Stara pravoslavna groblja u Mostaru

Stara pravoslavna groblja u Mostaru, nastala su u XVI stoljeću i nalaze se u sjeveroistočnom dijelu Mostara, u dijelu grada koji se zove Bjelušine, na uzvišenju Stolac, u neposrednoj blizini ostataka Saborne crkve, stare pravoslavne crkve i stare pravoslavne škole. Pored zapadne strane groblja protiče bujičarski potok Suhodolina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 7. do 11. oktobra 2003. godine u Sarajevu, donijela je odluku da se groblja na Pašinovcu i Bjelušinama proglase za nacionaln spomenike Bosne i Hercegovine. Ove odluke Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Historija

Najstariji očuvani nadgrobnici na ovim grobljima cijelom svojom sadržinom i karakterom natpisa su potpuno identični sa mnogim primjercima hercegovačkih stećaka u obliku krsta. Posebno su uočljive bliskosti sa stećcima u pogledu oblika i tipa slova - veoma često je prisutno četvorno slovo B, ukošeno i sa malom kvačicom slovo A, razvučeno slovo K, zatim karakterističan meki znak, osobeno slovo Ž, kao i drugi elementi.

Natpisi

Po svom sadržaju natpisi su vrlo konvencionalni, sažeti i svedeni. Ni u jednom primjeru nije navedena godina rođenja umrle osobe, nego je uvijek navedena samo godina smrti. Uz ime, često bez prezimena, ponekad je navedeno i zanimanje koje zamjenjuje prezime ili se čak sa njim poistovjećuje. Kod spomenika duhovnim osobama navedi se da je umrla osoba bila monah, monahinja, sveštenojerej, jeremonah. Na nekoliko spomenika je navedeno porijeklo pokojnika što je jako bitno prilikom izučavanja migracionih procesa. Ukoliko je bilo riječi o pokojnici, obično bi bilo navedeno čija je pokojnica supruga bila.

Klesari

O majstorima – klesarima koji su izvodili nadgrobnike nema puno podataka. Ni na jednom spomeniku u Bjelušinama klesar nije ostavio nikakav podatak o sebi, niti se potpisao. Izuzetak se nalazi u nekropoli na lokalitetu Pašinovac. U dosadašnjim istraživanjima starih mostarskih zanata malo se zna o kamenoklesarskom i kamenorezačkom zanatu, koji su kroz nekoliko stoljeća razvili vrlo plodnu i bogatu djelatnost. Kada se sagleda spomenički fond ovih nekropole u cjelini, vrlo lako se uočavaju klesarske karakteristike pojedinih vremenskih perioda, kao i izvjesnih majstorskih radionica. Očuvani spomenici daju informacije pomoću kojih je moguće obilježiti hronološke i stilske cjeline klesarskih shvatanja, tehničkih, izvođačkih i izražajnih samosvojnosti. Bez teškoća je tako moguće utvrditi da su u drugoj polovini XVIII stoljeća u okviru jedne decenije egzistirale istovremeno najmanje četiri klesarske radionice nejednakih kvaliteta, ali svaka vlastitih osobenosti.

Sadašnje stanje

Staro pravoslavno groblje na Pašinovcu je u potpunosti zapušteno i zaraslo u samoniklu nisku vegetaciju. Većina grobova u nekropoli je djelomično ili potpuno utonula u zemlju, a jedan dio nadgrobnih spomenika je popucao. Natpisi na pojedinim spomenicima su usljed djelovanja oborinske vode potpuno nestali ili su teško čitljivi. Veliki broj krstača je ukošen i spomenici su obrasli lišajevima i mahovinom.