Talasna dužina

(Preusmjereno sa Valna dužina)

Talasna dužina, simbol λ (grčki: lambda), je najmanja udaljenost dviju tačaka iste faze pokreta jednog talasa. Pri tome dvije tačke su u fazi kada se na isti način u vremenskom razmaku pokrivaju i njihova amplituda ima isti smjer pokreta. Kod vodenih talasa, talasna dužina odgovara razmaku između dva brijega ili dviju dolina. Talasna dužina je prostorno analogna periodnoj dužini.[1][2][3]

Talasna dužina transverzalnog talasa u sinus-formi

Zato vrijedi:

pri čemu je c brzina prostiranja ili brzina faze i f frekvencija talasa. Brzina prostiranja ima veliku važnost u uslovnosti talasne dužine i frekvencije.

Tipične veličine

uredi
  •   = talasna dužina elektromagnetnog zračenja ili naprimjer zvuka
  •  
    • pri čemu   = brzina svjetlosti u vakuumu = 299.792.458 m/s ≈ 300.000 km/s = 3 · 108 m/s
      ili
    •   = brzina zvuka u zraku = 343 m/s pri 20 °C
    •   = faktor fazne brzine (indeks prelamanja)
Vrijednost Simbol Povezanost
Amplituda  
  Transverzalni talas
  Longitudinalni talas
Talasni vektor   Pravac prostiranja
Talasni broj    
Talasna dužina    
Kružna frekvencija     Disperziona relacija
Frekvencija   ili    
Fazna brzina    
Brzina grupe    
Faza    

Talasna dužina vidljivog svjetla

uredi

Ljudsko oko reagira na svjetlost talasne dužina između 711 nm (crvena boja) i 389 nm (ljubičasta boja). Pčele vide naprimjer i ultraljubičasto zračenje kraćih talasnih dužina, ali ne mogu vidjeti crveno svjetlo.

Talasna dužina elektromagnetnih talasa u nevakuumskim medijima

uredi

Brzina svjetlosti je u većini medija niža nego u vakuumu,što znači da ista frekvencija odgovara kraćoj talasnoj dužini u nekom mediju u odnosu na vakuum:

 

kada svjetlosni ili neki drugi elektromagnetni talasi prelaze iz jednog medija u drugi za koje je indeks prelamanja poznat, njihova talasna dužina se smanji ovisno o indeksu prelamanja ali se frekvencija ne mijenja.

Talasna dužina u tijelima   iznosi   pri čemu je   talasna dužina u vakuumu.

Talasne dužine elektromagnetnih talasa se uzimaju kao dužine u vakuumu bez posebne oznake.[4][5]

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Raymond A. Serway; John W. Jewett. Principles of physics (4th izd.). Cengage Learning. str. 404, 440. ISBN 0-534-49143-X.
  2. ^ A. A. Sonin (1995). The surface physics of liquid crystals. Taylor & Francis. str. 17. ISBN 2-88124-995-7.
  3. ^ Brian Hilton Flowers (2000). "§21.2 Periodic functions". An introduction to numerical methods in C++ (2nd izd.). Cambridge University Press. str. 473. ISBN 0-19-850693-7.
  4. ^ Keqian Zhang; Dejie Li (2007). Electromagnetic Theory for Microwaves and Optoelectronics. Springer,. str. 533. ISBN 978-3-540-74295-1. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
  5. ^ Theo Koupelis; Karl F. Kuhn (2007). In Quest of the Universe. Jones & Bartlett Publishers. ISBN 0-7637-4387-9. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)

Vanjski linkovi

uredi