Tornado kod Novske 1892.

Tornado kod Novske 1892. je popodne 31. maja 1892. u 16:17 zahvatio područje željezničke stanice Novska i obližnje šume te uzrokovao znatnu štetu. Tornado je pojedine vagone voza koji je u 16:17 krenuo prema Novoj Gradiški izbacio sa željezničkih pruga. Stražnji vagon, težak preko 13 tona, bio je odbačen na udaljenost od 30 metara i to preko telegrafskih vodova. U vozu je bilo pedesetak putnika, od kojih su trojica teže ranjena, a jedan pastir je poginuo. Na osnovi smjera prevrtanja vagona i drveća u obližnjoj šumi Mohorovičić je zaključio da je vjetar u tom dijelu bio ciklonalan, te je ocijenio njegovu brzinu između 46 i 158 m/s. Tornado se je sastojao od dva vrtloga tj. bila su dva tornada. Nevrijeme je nastalo na jugoistočnom rubu olujne fronte koja se gibala prema sjeveroistoku. Rub te fronte se je podudarao s niskim pritiskom zraka u području sjeverne Bosne i Hercegovine. Temperature su bile veoma visoke za to godišnje doba, a razlika temperatura obalnog dijela i unutrašnjosti velike. Za vrijeme tornada temperatura je pala za 10 °C. Po današnjim klasifikacijama, ovo bi bio T6 tornado, odnosno umjereno razoran tornado.

Tornado kod Novske 1892.

Vrsta	Tornado
Šteta	Porušeno više od 155.000 drveća, oštećeni objekti kod željezničke stanice
Žrtve	1 poginuli, 3 teže povrijeđenih
Pogođena područja	Željeznička stanica Novska i obližnja šuma

Poručnik Kaudermat pripovijeda sljedeće:

Iza odlaska vlaka iz Dubice vidio sam smjerom prema Sisku strašne oblake, vrućina je bila užašna, a sparina strašna. Iza odlaska iz Jasenovca vidio sam isto takav oblak na jugozapadu, kao kakav ogromni polukrug, boje tamno-smeđe. Ostalo je nebo bilo razmjerno vedro tj. pokriveno tanjim oblačićima. Malo prije nego što je krenuo vlak iz Novske, vidio sam, kako se spušta iz one tamne mase dugačka vitlica prema zemlji i to baš nad šumom (Gredom). Vitlica je bila široka ondje, gdje se držala glavne mase oblaka, prema zemlji je bila sve uža, a tik do zemlje se je opet širila. U samoj se je vitlici vidjelo veoma brzo gibanje oko osi i to lijevo.

U saniranju štete, odnosno u izvozu ogromnih količina oborenih slavonskih hrastova, iz cijele Austro-Ugarske pristižu novi doseljenici, među kojima i veliki broj obrtnika, koji trajno naseljavaju područje Novske.

Šteta

Od obilne kiše voda je na pojedinim mjestima probila željeznički nasip, a na poljima je bila visoka i do jednog metra. Na samom kolodvoru je odletio krov glavne zgrade, magazina i stražarnice. Porušeno je bilo do 150.000 hrastova i bukava.

Izvori

• Mohoročić, Andrija (1892), Tornado kod Novske, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti