Vriskova čestoslavica
Vriskova čestoslavica ili vriskolika čestoslavica (lat. Veronica saturejoides Vis.) je biljka iz porodice Scrophulariaceae: strupnikovice ili zijevalice. Diploidna hromosomska garnitura ove vrste sadrži 2n = 16.[1]
| Vriskova čestoslavica Veronica saturejoides | |
|---|---|
| Status zaštite: Ugroženi | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Tracheophyta |
| Razred | Magnoliopsida |
| Red | Lamiales |
| Porodica | Plantaginaceae /Scrophulariaceae |
| Rod | Veronica |
| Vrsta | V. saturejoides Vis. |
Opis uredi
Ova vrsta čestoslavica je višegodišnja poleglo-puzava biljka, dužine 10–30 cm. Ima izduzeno vlaknasto, nešto odrvenjelo korijenje i maljave, pri dnu odrvenjele sta bljike. Listovi su jednostavni, nasuprotni, dugi oko 6-9, ponegdje i do 15 mm. Elipsoidno su lancetasti, cjelovitog ruba ili neznatno nazubljeni, goli ili sasvim malo dlakavi. Donji su pri dnu združeni, poput rozete. Duge vršne grozdove, dužine oko 3 cm, formira po 6-12 cvjetova.
Cvjeta uod maja do jula. Cvjetne drške su duge oko 1 mm, maljave. Dužina obrnuto lancetastih brakteja je oko 3 mm. Cvjetovi su dvospolni, nepravilni, sa dvostrukim ocvijećem. Imaju koturastu, azurnoplavu krunicu, vrlo kratke cijevi; sulatična je, dijametra oko 7 mm. Čaška je duga 2,5–3 mm, sastavljena od duguljastih lapova.
Ekologija i rasprostranjenje uredi
Vriskova čestoslavica raste u vegetaciji planinskih rudina koima dominiraju Sesleria jungifolia i Oxytropidion dinarica. Ima je na najistaknutijim grebenima Dinare, Čvrsnice i Bjelašnice.
Endem je centralnog dijela jugozapadnog Balkana, tj pograničnim dijelovima Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom i Crnom Gorom: Dinara, Kamesnica, Prolog, Šator, Vitorog, Bjelašnica, Zelengora. Vran hercegovačka Bjelašnica i Baba, Durmitor, Sinjajevina, Kom, Ledenica.
Locus classicus je u Hrvatskoj: Dinara (Visiani, R. 1847.).
Reference uredi
- ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.