Stari Oskol
Stari Oskol (ruski: Старый Оскол) je grad u Belgorodskoj Oblasti, zapadna Rusija. Nalazi se na obalama rijeke Oskol, 140 km od Belgoroda i u blizini grada Gubkina. Drugi je po veličini grad u regiji, a prema popisu stanovništva iz 2017. godine u gradu je živjelo 223.360 stanovnika.[1]
Stari Oskol | |
|---|---|
Grad | |
 | |
.png) Zastava  Grb | |
  Stari Oskol | |
| Koordinate: 50°36′N 37°35′E / 50.600°N 37.583°E | |
| Država |  Rusija |
| Poštanski broj | 3095хх |
| Pozivni broj | +7 4725 |
Historija
urediStari Oskol je osnovan 1593. godine kao tvrđava, u okviru južne linije utvrđenja oko Moskve. U 17. vijeku, grad su vojnički osvojili Krimski Tatari. Kasnije je bio jedno od mnogobrojnih poprišta za vrijeme Ruskog građanskog rata 1919. godine, kao i Drugog svjetskog rata, gdje su ga zarobile mađarske trupe. Nakon Drugog svjetskog rata, industrija se razvijala u gradu što je dovelo do porasta broja stanovništva.
Stanovništvo
urediOd 1. januara 2017. grad se prema broju stanovnika nalazio na 91. mjestu od ukupno 1112 gradova Ruske Federacije.[2]. Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva iz 2010. godine u gradu je živjelo 221.163 stanovnika, više nego 2002. godine. Administrativno je središte velikog gradskog područja središnjeg Černozemskog kraja. Stanovništvo gradskog područja Stari Oskol i Gubkin iznosi ukupno nešto više od 410.000 stanovnika.
|
|
Klima
urediStari Oskol ima umjerenu kontinentalnu klimu sa umjereno studenim zimama i sa stabilnim snježnim pokrivačem, koji najviše pada tek u januaru i februaru. Ljeta su topla, čak i vruća (pogotovo juli i prva polovica augusta). Jesen je blaga i kišovita.
- Prosječna godišnja temperatura: +6,5 °C
- Prosječna brzina vjetra: 2–4 m/s
- Prosječna godišnja relativna vlažnost zraka: 74%
- Prosječna godišnja količina padavina: 500 – 600 mm.
Administrativno-teritorijalna podjela grada
urediU okviru cjelokupne Administrativne podjele Rusije, Stari Oskol služi kao administrativno središte Starooskolskog okruga. Urbani prostor "Stari Oskol" uključuje administrativno-teritorijalne jedinice bez pravne osobnosti:
- Sjeveroistočni dio
- Jugozapadni dio
- Jugozapadna industrijska zona
- Središnji dio
- Željeznički dio
- Dio Kotel
- Metalurški dio
Vlada
urediUprava Staroskolskog okruga je izvršna vlast, na čelu sa N. Sergienkom. Zakonodavstvo u gradu i općini vrši vijeće zamjenika, koje ima 25 članova. Zastupnici se biraju u jednoj izbornoj jedinici i na popisu stranaka.
Počasni nazivi gradova
uredi- Grad vojne slave - od 5. maja 2011. godine[3].
- Grad slave rada.
- Ekonomski glavni grad Belgorodske regije.
- Kruna sv. Ištvana - službeni naziv Starog Oskola tokom okupacije u Drugom svjetskom ratu, 1942. godine za vrijeme vladavine Miklósa Horthya.
Gradovi prijatelji
uredi
Izvori
uredi- ^ "Численность населения Российской Федерации по муниципальным образованиям на 1 января 2017 года". Arhivirano s originala, 22. 11. 2018. Pristupljeno 28. 9. 2018.
- ^ "Численность населения Российской Федерации по муниципальным образованиям на 1 января 2018 года. Таблица «21. Численность населения городов и пгт по федеральным округам и субъектам Российской Федерации на 1 января 2018 года»". Arhivirano s originala, 26. 7. 2018. Pristupljeno 28. 9. 2018.
- ^ Указ Президента Российской Федерации от 5 мая 2011 года № 588 «О присвоении г. Старый Оскол почётного звания Российской Федерации „Город воинской славы“»[mrtav link]