Travnička sahat-kula na Musali

Travnička sahat-kula na Musali je jedna od dvije sahat-kule u Travniku a koja se nalazi u donjoj čaršiji, prirodnoj zaravni ispod Starog grada Travnika koji je i jedini grad u Bosni i Hercegovini koji ima dvije sahat-kule. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 25. do 31. januara 2005. godine donijela je odluku da se sahat-kula proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija donijelo je u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Musala

Historija

Izgradnja sahat-kula na području Osmanskog carstva započela je sredinom XVI. stoljeća. Urbani razvoj, ali i potreba obavljanja pet vakat-namaza - molitvi koje su islamski vjernici obavezni obaviti u određeno vrijeme dana propisanih Kur'anom, uvjetovali su rasprostranjenost sahat-kula. U Bosni i Hercegovini sahat-kule se javljaju krajem XVI. stoljeća i prva je sagrađena u Banjoj Luci, a tokom XVII. i XVIII. stoljeća i u mnogim drugim gradovima.

Ne zna se tačno kada je ova sahat-kula sagrađena a na njoj su sačuvane dvije ploče sa natpisima o obnovi. 1811. godine kulu je obnovio bosanski vezir Hilmi Ibrahim-paša, a 1815. godine je Hazin Ibrahim-pača obezbjedio sredstva za njen popravak. Na starim crtežima i gravurama ovog dijela Travnika može se vidjeti da je sahat kula ponovno obnavljana izmađu 1878. i 1892. godine. 1903. godine je u požaru izgorio drveni krov, nakon čega je temeljnom rekonstrukcijom sahat-kula dobila današnji izgled. Od 1992.-1995. Musala biva oštećena prilikom granatiranja Travnika sa Vlašića da bi se nakon rata njen krov sa potkrovom i dijelom gdje su smješteni satni mehanizmi ponovo renovirao.

Opis

Sahat-kula na Musali je zidana kamenom sedrom, a temelji su dobro izvedeni i usječeni u sedreni plato samog proplanka Musale. Dimenzije kvadratne osnove ovog objekta su 3,6X3,6 m, a debljina zidova u ulaznom dijelu je između 60 i 90 cm. Visina je oko 19,5 m. Sahat-kula je prizmastog oblika gdje se zidovi sužavaju prema gore, a završava se četvorosrešnim krovom u obliku piramide. Drveno strmo stubište unutar kule je dvokrako sa malim podestima kod svake promjene smjera penjanja.

Literatura

• Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela II, Sahat-kule u BiH, str. 493. - 506., Veselin Masleša, Sarajevo, 1991.
• Evlija Čelebija, Putopis – odlomci o jugoslovenskim zemljama, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 1996.
• Mehmed Mujezinović, "Kulturno naslijeđe", Sarajevo –Publishing, 3. izdanje, str. 61 – 65, 1998. -Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3
• Enver Sulojdžić, Travničke sahat-kule, Zavičajni muzej Travnik, Travnik, 1999.

Također pogledajte

• Travnička sahat-kula u Gornjoj čaršiji