Timolol je lijek iz grupe beta blokatora koji se koristi oralno ili u vidu kapi za oči.[2][3] U obliku kapi, koristi se za liječenje povišenog intraokularnog pritiska (pritiska u oku) kao što je slučaj kod glaukoma i očne hipertenzije.[2] Oralnom upotrebom, koristi se za snižavanje visokog krvnog pritiska (hipertenzije), angine, za prevenciju daljnjih komplikacija nakon pretrpljenog srčanog udara i prevenciju migrene.[3]

Timolol
Naziv lijekaTimolol
Grupabeta-blokatori
Trgovačka imenaBetimol
Timalen
Blokadren
Klasifikacija
ATC kodoviC07AA06
S01ED01
CAS registarski broj26839-75-8
Dostupnost bez recepta: Ne
Stručne informacije
Hemijske osobine

Ime po IUPAC (S)-1-(tert-butilamino)-3-[(4-morfolin-4-il-1,2,5-tiadiazol-3-il)oksi]propan-2-ol
Sumarna formulaC13H24N4O3S
Tačka topljenja71,5–72,5 °C[1]
Molarna masa316,421 g/mol
Farmakokinetičke osobine
Biološka raspoloživost60%
Metabolizamjetra: 80%
Poluvrijeme eliminacije2,5-5 sati
IzlučivanjeBubrezi

Najčešći popratni efekti kada se koristi u vidu kapi su iritacije očiju.[2] Kod oralne upotrebe, najčešći neželjeni efekti su umor, usporenje rada srca (brahikardija), svraba po koži i kratkoće daha.[3] Među ostale nuspojave ubrajaju se uklanjanje simptoma niskog nivoa šećera u krvi kod pacijenata sa dijabetesom.[2] Upotreba timolola nije preporučena osobama sa astmom, nekompenziranom srčanom manom ili HOBP.[2] Međutim, nije u potpunosti jasno da li je korištenje timolola sigurno za bebu tokom trudnoće.[4] Ovaj lijek spada u porodicu neselektivnih beta blokatora.[2]

Patentiran je 1968. godine a u medicinsku upotrebu ušao je 1978. godine.[5] Nalazi se na spisku esencijalnih lijekova Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), lijekova koji su najefektivniji i najsigurniji za upotrebu u zdravstvenom sistemu.[6] Timolol je dostupan i kao generički lijek.[2] Cijena koštanja na veliko u zemljama u razvoju kreće se od 0,86 do 2,29 US$ po bočici od 5 ml.[7] U SAD lijek košta od 25 do 50 US$ mjesečno.[8]

Upotreba uredi

Oralno uredi

U oralnom obliku koristi se za:

Kapi za oči uredi

U obliku kapi za oči koristi se za liječenje glaukoma otvorenog ugla, a ponekad i sekundarnog glaukoma. Smatra se da je mehanizam djelovanja timolola vjerovatno takav da smanjuje nastanak očne vodice u cilijarnom tijelu oka. Timolol je bio prvi beta blokator koji je odobren u SAD 1978. za lokalnu upotrebu pri liječenju glaukoma. Kada se koristi sam bez dodataka, on smanjuje intraokularni pritisak (IOP, očni tlak) 18% do 34% ispod osnovne granice već poslije prvih nekoliko tretmana. Ipak, postoji kratkoročni ispadi i dugoročni efekti recidiva kod nekih pacijenata, odnosno tijelo razvija toleranciju na lijek. Timolol može smanjiti rast dnevne krivulje IOP i do 50 %, pošto je intraokularni pritisak viši tokom sna. On je pet do deset puta snažniji beta blokator od propranolola. Timolol je osjetljiv na svjetlost. Najčešće se čuva sa rastvorom 0,01% benzalkonij-hlorida (BAH) ali može biti i bez njega. Također se koristi kao dodatna terapija sa pilokarpinom ili inhibitorima karbonske anhidraze.[10]

Neprofitna organizacija Cochrane sačinila je usporedbu efekata timolola i brimonidina u aspektu usporavanja progresije glaukoma otvorenog ugla kod odraslih pacijenata, ali se suzdržala od davanja konačnih, nedvosmislenih zaključaka.[11]

Sinteza uredi

Postoji nekoliko puteva sinteze timolola. Počev od 3,4-dihlor-1,2,5-tiadizola i morfolina, nakon petostepenog procesa može se dobiti najprije racemična smjesa timolola. Odvajanjem racemata pomoću (+)-vinske kiseline dobija se S-timolol, koji se koristi kao lijek. Alternativno, čisti enantiomer timolola može se dobiti iz D-glicerinaldehida čime se može zaobići neophodno odvajanje racemične mjese.[12]

 
noframe

Trgovačka imena uredi

Timolol se na svjetskom tržištu nalazi pod mnogim tržišnim imenima:[13] timalen, betimol, blokadren, glaumax, glaumol, ganfort, kosopt, laprol i drugi.

Reference uredi

  1. ^ Timolol na stranici Roempp online, pristupljeno 14. aprila 2018, (de)
  2. ^ a b c d e f g "Timolol eent". The American Society of Health-System Pharmacists. Arhivirano s originala, 28. 12. 2016. Pristupljeno 8. 12. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ a b c "Timolol Maleate". The American Society of Health-System Pharmacists. Arhivirano s originala, 28. 12. 2016. Pristupljeno 8. 12. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Timolol ophthalmic Use During Pregnancy | Drugs.com". www.drugs.com. Arhivirano s originala, 28. 12. 2016. Pristupljeno 28. 12. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ Fischer Janos; Ganellin C. Robin (2006). Analogue-based Drug Discovery (jezik: engleski). John Wiley & Sons. str. 460. ISBN 9783527607495. Arhivirano s originala, 28. 12. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  6. ^ "WHO Model List of Essential Medicines (19th List)" (PDF). World Health Organization. Arhivirano (PDF) s originala, 13. 12. 2016. Pristupljeno 8. 12. 2016. Nepoznati parametar |datum= zanemaren (prijedlog zamjene: |date=) (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ "Timolol Maleate". International Drug Price Indicator Guide. Pristupljeno 8. 12. 2016.
  8. ^ Hamilton Richart (2015). Tarascon Pocket Pharmacopoeia 2015 Deluxe Lab-Coat Edition. Jones & Bartlett Learning. str. 411. ISBN 9781284057560.
  9. ^ Dawn A. Marcus; Philip A. Bain. Effective Migraine Treatment in Pregnant and Lactating Women: A Practical Guide. シュプリンガー・ジャパン株式会社. str. 141–. ISBN 978-1-60327-438-8. Arhivirano s originala, 5. 11. 2017. Pristupljeno 14. 11. 2010. Nepoznati parametar |datum= zanemaren (prijedlog zamjene: |date=) (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  10. ^ Strohmaier K; Snyder E; Adamsons I. "A multicenter study comparing dorzolamide and pilocarpine as adjunctive therapy to timolol: patient preference and impact on daily life". J Am Optom Assoc. 69 (7): 441–51. PMID 9697378. Nepoznati parametar |datum= zanemaren (prijedlog zamjene: |date=) (pomoć)CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  11. ^ Sena DF, Lindsley K (2017). "Neuroprotection for treatment of glaucoma in adults". Cochrane Database Syst Rev. 1 (1): CD006539. doi:10.1002/14651858.CD006539.pub4. PMID 28122126.
  12. ^ Axel Kleemann, Jürgen Engel, Bernd Kutscher; Dieter Reichert: Pharmaceutical Substances, 4. izd. (2000) 2 toma; Thieme-Verlag Stuttgart, str. 2043–2045, ISBN 978-1-58890-031-9
  13. ^ "Timolol - Drugs.com". www.drugs.com. Arhivirano s originala, 7. 3. 2016. Pristupljeno 28. 12. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi uredi

  • Weinstock Leonard M.; Mulvey Dennis M.; Tull Roger (1976). "Synthesis of the beta-adrenergic blocking agent timolol from optically active precursors". The Journal of Organic Chemistry. 41 (19): 3121–3124. doi:10.1021/jo00881a011. PMID 9497.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)