Talasna dužina
Talasna dužina, simbol λ (grčki: lambda), je najmanja udaljenost dviju tačaka iste faze pokreta jednog talasa. Pri tome dvije tačke su u fazi kada se na isti način u vremenskom razmaku pokrivaju i njihova amplituda ima isti smjer pokreta. Kod vodenih talasa, talasna dužina odgovara razmaku između dva brijega ili dviju dolina. Talasna dužina je prostorno analogna periodnoj dužini.[1][2][3]
Zato vrijedi:
pri čemu je c brzina prostiranja ili brzina faze i f frekvencija talasa. Brzina prostiranja ima veliku važnost u uslovnosti talasne dužine i frekvencije.
Tipične veličine
uredi- = talasna dužina elektromagnetnog zračenja ili naprimjer zvuka
-
- pri čemu = brzina svjetlosti u vakuumu = 299.792.458 m/s ≈ 300.000 km/s = 3 · 108 m/s
ili - = brzina zvuka u zraku = 343 m/s pri 20 °C
- = faktor fazne brzine (indeks prelamanja)
- pri čemu = brzina svjetlosti u vakuumu = 299.792.458 m/s ≈ 300.000 km/s = 3 · 108 m/s
Vrijednost | Simbol | Povezanost | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
Amplituda |
| |||||
Talasni vektor | Pravac prostiranja | |||||
Talasni broj | ||||||
Talasna dužina | ||||||
Kružna frekvencija | Disperziona relacija | |||||
Frekvencija | ili | |||||
Fazna brzina | ||||||
Brzina grupe | ||||||
Faza |
Talasna dužina vidljivog svjetla
urediLjudsko oko reagira na svjetlost talasne dužina između 711 nm (crvena boja) i 389 nm (ljubičasta boja). Pčele vide naprimjer i ultraljubičasto zračenje kraćih talasnih dužina, ali ne mogu vidjeti crveno svjetlo.
Talasna dužina elektromagnetnih talasa u nevakuumskim medijima
urediBrzina svjetlosti je u većini medija niža nego u vakuumu,što znači da ista frekvencija odgovara kraćoj talasnoj dužini u nekom mediju u odnosu na vakuum:
kada svjetlosni ili neki drugi elektromagnetni talasi prelaze iz jednog medija u drugi za koje je indeks prelamanja poznat, njihova talasna dužina se smanji ovisno o indeksu prelamanja ali se frekvencija ne mijenja.
Talasna dužina u tijelima iznosi pri čemu je talasna dužina u vakuumu.
Talasne dužine elektromagnetnih talasa se uzimaju kao dužine u vakuumu bez posebne oznake.[4][5]
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Raymond A. Serway; John W. Jewett. Principles of physics (4th izd.). Cengage Learning. str. 404, 440. ISBN 0-534-49143-X.
- ^ A. A. Sonin (1995). The surface physics of liquid crystals. Taylor & Francis. str. 17. ISBN 2-88124-995-7.
- ^ Brian Hilton Flowers (2000). "§21.2 Periodic functions". An introduction to numerical methods in C++ (2nd izd.). Cambridge University Press. str. 473. ISBN 0-19-850693-7.
- ^ Keqian Zhang; Dejie Li (2007). Electromagnetic Theory for Microwaves and Optoelectronics. Springer,. str. 533. ISBN 978-3-540-74295-1. Nepoznati parametar
|lastauthoramp=
zanemaren (prijedlog zamjene:|name-list-style=
) (pomoć)CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link) - ^
Theo Koupelis; Karl F. Kuhn (2007). In Quest of the Universe. Jones & Bartlett Publishers. ISBN 0-7637-4387-9. Nepoznati parametar
|lastauthoramp=
zanemaren (prijedlog zamjene:|name-list-style=
) (pomoć)