni 12:56, 15 januar 2008 (CET)

 Komentar: - Zašto bi se oteževalo kopiranje članaka? Koliko ja znam Wikipedija je u potpunosti slobodna i kao takva se mogu i kopirati članci sa sr.wiki. Ionako se trebaju prevesti, a i pismo promjeniti nije preveliki problem. Uostalom, Vukova ćirilica se koristi u bosanskom jeziku samo iz određenih političkih razloga i problema u prošlosti. Pored toga se jako rijetko koristi za pisanje na bosanskom jeziku. Svi slobodni bošnjački mediji koriste latinično pismo, a tako će i ostati. Sama Vukova ćirilica nije dio kulturne prošlosti Bošnjaka u Bosni i Hercegovini. Ako ćemo već drugo pismo zašto ne bi upotrebili bosančicu? Nema potrebe da se ovaj razgovor nastavlja zauvijek. Za promjenu pravila Wikipedije na bosanskom jeziku mora se glasati. Pozdrav, Bushido^R/_K\^D 15:02, 15 januar 2008 (CET)

 Komentar: Prvo arebica, nakon toka bosančica. Onda možemo da razgovaramo o ostalome. :) --Late 18:50, 15 januar 2008 (CET)

 Komentar: - Zašto ne bi odmah napravili i dodatke za prikazivanje na svim jezicima svijeta na kojem pismu god poželimo?! Tako bi sebi uštedili ovo mukotrpno prevođenje sa drugih Wikipedia... naročito kad su nam svi otežali koristeći drugo pismo... prvo na japanskoj wiki počeli koristiti kanji, a sad na srpskoj wiki počeli ćirilicu... cijeli svijet se okrenuo protiv bosanske wiki i koriste druga pisma i jezike samo da bi nama oteževali stvaranje članaka! ::)

Pozz, Bushido ^R/_K\^D 00:10, 16 januar 2008 (CET)

Slika:Trebinje River.jpg

Kandidat za sliku godine na Commonsu!!! Glasajte ljudi!

Bushido ^R/_K\^D 20:08, 16 januar 2008 (CET)

Ovdje možete glasati http://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Picture_of_the_Year/2007/Voting -Smooth O 17:08, 18 januar 2008 (CET)

Evo rezultati za 2007 ako nekog zanima: Rezultati - Smooth O 14:55, 11 februar 2008 (CET)

Šablon ZD

Zanima me zašto ne mogu da vidim sve zastave na stranici Eurovision Song Contest 2008, sa šablonom {{ZD}}. I da li se to samo meni dešava ili svima?

Imamo već odavno problema sa tim šablonom...

Pozdrav, Bushido ^R/_K\^D 19:37, 18 januar 2008 (CET)

Šablon ZD je zamjenjen sa više šablona (ZD-A, ZD-B itd.) jer su postojala ograničenja kod prikazivanja većeg broja zastavica u istom članku. --Adnan 13:49, 22 januar 2008 (CET)

Vandalizam

Može li neko blokirati ovog korisnika, ima već upozorenje, ali još uvijek nastavlja. Vandalirao je barem 15 stranica dosad. Evo IP: 76.205.122.76

Pozdrav, Bushido ^R/_K\^D 22:37, 18 januar 2008 (CET)

Bh. mjesne zajednice

Jepuni. Moglo bi se odraditi, ali na drugačiji način. Mislim na neku stranicu gdje bi se mogla ukucati ime mjesta, onda bi se potražilo da li to mjesto postoji u nekakvoj bazi podataka o svm mjestima u BiH (odnosno da li je dobro napiasno, ovako bi mogli izbjeći neispravne nazive). Ako članak postoji, onda će preusmjeriti na njega, a ako ne onda bi dodao potreban tekst na stranicu (infokutija grad, podnaslove kao demografija, vanjski linkovi..., sliku sa obilježenim mjestom unutar BiH, šablone za mjesnu zajednicu, opčinu, kanton, entitet...), a informacije bi se dobili kroz nekakav čarobnjak. Ovo bi olakšalo za svakoga pravljenje novog članka o gradu (po principu popuni), a dobili bi standarizovanu Wikipediju.

Pozdrav, Bushido ^R/_K\^D 15:16, 20 januar 2008 (CET)

Sve te strane su nam potrebne i kad-tad cemo morati da ih napravimo. Ako se odjednom generise tih npr. 3000 stranica za BiH (110 opstina x 30-ak m.z.) i npr. 30.000 za ostatak svijeta (prvenstveno USA i EU) olaksalo bi se pravljenje drugih stranica tj. mogli bi na drugim stranicama koje nemaju veze sa geografijom odmah ulinkovati odgovarajuce mjesto. Ako sad neko napravi stranu o gradu Utica u USA morace se rucno mijenjati sve strane gdje se taj grad spominje (trenutno vjerovatno samo jedna :) ) i time se samo pravi bespotreban posao. nenaad195.250.110.121 23:45, 20 januar 2008 (CET)

Poljaci su napravili clanke i za madjarska sela !!! http://pl.wikipedia.org/wiki/Vok%C3%A1ny Hoce li neko vratiti vandalizovani pocetak ove diskusije :)))) ?Nenaad 22:27, 30 januar 2008 (CET)

Linkovi na bs. clanke

Postoje li ljudi koji su zvanicno clanovi i Vikipedija na drugim jezicima i koji bi u clancima na tim Vikipedijama dodali link na taj clanak u bs. Vikipediji? Malo mi je bez veze da anonimno mijenjam clanke na drugim Vikipedijama, a i da otvaram naloge na svim Vikipedijama na svijetu?

--Nenaad 09:14, 20 januar 2008 (CET)

Ne trebaš to raditi, dovoljno je samo da na bs. članku postaviš interwiki linkove, onda botovi to urade na ostalim wikipedijama. -Smooth O 10:56, 20 januar 2008 (CET)

Ok. Hvala. --Nenaad 13:09, 20 januar 2008 (CET)

Standardi bs. Vikipedije i bs. pravopis

Kako navesti neko zvanicno strano ime:
1) ... dokumentu iz 1761. Libro de Ordenanza de los toques militares de la Infantería Española -"Knjiga pravila o vojnoj muzici španskog pješaštva". Naz...
http://bs.wikipedia.org/wiki/Marcha_Real
2) ... smještena Sidnejska viša umjetnička škola(Sydney College of the Arts), kam...
http://bs.wikipedia.org/wiki/Uto%C4%8Di%C5%A1te_za_ludake_Callan_Park

Da li se pri izvornom pisanju stranih imena u bosanskom jeziku nastavak odvaja crticom ili ne? U srpskom jeziku (taj pravopis jedini imam pri ruci) se krnji originalna rijec i dodaje nastavak (New York Newyorski) ako je rijec latinicom dok se za cirilicnu rijec nastavak odvaja crticom (New York Newyork-ski). Primjenjivao sam drugi slucaj i u latinici jer kod nekih nepoznatih imena nije moguce odrediti sta je originalna rijec (i iz kog je jezika) i time prakticno postaje necitljiva za prosjecnog citaoca. --Nenaad 13:46, 20 januar 2008 (CET)

5. Pridjevi na -ski izvedeni iz osobnih imena iz drugih jezika pišu se ponašeno, tj. malim slovom i fonetski: šekspirski (:Shakespeare), lajpciški (:Leipzig), njujorški (:New York), minhenski (:Munchen), štokholmski (:Stockholm), vikipedijski (:Wikipedia). --Late 13:50, 20 januar 2008 (CET)

3. Geografska imena (imena kontinenata, zemalja, ostrva, poluostrva, gradova i sl.) treba da ostanu u obliku u kome su otprije prihaćena , tj. ne treba ih podvrgavati drugom načinu prenošenja, odnosno transkribiranja: Evropa, Australija, Češka, Italija, Liban, Saudijska Arabija, Španija, Himalaja, Beč, Kartum, Moskva, Pariz, Peking, Prag, Rim, Skoplje, Ženeva, Tokio (genitiv: Tokija), Skoplje. Nadam se da imate koristi od ovoga. Pozdrav, --Late 13:54, 20 januar 2008 (CET)

Hvala. nenaad195.250.110.115 23:59, 20 januar 2008 (CET)

Šablon:Sadržaj

Je li iko primjetio da u šablonu Sadržaj, koji na početnoj prikazujue portale, sadrži jedan crveni link gdje je prije bila slika? Ta slika (Exquisite-kate.png) je izgleda nedavno obrisana, a ako neko zna kako je izgledala mogli bi naći zamjenu. Možda je samo promjenjen naziv te slike na Commons-u.

Pozdrav, Bushido ^R/_K\^D 12:09, 21 januar 2008 (CET)

Demicx je ispravio -Smooth O 20:56, 21 januar 2008 (CET)

Y

Fali ,,y" u clanku na naslovnoj strani: ..rgate SG-1 (bos. Zvjezdana vrata SG-1) je američka Metro-Goldwyn-Mayerova ...

Riješeno, --CER@ 20:51, 21 januar 2008 (CET)

Prevođenje na Commonsu

Na commonsu sad ima i bosanski jezik za opise slika na Commons slici dana. Ako je iko zainteresovan a prevođenje evo linka.

Pozdrav, Bushido ^R/_K\^D 12:58, 22 januar 2008 (CET]]

Februar i Mart 2008. Nenaad 20:12, 24 januar 2008 (CET)

Bosanski Hrvati

Volio bi da znam zašto neki ljudi stalno mijenjaju članak? Vi želite silom nekome dokazati da su Hrvati Slaveni, da su Muslimani starosjedioci u BiH i niz nekih drugih neistina. A kad vam slučajno neko ulijeće sa strane ne date mu njegovo mišljenje iznijeti na vidjelo. Jel´ to za vas slobodna enciklopedija? U nekim člancima se postavljate kao najstroži komunisti, i želite silom nametnuti neko bratstvo i jedinstvo. U drugim člancima Srbima dajete podršku ko da su oni izmislili zemaljsku kuglu, a Hrvatima bi najradije zabranili pisati na wikipediji. I vaš smiješni patriotizam i vaša želja da u wikipediji stvorite BiH po vašem mišljenju je otprilike slična ideologiji Adolfa Hitlera u drugom svjetskom ratu. Kako vjetar dune tako se i vi mijenjate i vaše mišljenje. A nije ni čudo, kakva država, takva i wikipedija.--Posavina 20:43, 23 januar 2008 (CET)

Kritika je preoštra, a ako mislite da se nečija prava na ovoj wikipediji potcjenjuju, pišite i napišite članke o Hrvatima iz BiH, a polemizirati možemo i bez Hitlera. Nemislim da bosansku wikipediju ureduju samo Bošnjaci Toni 20:57, 23 januar 2008 (CET)

Samo da razjasnimo: ovo nije Wikipedia Bosne i Hercegovine, nego Wikipedia BOSANSKOG JEZIKA! Dalje da pitam da li ti imaš neke dokaze za svoje tvrdnje da Hrvati ne potječu od Slavena? Kad imaš nešto da potkrijepiš svoje tvrdnje, onda se javi.

Pozdrav, Bushido ^R/_K\^D 02:22, 24 januar 2008 (CET)

Pa čime vi možete potkrijepiti vaše tvrdnje? Koji su to muslimanski historičari koji su otkrili da su Hrvati u BiH Slaveni? Sami ne znate da potkrijepite vaše tvrdnje pa tuđe mišljenje odmah želite sakriti od javnosti. Ko za vrijeme Titove Jugotamnice ili ko Adolf Hitler. --Posavina 21:30, 25 januar 2008 (CET)

Ne oslanjamo se na "muslimanske historičare", engleske historičare, hutu historičare ili jevrejske historičare. Članci se pišu (ili treba da se pišu) u skladu sa radovima kompetentnih i priznatih autora iz branše (koja se odnosi na određeni članak), bez obzira na njihovu nacionalnost, državljanstvo, vjeru, pol, boju kože, seksualno opredjeljenje ili bilo koju drugu njihovu karakteristiku koja se ne odnosi na stručnost istih. Vi svojim izjavama i traženjem navoda od isključivo muslimanskih historičara (jer izgleda smatrate da se na wikipediji na bosanskom jeziku mogu kao izvori koristiti isključivo muslimanski autori/a da li svi muslimanski i to ste nejasno naveli) iskazujete svoja negativna nacionalistička, rasna i druga ubjeđenja spram pojedinih naroda. Pročitajte malo više o wikipediji i uočićete šta je njena prvobitna svrha; Sveukupno znanje dostupno cijelom čovječanstvu, a ne zatvaranje u vlastite male rezervate gdje bi bili ekskluzivni tumači tema za koje smatramo da su sporne i nedokazane (ali samo nama samima). Ado 14:40, 1 februar 2008 (CET)

Vandalizam

Ja hajvana iz Beograda, IP 213.198.212.48 ([[1]]. Tragikomično koliko jedan insan može belaja napraviti. Mislim da bi se opet trebalo razmisliti o tome da se dozvoli rad samo registrovanim korisnicima --Late 19:30, 26 januar 2008 (CET)

Late, jesi li pokusavao da uputis zvanicni dopis (ili neko ko je zvanicno registrovan u Vikipediji) njegovom provajderu? Cudno kako ljudi umjesto da prave svoju Vikipediju, unistavaju tudju.Nenaad 09:23, 27 januar 2008 (CET)

Dobra ideja, ostavljam to administratorima na zadatak. --Late 10:12, 27 januar 2008 (CET)

Ima tko da blokira vandala [[2]], stalno mijenja članak Rosa Parks. Srdačan pozdrav, --CER@ 21:18, 27 januar 2008 (CET)

Evo svratim ponekad radi blokiranja. Učestali su vandali u zadnje vrijeme, pa su i mene natjerali da stalno svraćam ovamo :) Ado 21:49, 27 januar 2008 (CET)

Hvala Ado, ma fali ona stara raja, nema nikog :-(( Gdje su Zeherovići, Demicx, Vernes, Kal-El...?? Srdačan pozdrav tebi i lahku noć, moram sutra rano na posao, --CER@ 21:55, 27 januar 2008 (CET)

Bdijem ja nad wiki, ne brinite :-) Samo nemam mnogo vremena za pravu akciju zbog ispita, ali i to će proći uskoro.. --Kal-El 22:52, 27 januar 2008 (CET)

Supermene svi smo uz tebe, držimo ti palčeve:-)))), sretno na ispitima. Srdačan pozdrav od --CER@ 15:09, 28 januar 2008 (CET)

office@eunet.yu Primjeri gdje provajderi sprecavaju nedozvoljene aktivnosti korisnika: http://www.elitesecurity.org/t245237-0-EUnet-ADSL-Za-nevericu http://arhiva.elitesecurity.org/t115167-Panline-preti http://www.elitesecurity.org/t135876-Problemi-sa-ISP-om

Zvanicni dopis bi trebali uputiti ljudi koji su zvanicno registrovani u Vikipediji (vjerovatno NVO) i da i ubuduce kontaktiraju sa provajderima u slucaju svakog vandalizma. Nenaad 08:37, 29 januar 2008 (CET)

Ne kontam zbog čega ste izbrisali kategoriju: Hrvatska sela u BiH. Zar to nije isto neka vrsta vandalizma? Ako je ovo slobodna ( pitam se koliko ) enciklopedija na bosanskom jeziku, zašto se onda Hrvatima neda nešto doprinijeti? Što ne brišete Srbima grbove njihovih općina? Ti su grbovi nepriznati, ali kada ja to radim, odmah slijedi upozorenje. Jel´ to sloboda???--Posavina 12:59, 31 januar 2008 (CET)

Glasanje za sliku sedmice

Treba nam još glasača za sliku sedmice. Predložite i glasajte.

Meni je izbrisan vlastiti clanak, koji sam napisao i na blogeru ba , pa ga prenio ovdje. Radi se o clanku Astigmatizam. Mogu li ja ako sam vlasnik clanka (autor) navesti odakle sam taj clanak uzeo (sa svog bloga oftalmologija, blogger.ba), ko ima autorska prava blogger .ba ili ja koji sam tekst postavio na svoj blog na bloggeru. Pozdrav Reuw.

Morate navesti da ste Vi autor, i nadam se da Vam je poznata licenca pod kojom se postavljaju članci na wikipediji. Pozdrav Ado 13:49, 29 januar 2008 (CET)

BiH na engleskoj Vikipediji

Slucajno sam vidio da BiH uzimaju kao primjer na engleskoj Vikipediji.

Some federal countries have made no distinction administratively for the territory around the capital. A few federal countries have their national capitals located in the capital city of a federal state: Sarajevo, the capital of Bosnia and Herzegovina, is also the capital of the Federation of Bosnia and Herzegovina, one of two federal units; and Berne, the capital of Switzerland, is the capital of the Canton of Bern

http://en.wikipedia.org/wiki/Capital_districts_and_territories

Mogli bi napraviti stranicu sa pominjanjima BiH na stranim Vikipedijama

Vandali II

Šta je ovo danas i juče? Vandali navalili opet.--Late 09:32, 1 februar 2008 (CET)

Interesantno

Naučnici sa Univerziteta u Kopenhagenu utvrdili su da svi ljudi koji posjeduju plavu boju očiju potiču od jednog te istog pretka koji je živio prije 6000-10000 hiljada godina na području Crnog mora. Utrvdili su također da ljudi plavih očiju iz Sirije i Danske nose istu mutaciju, sugerišući da su istog porijekla. Eto ti sad belaja. Na našim prostorima ako je neke slušati dio ja iz Irana, dio iz Rusije a valjda dio sa Marsa ili Atlantiede. Šta će sada kvazinaučnici. Čitav člank možete naći [[3]] vodje. --Late 12:53, 1 februar 2008 (CET)

Ako bi ja na osnovu ovoga mogao dobiti danski pasoš pošto (slučajno ili ne) imam plave oči, bilo bi dobro. Ovako kako sad stvari stoje, ne mogu dalje od Izačića :-))) --CER@ 13:16, 1 februar 2008 (CET)

Mislim da je lakše dobiti Sirijski, ako te interesuje :) Isti je narod u pitanju, ista stvar :) --Late 13:20, 1 februar 2008 (CET)

Ovdje se već uhvatio red za pasoš, pa da se i ja prijavim --Squirrel 13:22, 1 februar 2008 (CET)

Prekasno, Danci već zamandalili ambasadu do daljnjeg. --Late 13:42, 1 februar 2008 (CET)

Prijaviću se i ja za danski pasoš, nemam plave oči, ali plava sočiva će dobro poslužiti :) - Smooth O 14:29, 1 februar 2008 (CET)

Ako ne može Danska, primaš li nas Late kod sebe u Finsku? Nama svejedno :-)--CER@ 14:36, 1 februar 2008 (CET)

Ima samo jedna zemlja gora za strance osim Danske, čik pogodi CERminator koja? :)--Late 16:49, 1 februar 2008 (CET)

Priča se da će zbog ovoga i Sirija u EU (prije Bosne) --Late 16:49, 1 februar 2008 (CET)

Dupli račun

Primjetio sam da korisnik Netko, odnosno NH08 ima dupli račun, glavna stranica je preusmjerena, ali ima dvije stranice za razgovor: Razgovor 1 i Razgovor 2. Šta se radi u ovom slučaju, po meni trebalo bi mu izbrisati jedan račun skroz. -Smooth O 12:10, 2 februar 2008 (CET)

Tek sad vidim da ima još dva računa NedimH i Nedim Hafizović, koji nisu preusmjereni, što je ukupno 4 stranice za razgovor. Trebalo bi da mu se izbrišu tri računa skroz. - Smooth O 12:16, 2 februar 2008 (CET)

Mislim da je u pitanju isti korisnik koji je gubio šifre za pristup, tako da je morao praviti novi račun. Dobro pitanje je u ovome slučaju šta je ispravno uraditi --Late 12:22, 2 februar 2008 (CET)

Ja sam izbrisao preusmjeravanje sa racuna NH08 na Netko. Racuni se mogu blokirati samo kod zloupotrebe istih. A sto se korisnika tice, njegovi racuni se vec duze vremena posmatraju zbog ovog slucaja i ovog korisnickog racuna. --Elmir[demicx] 12:31, 2 februar 2008 (CET)

Jah, jah, vidi belaja što je ovaj napravio. Nisam ni znao da ista osoba može imati više korisničnih prijava. Zar to nije protiv pravila? --Late 13:21, 2 februar 2008 (CET)

Brojač izmjena

Primjetih sad da brojač izmjena neradi. Da li neko ima informacija o tome? --Late 13:28, 2 februar 2008 (CET)

Probaj s ovim:[4], --CER@ 13:31, 2 februar 2008 (CET)

Jah, ovaj radi. Hvala. --Late 13:47, 2 februar 2008 (CET)

Ne radi ni brojač napravljenih članaka [5] - Smooth O 14:00, 2 februar 2008 (CET)

Taj nažalost ne radi, kao i mnogo toga u zadnje vrijeme :-(((--CER@ 14:03, 2 februar 2008 (CET)

"Dakanje"

Pitam se zašto svi na bosanskoj wikipediji daču, odnosno upotrebljavaju namjernu rečenicu umjesto infinitiva, kao npr. mogu ga govorim, hoću da plešem i sl. Zar nije ljepše i bosanskije reći: Mogu govoriti, hoću plesati i sl. Nažalost, Bosna je bila i ostala pod jakim srpskim jezičnim utjecajem, pa su tako mnoge jezične osobitosti pojedinim predjela Bosne izgubljeni, kao npr. ikavica koja je nekada bila široko rasprostranjena Hercegovinom, Krajinom i zapadnom Srednjom Bosnom, a danas se rijetko gdje čuje, jer je za vrijeme Jugoslavije bila proglašavana idiomom seljaka i nepismenog naroda. Danas ljudi ni ne znaju da su im "pradidovi" govorili ikavicom.--78.3.26.58 19:56, 2 februar 2008 (CET))

Djelomično si u pravu. Posebno u pogledu Hercegovine i Srednje nam Bosne. U tim predjelima neki su potpuno zaboravili da govore bosanski jezik. Posebno u ovih nekoliko zadnjih godina. Što se tiče "osobitosti" jezika koji je bio čuven po ljepoti među slavensim jezicima i šire, možemo se gubitak "osobitosti" zahvaliti mnogim nam susjedima, pa tek onda donekle sebi. Polahko, polahko, ne može se ispraviti za deset minuta sto je uništavano 300 godina. --Late 22:18, 2 februar 2008 (CET)

Da, ali ti isti ljudi danas ne znaju da su im pradjedovi bili hrišćanske vjere.--Eugen 11:34, 3 februar 2008 (CET)

Upravu si oko hrišćanstva, ogromna većina naroda pripadala je crkvi bosanskoj i bogumilima, samim time hrišćanima. Ne vidim kakve veze ima ovaj kometar sa jezikom?? --Late 11:42, 3 februar 2008 (CET)

Ne, nije pravilno reći da je Bosna bila i ostala pod jakim srpskim jezičkim uticajem, već je istina to da Bošnjaci govore srpskim jezikom ijekavskog izgovora, koji se nimalo ne razlikuje od jezika Srba u Bosni, osim što se na sve moguće načine pokušava sa oživljavanjem zastarelih reči, turcizama koje je vreme odavno pregazilo. Baš mi je drago što nisam rođen kao Musliman (Bošnjak).--Eugen 17:04, 3 februar 2008 (CET)

Opet si u pravu. Bošnjaci govore istim jezikom kao i bosanski Srbi. Jer im je jezik bosanski a ne bošnjački kako bi to vi voljeli... Ostalo ne komentarišem jerbo se na nebuloze ne osvrćem... --Late 17:23, 3 februar 2008 (CET)

ODBOR ZA STANDARDIZACIJU SRPSKOG JEZIKA

Odluka br. 1

16. februar 1998. godine

Tri pitanja i tri odgovora Odboru za standardizaciju srpskog jezika obratilo se četvoro zainteresovanih ljudi s molbom da im se odgovori na tri sledeća pitanja, da se reše tri "sitnice jezikoslovne":

1. Dejtonskim sporazumom, na bivšem srpskohrvatskom govornom prostoru, "ozvaničen je", uz srpski i hrvatski jezik, i treći idiom, takođe nazvan jezikom. Taj idiom dobio je pretprošle godine i svoj pravopis (1996), Pravopis bosanskoga jezika, čiji je autor Senahid Halilović. Po našem mišljenju, naziv bosanski jezik neodrživ je u srpskom jeziku. Molimo Odbor za standardizaciju srpskoga jezika da se izjasni o (ne)postojanju tog idioma, a naročito o njegovom imenu.

Dajemo sva tri odgovora, s normativnim preporukama:

1. Najpre sledi odgovor na pitanje o nazivu trećeg jezika (trećeg jezičkog standarda, još u nastajanju) na području Bosne i Hercegovine. Taj odgovor, jedini u ovom slučaju, biće sasvim jednoznačan.

1.0. Kad je reč o nazivu trećeg jezika u Bosni i Hercegovini, priznatog i Dejtonskim sporazumom (priznatog implicitno, onde gde je reč o donošenju tog sporazuma  na četiri jezika, na bosanskom [Bosnian], hrvatskom [Croatian], engleskom [English] i srpskom [Serbian]), u srpskome jezičkom standardu, za imenovanje tog idioma, može se preporučiti samo atribut bošnjački (Bosniac).

Očigledno, naziv jezika neophodno je uskladiti s imenom novopriznatog naroda (Bošnjaci/Bosniacs), jer nema razloga da u srpskom jeziku ime tog naroda i naziv njegovog jezika budu u raskoraku, koji unosi zabunu i izaziva opravdanu zabrinutost.

Obrazloženje 1.1. Oba prideva (atributa, ktetika), bosanski i bošnjački, u skladu su s tvorbom reči u srpskome jezičkom standardu. Oba stoje u vezi s toponimom (nazivom mesta, oblasti, teritorije) Bosna, kojem prethodi istovetan hidronim (naziv vodotoka) – (reka) Bosna, odnosno s etnicima (nazivima stanovnika sela, gradova, oblasti) – Bosanac (dosad jako čest, isključivo sa zavičajnim, "zemljačkim", značenjem) i Bošnjak. Reč Bosanac izvedena je od morfeme Bos(a)n + sufiks -ac, a Bošnjak od Bosn + sufiks -jak. I Bosanac i Bošnjak često se javljaju kao prezimena migranata iz Bosne u druge predele.

1.2. Oba prideva mogu stajati uz imenice, bošnjački ređe (npr. bosanske planine, bosanski gradovi, itd., ali, odnedavno, bošnjački narod a, u skladu s ovom preporukom, i bošnjački jezik). Tokom rata koji je vođen u Bosni i Hercegovini u razdoblju 1992–1995. političke snage i intelektualne elite u delu stanovništva BiH odlučile su da se muslimani/Muslimani – koje je bivši ateistički režim završnih 60-ih godina ovog veka proglasio narodom, što je za posledicu imalo i pravopisnu intervenciju u tadašnjem srpskohrvatskom jeziku (Muslimani) – prozovu Bošnjacima. S obzirom na sociolingvistički raspad srpskohrvatske (standardno)jezičke zajednice, te iste snage smatrale su da muslimani/Muslimani/Bošnjaci ne mogu zadržati naziv srpskohrvatski jezik, koji su, i pre raspada bivše SFRJ i pre rata, odlučno odbacili Hrvati, a za njima, manje odlučno, i – Srbi (Zakonom o službenoj upotrebi jezika i pisama, "Službeni glasnik RS", broj 45/1991), mada je složeni naziv ostao u Ustavu Republike Srbije ("Službeni glasnik RS", broj 1/1990). Joљ manje su se, u nastalim prilikama, mogli opredeljivati za odelite nazive – srpski i hrvatski (jezik), bez obzira na genezu tog jezika.

1.3. Zašto su muslimani/Muslimani/Bošnjaci izabrali baš ime Bošnjaci, – nije teško pogoditi, a nije teško ni u nazivu jezika koji su odabrali (bosanski) prepoznati njihovu težnju ka unitarnoj BiH, u kojoj bi vladali i oni i njihov jezik. Austrougarska je posle Berlinskog kongresa (1878) pokušavala da nazivom Bošnjaci i atributom bošnjački "pokrije" sve tri vere, istorije i kulture, i sve tri etno-konfesionalne grupacije, ali to nije išlo. Sada je, s Dejtonskim sporazumom (1995), ta stvar prošla, ali s razumljivom redukcijom, tj. sa svođenjem Bošnjaka na muslimane, potomke islamiziranih Slovena "na ovim prostorima". Muslimani su, kao i njihovi hrišćanski susedi, svojevremeno, za domaće islamizirane sudržavljane, zapravo susede, suseljane i sugrađane, (o)lako upotrebljavali odrednicu Turci, mada ti "Turci" nisu vladali turskim jezikom, kojim su govorili samo spoljni predstavnici režima i njihovi povlašćeni domaći miljenici. Turci su odavno otišli, ali su ostali zasadi njihove vere, istorije i kulture, mada ne i njihov jezik, osim, naravno, u vidu leksičkih pozajmljenica.

1.4. Muslimanima/Bošnjacima ne može se, i kad bi se htelo, zabraniti da svoj jezik, u svome jeziku, zovu kako hoće, dakle (i) bosanski, kao što Slovencima i Slovacima niko ne brani da svoj jezik zovu, izgovaraju i pišu izvorno, gotovo jednako (slovenski, odnosno slovensky), dakle takoreći sveslovenski, što su za Slovence prihvatili npr. i Hrvati, pa i Rusi (hrv. slovenski, rus. slovenskiй), ali to ne važi za Slovake (hrv. slovački, rus. slovackiй). U srpskom jeziku, kao što je poznato, jezik Slovenaca naziva se slovenački(m), a jezik Slovaka – slovački(m), dok kod nas sveslovenski atribut glasi – slovenski. Nema, dakle, nijednoga (socio)lingvističkog razloga da se standardni jezik današnjih muslimana/Muslimana/Bošnjaka – koji je izvorno varijanta srpskoga standardnog jezika (danas s nešto uočljivih hrvatskih ukrasa, mahom u leksici i stilistici, i s novom bujicom turcizama, koja, s punom obnovom foneme h i gde joj jeste i gde joj nije po etimologiji mesto [npr. aždaha, hudovica], prodire u treći, bošnjački, jezički standard) – naziva bosanskim jezikom, ne barem u onom jeziku što, nakon raspada srpskohrvatske standardnojezičke zajednice, (p)ostaje srpski. Naziv srpski jezik i njegova službena upotreba ustavne su kategorije (Ustav Srj, Ustav Rcg, Ustav Republike Srpske), pobliže određene u dvama republičkim zakonima (Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisama, u Srbiji, i Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma, u Srpskoj).--Eugen 13:00, 4 februar 2008 (CET)

Allahu dragi, insana ovoga! Pa vama nema rahatluka na dunjaluku dok u nas ne dirnete. Nađi sebi neku zanimaciju. Amsal 14:06, 4 februar 2008 (CET)

Hvala na komentaru i jezicnoj pouci Eugena, a kao da je ovo napisao general M. ili njegov ideolog Radovan K. Papir trpi sve. Cijenjeni kolega ostavi se pouke o jeziku, barem na wikipediji. Hvala unaprijed Toni 14:44, 4 februar 2008 (CET)

Poseban jezik, poseban pravopis, poseban rijecnik. Blesavo je da rumuski lingvisti i govornici rumuskog uticu na normiranje madjarskog jezika ili obrnuto.Nenaad 09:28, 5 februar 2008 (CET)

Zašto svako želi promjeniti bosanski jezik, iako niko ne zna nijednu rečenicu ispravno napisati??? Zašto nam se , ne samo susjedni, nego i domaći govornici srpskog i hrvatskog jezika miješaju u stvaranje bosanskog jezika i bosanske Wikipedije??? Zašto Sloveni, Talijani, Englezi, Njemci, Rusi, Arapi, Egipćani, Kinezi itd. svi uređuju svoje Wikipedije kad mogu japansku ili špansku ili grčku ili tursku ili češku ili hrvatsku ili??? Zašto ova Wikipedia postaje, ne enciklopedija na bosanskom jeziku, već enciklopedija Bosne i Hercegovine i odraz ne samo jezičke nego i političke zbrke stanovništva zemlje koja broji najveći broj govornika iskrivljenog ali prihvačenog bosanskog jezika??? Koji su to članci u kojima je neko ko misli da zna , ali ustvari ne poznaje bosanski jezik, dodao sadržaj na drugom jeziku (najčešće srpski i hrvatski, ali je svejedno, jer su ovi jezici jednako različiti od bosanskog kao i indijski)??? Ja znam da postoji wikitim koji se bavi ovim pitanjima (nažalost ima samo tri člana), ali izgleda da se niko ko je pronašao jednu od mnogobrojnih jezičkih grešaka (i to iznio kao argument na čaršiji za nepostojanje bosanskog jezika) još nije sjetio da tu grešku ispravi prema važečim pravilima pravopisa bosanske Wikipedije ili da je bar prijavi našem Wikitimu (link je gore) da je uklonimo!!! Nažalost, nijenda Wikipedia nije savršena, ali neće nikome pomoći ako jedni drugima zauvijek tražimo i najmanje greške u člancima (kojih sam siguran ima hrpa i na hrvatskoj i srpskoj Wikipediji) i pokušavamo dokazati da bosanski jezik ne postoji ili da je srpski jezik bolji od hrvatskog itd. na osnovu pronađenih grešaka koji često namjerno postavljaju "regionalni jezički teroristi"!!!

Uostalom Eugene, nemaš pravo drugima nametati svoje mišljenje o tome šta je "lijepo" a šta nije, šta ko zna o svojim precima i koliki je postotak korisnika koji daču na Wikipediji, naročito kad upotrebljavaš rijeći poput bosanskije i kad vežeš kao i mnogi prije tebe jezik za naciju i religiju (gdje se samo rijetko jezik, nacija i religija poklapaju sa utemeljenim mišljenjima da svako ko govori hrvatski jezik ima i hrvatsko državljanstvo i da je katolik i dr.). Nadam se da više neće biti nedoumica oko tome šta uraditi kad se pronađe jezička greška na Wikipediji (odmah prijaviti Wikitimu uz odgovarajuče stranice na kojima je ta greška pronađena). Molim da se svi budući razgovori o ovakvim temama prebace na stranicu Wikitima u dijelu posvečen raspravama. Pozdrav, Bushido ⁺ 03:28, 6 februar 2008 (CET)

Krenuh da odgovaram na nebuloze, čisto iz zabave, pa stadoh nešto o Vuku da pišem, ali se sjetih da je neko rječit to već napisao:

"Krenimo, prvo, sa srpskim jezikom. Njega je, početkom XIX stoljeća, standardizirao Vuk Karadžić. Ters iz Tršića je jednostavno, putujući po južnoslavenskim prostorima, odabrao jezik istočne Hercegovine, Bosne i, dijelom, Crne Gore i proglasio ga za 'standardni srpski jezik', preuzimajući time odrednice bosanskog govora (sve sa ijekavicom) i uvodeći ga kao književni jezik za srpski narod. On nije otišao u Pirot ili Negotinsku krajinu, nije čak uzeo ni govor svoga rodnoga kraja, nego je otišao tamo gdje je smatrao da se govori najčišći narodni jezik u Južnih Slavena i, sasvim ispravno, poslužio se njime.

Neko može, dakako, reći da je i to srpski jezik, jer njime govore Srbi iz tog dijela Bosne i Hercegovine. Tačno, ali je taj govor određen regionalno, a ne etnički, jer isto tako, ili veoma slično, govore i nesrbi, druge etničke skupine iz tog područja, a i Crnogorci. Helem, Vuk je Karadžić Srbima srpski jezik donio iz Bosne i tako je srpski nastao od bosanskog.

Još jasnijem razdvajanju je poslije pomogla zlosretna jezička politika koja je bila na snazi za vrijeme Vukovog zloglasnog prezimenjaka, a kojom je iz srpskih medija i školstva prognana ijekavica i latinica, čime se srpski jezik, barem privremeno, de facto odrekao i latinice i ijekavice kao svoje kulturne baštine, olako ih prepuštajući drugim jezicima, kao što je bosanski. Hvala na tome." izvor: (blogger.ba) --Late 19:33, 6 februar 2008 (CET)

Zanimljivo da je Vuk rodjen i odrastao u Zvornickom sandzaku (Trsic kod Loznice), a taj kraj je tek kasnije pripojen Smederevskom sandzaku (odnosno Autonomnoj Knezevini Srbiji).Nenaad 22:38, 6 februar 2008 (CET)

TOTALNO COOL

Covjece po 1. sam se put registrovao na Wikipediu i mislim da je jako super!!!! Ako ima neko da hoće da se dopisuje neka se javi na adresu:

                               muki_che@hotmail.com

Ubuduće obećavam da ću se truditi!!!!

Držimo te za riječ. --Late 17:19, 5 februar 2008 (CET)

Obavještenje korisnicima sa sysop/bureaucrat pravima

Molim sve korisnike sa sysop/bureaucrat pravima da koriste novu funkciju „patroliranja“ clanaka. Patrolirati pojedine revizije znači označiti te revizije pregledanima od strane nekog korisnika. Trenutno je moguće patroliranje samo novih članaka i to samo od strane administratora. Patrolirane clanke mozete oznaciti pritiskom na dugme [Označi ovaj članak kao patroliran] koje se nalazi na dnu svake stranice.

Narednih dana cu na carsiji pokrenuti glasanje za nove tehnicke opcije koje bi mogli da uvedemo, izmedju ostalog: mogucnost patroliranje i za druge korisnike u koje zajednica ima povjerenje, auto-patroliranje, itd. --Elmir[demicx] 18:12, 5 februar 2008 (CET)

BiH Link - Pisati članak ili ne??

Pozdravljam sve prisutne. Kao vlasnik BiH Link pretrazivaca koji postoji od 1999 godine, pokusao sam u dva navrata (na engleskom - en.wikipedia.org) napisati clanak sa istorijatom i informacijama o ovom websajtu koji iz dana u dan postaje sve relevantniji na BiH internetu. Svaki put mi je clanak bio izbrisan radi "navodno" reklamiranja jer sam svaki put u clanku dodao jedan "vanjski link" na websajt kako bi neko uopste znao o cemu se radi. Uostalom svaki clanak ima jedan ili vise vanjskih linkova pa ipak nisu izbrisani, a ja nemogu traziti od nekoga drugog da pise o BiH Link-u kada ja najbolje znam njegov istorijat... Da nebih ponovo gubio sat ili dva oko pisanja clanka uzalud, volio bih znati da li ce biti izbrisan i ovde ako dodam vanjski link kao sto to ima naprimjer i Pogodak.ba ???

Glasanje

Dosada je samo tri korisnika glasalo ili predložilo slike za sliku sedmice. A ima malo glasača i za rubriku Možda niste znali.

• Glasajte za novi ili predložite naredni članak za rubriku možda niste znali
• Glasajte za novu ili predložite narednu sliku za rubriku slika sedmice

Pravopis

Trebalo bi ovdje ubaciti u pravopis (Pravopis bosanskoga jezika), da iza svakog znaka interpunkcije (tačka, zarez, dvotačka, tačka-zarez, zagrade...) treba da ide razmak. Primjetio sam da neki korisnici ne rade to pa članci izgledaju estetski loše ("zbijeni"). Obratite pažnju na ovaj članak Harry Potter (lik), tačnije dio članka "Predmeti koje posjeduje". Kao i na skoro sve Yu-gi-oh članke (postoji još članaka sa ovakvim problemom). Trebalo bi onda korisnike koji se ne pridržavaju ovoga na vrijeme upozoravati, a ne dopustiti da sve više imamo ovakvih članaka. Ovo možda ne piše u pravopisima, ali u "kompjuterskim pravopisima" ovo je nepisano pravilo - Smooth O 16:08, 8 februar 2008 (CET)

Molba

U posljednje vrijeme (nekih par mjeseci tačnije) u razgovorima o člancima, na čaršiji, na glasanjima primjetila sam da ljudi sve ćešće vrijeđaju jedni druge. Nekada se radi o otvorenoj netrpeljivosti, nekada samo o neprimjerenim riječima koje upućuju jedni drugima. I zbog toga ova Wikipedija sve više počinje ličiti na neki lokalni forum. U suštini, mislim da je svaki konstruktivan doprinos važan i da ova zajednica ne smije sebi dozvoliti da gubi korisnike zbog neadekvatnog pristupa drugih "iskusnijih" korisnika prema njima. Razgovori koje korisnici vode bi trebali biti na nivou koji dolikuje jednoj enciklopediji, a ne lokalnoj kafani. Razgovorom bi se trebale razmijeniti ideje i savjeti, a ne koristiti ih za omalovažavanje. Mislim da nas je premalo da bismo si dozvolili luksuz da podcijenimo bilo koga i bilo čiji doprinos. Zamislimo se malo sljedeći put prije nego što nam se ovo desi. --Lana Zeherović 21:37, 8 februar 2008 (CET)

Nije valjda dotle došlo? Ja, nažalost, više nemam toliko vremena da budem na wikipediji (navratim samo ponekad), ali nisam primjetio vrijeđanja. Šta se desilo? Prije je to, a i sad bi trebalo, bilo nezamislivo. --Haris 19:39, 10 februar 2008 (CET)

U suštini, korisnici koji su duže na wikipediji imaju jako agresivan nastup prema novim korisnicima, posebino kad su u pitanju greške, koje smo svi na početku pravili. Bilo je i otvorenih konflikta, a povremeno se čak nađu i vulgarizmi na razgovorima... Mišljenja sam da je to nedopustivo, jer neki od nas uče brže, neki sporije, ali mislim da je svaka osoba koja ima želju da doprinese ovoj wikipediji, više nego dobrodošla i umjesto da se nove korisnike tjera sa wikipedije, treba im pomoći da njihov rad postane konstruktivan. Ova wikipedija ima tako malo stalnih korisnika, i bilo ko od ljudi koji pišu trenutno je nezamjenjiv, bilo da je riječ o starim bilo novim korisnicima. Jer na kraju, ostaje suha istina, svi mi imamo i druge načine da ispunimo slobodno vrijeme i svi imamo puno obaveza kojima se možemo posvetiti umjesto pisanju na wikipediji. Samo nam treba dati razloge za to. --Lana Zeherović 08:54, 11 februar 2008 (CET)

U potpunosti se slažem sa Lanche. Kao početnik mislim da je potrebna pomoć više nego kritika. Znam da ovde ima puno članaka za pomoć i za često postavljana pitanja, ali ni tu se ne nalaze baš svi odgovori za jdnog totalnog početnika. I zamislite još kako je kad neko želi dati svoj doprinos, ali prije toga mora provesti sate i sate čitajući uputstva. Tu se malo gubi onaj pravi elan. Isto tako bih zamolio svakoga ko uvidi neku grešku da je ispravi, što je ponekad mnogo manji posao od pisanja komentara. Ja sam naprimjer primio komentar za č i ć, zahvaljujem se na komentaru jer čovjek uči dok je živ, ali mi nije jasno da ista osoba nije htjela da ispravi grešku a napisala je komentar od dvije rečenice o tome. Pomozimo jedni drugima!Ado 09:25, 11 februar 2008 (CET)

Bolje je ispraviti grešku neko se raspravljati ili svađati. Problem je u tome što se dešava da određeni korisnik uređuje dosta članaka i pravi veliki broj izmjena, a konstantno ponavlja iste greške, i stvara zaista puno posla drugim korisnicima koji onda troše vrijeme opetovano ispravljajući radove jednog korisnika umjesto da rade na nekim drugim člancima. Ja lično uglavnom izbjegavam rasprave, jer donekle shvatam nove korisnike koji se nisu privikli na novi način rada, ali i iskusne korisnike koji ispravljanjem stalno istih grešaka reaguju nekada suviše naglo. Jedino što radim u zadnje vrijeme to je da brišem nove članke koji apsolutno ne zadovoljavaju kriterije (ni po formi a često ni po sadržaju). Nije nam cilj milion članaka od jedne rečenice već kvalitetni članci. Ado 14:02, 12 februar 2008 (CET)

Najbolje je ukazati na gresku u clanku. Do sad nisam ispravio ni jedan tudji clanak. Vikitimovima koji odrzavaju Vikipediju svaka cast jer je jako tesko odvojiti svaki dan vrijeme za pregled novih izmjena. Na carsiji iznad jedna diskusija je vandalizovana vec dugo i nikako da je neko vrati u normalno stanje. Krajnji cilj je, valjda, (za xyz godina) prevodjenje clanaka sa svih Vikipedija, pisanje clanaka o svim temama koje postoje i unapredjivanje postojecih clanaka :))) Najpotrebniji su nam (po meni) clanci o teritorijalnim jedinicama sirom svijeta. Broj clanaka (u smislu nekog takmicenja sa ostalim Vikipedijama) je nevazan. Nenaad 17:27, 12 februar 2008 (CET)

Moja stranica za razgovor i ja smo uvijek na raspolaganju novim korisnicima.. Bujrum i izvolite :-) --Kal-El 18:54, 12 februar 2008 (CET)

Subskript

U ime nesretnika koji pišu hemijske formule, molim nekoga od svemoćnih administratora, da li postoji mogućnost da se ono dugmence koje pravi tzv. smanjen text (small) pretvori u pravi subscript (sub)--Squirrel 15:24, 10 februar 2008 (CET)

Sredjeno. --Elmir[demicx] 18:29, 10 februar 2008 (CET)

Hvala puno, ono je oduzimalo puno vremena za ispravljanje.--Squirrel 19:05, 10 februar 2008 (CET)

Vanjski linkovi

Zanima me da li postoji pravilo i standard za postavljanje vanjskih linkova. Jer vidim da neki članci imaju previše vanjskih linkova. Primjer je bio članak Neum gdje je bio postavljen link za svaki hotel u Neumu. Ja sam prepravio članak i ostavio samo link za zvaničnu stranicu Neuma. Pogledajte izmjenu. Mislim kada su u pitanju gradovi, općine, regije, države i sl., da je dovoljna samo zvanična stranica (ako postoji naravno). - Smooth O 13:47, 11 februar 2008 (CET)

Takvo pravilo nisam još pročitao ali mislim da si u pravu.Ado 13:54, 11 februar 2008 (CET)

Poptuno si u pravu. Samo zvanicne stranice ili u iznimnim slucajevima posebno informative stranice (naravno samo nekomercijelne). Sve ostalo je za brisanje. --Elmir[demicx] 20:54, 11 februar 2008 (CET)

Linkovi na nepostojeće slike

Postoji li spisak stranica koje imaju linkove na nepostojeće slike? - Smooth O 14:45, 11 februar 2008 (CET)