Ulomak kamene urne s predstavom japodskih konjanika
Ulomak kamene japodske urne sa predstavom japodskih konjanika iz sela Založja kod Bihaća, Bosna i Hercegovina je arheološki nalaz iz I-II stoljeća naše ere, kada su se i ovi predjeli nalazili u sastavu Rimskog carstva. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 12. maja 2003. godine u Sarajevu, donijela je odluku da se ulomak urne proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik. Sada je u vlasništvu regionalnog Muzeja Unsko-sanskog kantona u Bihaću
Historija
urediMjesto Malo Založje, nalazi se 6 km sjeveroistočno od Bihaća. Na platou brežuljka Gromile, krajnjeg obronka Grmeča, otkrivene su dvije crkve i jedna srednjovjekovna zgrada. Jedna crkva je iz VI stoljeća n.e. kao i stambena zgrada. Na ivici tog brežuljka, na lokalitetu Taločke njive, u velikoj gromili, otkrivena je druga, srednjovjekovna crkva sa ukopanim grobovima unutar zidova. U grobu br. 2, uz sjeverni zid crkve, nađena je ploča sa urezanim prikazom japodskih konjanika, koja je služila kao pokrovna ploča, a nalazila se u nivou poda, što znači da je grob istovremen sa crkvom. Iskopavanja su vršena 1954. godine.[2]
Ploča je vjerovatno bila nadgrobni kamen nekom japodskom princepsu. Slične predstave pokojnika nađene su na urnama i u obližnjem Ribiću. Ova ploča spada u red jedinstvenih japodskih spomenika iz rimskog doba. Datirana je u period I-II stoljeća naše ere. Predstava na njoj kao i mnogim drugim spomenicima koji su pripadali Japodima, pokazuje trajanje japodske kulture iz posljednja četiri stoljeća stare ere (kada su Japodi bili samostalni) i u I i II stoljeću nove ere, dok još rimski utjecaj nije preovladao.
Opis
urediPloča je od lapora, lokalnog kamena bihacita, dimenzija 1.94x0.74x0.1 m. Prvobitno je bila debela najmanje 0,15 m, što se vidi po gotovo prepolovljenim predstavama na njima. Ukrašene su gornja površina i bočne strane. Predstave na ploči su urezane.[3]
Na gornjoj površini ploče prikazano je pet konjanika koji jašu u redu jedan za drugim, okrenuti na desnu stranu. Scena konjanika je uokvirena urezanom crtom. Sa donje strane je ispod okvira uokvireno polje popunjeno neprekidnim ornamentom rombova, koji po strukturi sliči meandru. Na desnoj bočnoj strani prikazana je uspravljena životinja, koja je slična panteru, sa podignutim prednjim šapama i glavom okrenutom unazad. Na lijevoj bočnoj strani su dvije slike. Na donjoj je ihtifalična muška figura vojnika sa istom kapom kakvu imaju i konjanici. U gornjem dijelu, odvojenom linijom, ostao je dio urezanog prikaza stražnjeg dijela neke životinje, vjerovatno pantera. Scene na bočnim stranama su dio glavne scene, povorke koja se kreće s lijeva na desno od posmatrača. Na čelu joj je ihtifaličan ratnik kao vođa, a na začelju panter koji se osvrće unazad.
Reference
uredi- ^ "Ulomak kamene japodske urne sa predstavom japodskih konjanika". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Arhivirano s originala, 22. 2. 2021. Pristupljeno 9. 2. 2021.
- ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "Branka Raunig - UMJETNOST I RELIGIJA PRAHISTORIJSKIH JAPODA". Djela Akademije BiH, Sarajevo 2004. Pristupljeno 9. 2. 2016.