Subtalusni zglob

Subtalusni zglob, odnosno podtalusni zglob, poznat i kao talokalkaneusni zglob – u anatomiji čovjeka – je zglob stopala (stopalski zglob). Nalazi se na mjestu susreta talusa i kalkaneusa.

Subtalusni zglob
Podtalusni zglob
Ligamenti medijalne površine stopala
Detalji
Latinski'Articulatio subtalaris,
(aArticulatio talocalcanea)
SistemLokomocijski
Identifikatori
Gray'sp.352
TAA03.6.10.101
FMA35198
Anatomska terminologija

Strukturno je klasificiran kao sinovijalni zglob,[1] apo funkciji kao ravanski.[2]

Struktura uredi

Talus je orijentiran blago koso na prednjoj površini kalkaneusa. Dvije tačke zglobljavanja su između dvije kosti: jedna sprijeda i jedna straga:

  • Na prednjoj talokalkanausnoj artikulaciji, konveksno područje talusne stane je na konkavnoj površini kalkaneusa.

[3]

  • Stražnje talokalkaneusno zglobljavanje formirano je konkavne površine talusa i konveksn kalkaneusa.

Između talusa i kalkaneusam su tri artikulirajuće fasete, koje su označene kao prednja, srednja i stražnja faseta. Sustentaculum tali tvori pod srednje fasete, a prednja faseta artikulira se s glavom talusa i naliježe bočno i podudarno sa srednjom fasetom. Stražnja faseta je najveća od tri, a od ostalih je odvojena tarzusnim kanalom.

Ligamenti i membrane uredi

Glavni ligament zgloba je interozeumski talokalkaneusni ligament, gusta, jaka traka od dva djelomično spojena vlakna koja vežu talus i kalkaneus. Prolazi kroz sinus tarsi, kanal između zglobova dviju kostiju.

Postoje četiri dodatna ligamenta koji čine slabije veze između talusa i kalkaneusa.

Sinovijalna membrana postavlja kapsulu zgloba i gležnja, a zamotana je u kapsulu kratkih vlakana koja su kontinuirana sa talokalkaneonavikulskim i kalkaneokuboidnim zglobovima stopala.

Funkcija uredi

Zglob omogućava inverziju i everziju stopala, ali nema nikakvu ulogu u dorzifkeksiji ili plantarfleksiji stopala.[4]

Smatra se ravnim sinovijalnim zglobom, koji se također naziva i klizni zglob.[5]

Subtalusni zglob također se može smatrati kombinacijom anatomskog subtalusnog zgloba o kojem je ranije bilo govora, a također i talokalkaneusni dio talokalkneonavikulski zglob. Ovo je češći pogled na subtalusni zglob kada se raspravlja o njegovom kretanju. Kada se obje ove artikulacije posmatraju zajedno, to omogućava da se pojave pronacija i supinacija.

Patologija uredi

Subtalusni zglob je posebno podložan artritisu, posebno kada je prethodno bio zahvaćen uganućem. Simptomi subtalusnog zglobnog artritisa uključuju bol prilikom hodanja, gubitak mogučnosti pokreta kroz opseg pokreta zgloba i poteškoće u hodanju po neravnim površinama. Fizička terapija, ortotika i operacija glavne su mogućnosti liječenja.

Reference uredi

Ovaj članak sadrži tekst u javnom vlasništvu sa stranice 352  20. izdanja Grayeve anatomije (1918)

  1. ^ Magee, David J. (1 January 2008). Orthopedic Physical Assessment. Elsevier Health Sciences. str. 847. ISBN 0-7216-0571-0.
  2. ^ Kolt, Gregory; Snyder-Mackler, Lynn (22 August 2007). Physical Therapies in Sport and Exercise. Elsevier Health Sciences. str. 421. ISBN 0-443-10351-8.
  3. ^ http://www.physio-pedia.com/images/c/c0/Principles_of_Joint_Mobilization.pdf
  4. ^ Kyung Won, PhD. Chung (2005). Gross Anatomy (Board Review). Hagerstown, MD: Lippincott Williams & Wilkins. str. 123. ISBN 0-7817-5309-0.
  5. ^ "The Subtalar Joint". TeachMeAnatomy (jezik: engleski). 2016-04-22. Pristupljeno 2018-05-07.
  • Calais-Germain, Blandine. "Anatomy of Movement", Eastland Press, 1993. ISBN 0-939616-17-3

Dodatne slike uredi

Vanjski linkovi uredi

  • Duke-Ortho-Sub_talar_joint