Trajanov most

Trajanov most podignut je između 103. i 105. godine na Dunavu u blizini današnjeg Kladova sa srbijanske strane i Turnu Severina s rumunske strane za vrijeme drugog pohoda rimskog cara Trajana protiv Dačana (vidi: Dakijski ratovi). To je prvi most ikad podignut na donjem Dunavu, koji je na tom mjestu širok 800 metara, i gotovo 1.000 godina važio je za najduži most ikad sagrađen.

Ostaci mosta na rumunskoj obali

Bio je od drveta, dug 1.135 metara (neki izvori navode dužine 1.079, odnosno 1.127 metara), sa svodovima 19 metara iznad nivoa vode i 20 stubova raspona 50 metara, visine 45 metara i širine 15 metara.

Dvadeset stubova još se moglo vidjeti 1856. kada je vodostaj Dunava bio rekordno nizak. Godine 1906. Međunarodna komisija za Dunav odlučila je uništiti dva stuba koja su ometala plovidbu. Ostaci 16 stubova Trajanovog mosta su locirani 1932, a 1982. arheolozi su uspjeli locirati njih 12, a četiri je vjerovatno odnijela voda u međuvremenu. Ostaci prvih stubova na obje strane i danas se mogu vidjeti na obalama Dunava.

Izgradio ga je Apolodar iz Damaska. Porušen je po naređenju cara Aurelijana (270–275) kada su Rimljani pod navalom barbarskih plemena morali napustiti tadašnju provinciju Dakiju. Drugi izvori govore da je porušen 20 godina nakon izgradnje po naređenju cara Hadrijana (117–138), što je manje vjerovatno jer su Rimljani tada još vladali Dakijom, a neki, opet, govore da se raspao mnogo kasnije pod utjecajem vode. Izgled mu je uklesan na luku Trajanovog stuba u Rimu.

Također pogledajte

• Dakijski ratovi