Vriskova čestoslavica

Vriskova čestoslavica ili vriskolika čestoslavica (lat. Veronica saturejoides Vis.) je biljka iz porodice Scrophulariaceae: strupnikovice ili zijevalice. Diploidna hromosomska garnitura ove vrste sadrži 2n = 16.

Vriskova čestoslavica Veronica saturejoides
Status zaštite: Ugroženi
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Tracheophyta
Razred	Magnoliopsida
Red	Lamiales
Porodica	Plantaginaceae /Scrophulariaceae
Rod	Veronica
Vrsta	V. saturejoides Vis.

Opis

Ova vrsta čestoslavica je višegodišnja poleglo-puzava biljka, dužine 10–30 cm. Ima izduzeno vlaknasto, nešto odrvenjelo korijenje i maljave, pri dnu odrvenjele sta bljike. Listovi su jednostavni, nasuprotni, dugi oko 6-9, ponegdje i do 15 mm. Elipsoidno su lancetasti, cjelovitog ruba ili neznatno nazubljeni, goli ili sasvim malo dlakavi. Donji su pri dnu združeni, poput rozete. Duge vršne grozdove, dužine oko 3 cm, formira po 6-12 cvjetova.

Cvjeta uod maja do jula. Cvjetne drške su duge oko 1 mm, maljave. Dužina obrnuto lancetastih brakteja je oko 3 mm. Cvjetovi su dvospolni, nepravilni, sa dvostrukim ocvijećem. Imaju koturastu, azurnoplavu krunicu, vrlo kratke cijevi; sulatična je, dijametra oko 7 mm. Čaška je duga 2,5–3 mm, sastavljena od duguljastih lapova.

Plod je maljava čahura, duga 3,5–4 mm.

Ekologija i rasprostranjenje

Vriskova čestoslavica raste u vegetaciji planinskih rudina koima dominiraju Sesleria jungifolia i Oxytropidion dinarica. Ima je na najistaknutijim grebenima Dinare, Čvrsnice i Bjelašnice.

Endem je centralnog dijela jugozapadnog Balkana, tj pograničnim dijelovima Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom i Crnom Gorom: Dinara, Kamesnica, Prolog, Šator, Vitorog, Bjelašnica, Zelengora. Vran hercegovačka Bjelašnica i Baba, Durmitor, Sinjajevina, Kom, Ledenica.

Locus classicus je u Hrvatskoj: Dinara (Visiani, R. 1847.).

Također pogledajte

• Endem
• Endemizam
• Bosanskohercegovački endemi