Urukagina

Urukagina je bio vladar (énsi) Lagaša u Mezopotamiji oko 24. vijeka p. n. e. Supruga mu je vjerovatno bila kraljica Shagshag. Najpoznatiji je po reformama kojim se nastojalo stati na kraj korupciji, koji se često navode kao prvi primjer pisanih zakona. Iako sam tekst zakonika nije sačuvan, sadržaj mu je poznat na osnovu njegovog citiranja u drugim izvorima. U njemu je izuzeo udovice i siročad od plaćanja poreza; natjerao je grad da plaća pogrebne troškove (uključujući ritualne žrtve ljevanice- hranu i piće putovanje mrtvih u podzemni svijeti); te zapovijedio da bogataši moraju koristiti srebro kada kupuju od siromašnih, te ako siromah ne želi prodati, moćan čovjek (bogataš ili svećenik) ga na to ne može prisiliti. Njegov zakonik je važan jer je žene stavljao u bolji položaj od kasnijih zakonika kao što je Hammurabijev, Lipit Ishtar, ili još kasniji asirski i babilonski zakonici.

Natpis Urukagina, sada u Muzeju Louvre

Urukaginin zakonik je možda prvi poznati primjer samo-reforme neke vlade. Kao kasnija Magna Carta i Ustav SAD (te, u neku ruku, i Hamurabijev zakonik), Urukaginin zakonik je ograničio vlast političara, te tako uveo vlast nad vlašću.

Urukagina je stanovnike Lagaša nastojao osloboditi lihvarstva, teških nameta, krađe, ubistava i otimanja vlasništva i osoba, pa se u neku ruku može reći da je uspostavio slobodu u modernom političkom smislu riječi. Zahvaljujući njemu, udovice i siročad više nisu bile na milost i nemilost moćnih muškaraca.

Također je učestvovao u nekoliko sukoba, od kojih je najvažniji granični rat koji je izgubio boreći se s Urukom. Za vrijeme njegove vladavine Uruk je pao pod vlast Lugal-Zage-Sija, patesija Umme, te je Urukagina svrgnut, Lagaš pripojen Ummi i tako uspostavljeno Mezopotamsko carstvo.