Stambeno-poslovni objekat Vakufa Hovadža Kemaludina

stambeno-poslovni objekat

Stambeno poslovni objekat Vakufa Hovadža Kemaludina (Mekteb), ili Mekteb, nalazi se u općini Stari Grad, u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 26. do 28. marta 2012. godine, donijela je odluku da se stambeno-poslovni objekat proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo.

Ferhadija ulica, Stambeno-poslovni objekat Vakufa Hovadža Kemaludina.

Ovaj spomenik jedan je od 101 nacionalnog spomenika koji se nalazi na području Sarajeva. Priče o tim spomenicima dio su projekta "101. medijska priča o nacionalnim spomenicima u Sarajevu" kojeg provodi Udruženje "Bosanski stećak" s ciljem promocije kulturno-historijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine.

Lokacija uredi

Stambeno - poslovni objekat (Vakuf Hovadža Kemaludina) nalazi se na uglu ulica Čemaluša i Ferhadija ulica, u centralnoj zoni Sarajeva.

Historija uredi

Ulica Ferhadija, gdje je smješten objekat Vakufa Hovadža Kemaludina (Mekteb), nosi ime po mahali bosanskog sandžakbega Ferhat-bega. Ulica je formirana u 16. vijeku, s tim da je prvo formiran istočni dio u Gazi Husrev-begovoj mahali godine 1531, a duži zapadni dio, nazvan i Mala Ferhadija nastao je oko 1562. godine. Mala Ferhadija je dopirala do mahale Čemaluša gdje je prije 1515. godine podignuta džamija Hovadže Kemaludina (Ćemaludina), uz koju se nalazilo groblje, česma i vakufski ženski mekteb. Krajem tridesetih godina XX vijeka srušeni su i džamija i mekteb i na njihovim mjestima su izgrađeni vakufski objekti. Na mjestu mekteba je napravljena stambeno-poslovna uglovnica, dok je na mjestu džamije podignut kompleksan stambeno-poslovni objekat, u čijem se sastavu nalazi popularno nazvani bivši „JAT”-ov neboder.

Tridesetih godina, sa studija arhitekture na nekim od najprestižnijih evropskih akademija u Sarajevo se vraća grupa mladih arhitekata školovanih pod uticajem moderne. Sa studija na Visokoj tehničkoj školi u Pragu, vratili su se braća Muhamed i Reuf Kadić. Reuf Kadić je u novembru 1935. godine počeo raditi u Vakufskoj direkciji u Sarajevu na mjestu voditelja Tehničkog ureda i glavnog arhitekta. Na tom poslu ostao je do augusta 1942. godine i u tom je razdoblju za Vakuf projektirao i realizirao preko pedeset projekata.

Autor projekta stambeno - poslovnog objekta Vakufa Hovadža Kemaludina (Mekteb), je Reuf Kadić, iako postoji pretpostavka da je zajedničko djelo obojice braće. Objekat je u vrijeme gradnje spadao u najreprezentativnije i najopremljenije stambene objekte u gradu i imao je instalacije telefona, električne energije i plina, dok se grijanje vršilo pećima na čvrsto gorivo. Objekat je na spratovima imao stambenu funkciju, a u prvobitnoj formi, u prizemlju je radila čuvena sarajevska slastičarna „Ramiz“.

Opis uredi

Zgrada je izgrađena u duhu moderne kao uglovnica približno pravougaone tlocrtne osnove dimenzija 10,73m x 13,33m. Spratnost objekta iznosi Suteren+P+4+Potkrovlje, dok ukupna visina iznosi 21,50m. U funkcionalnom smislu, objekat je podijeljen na prizemlje gdje se nalaze poslovni prostori i spratove koji imaju stambenu funkciju.[2]

U pogledu oblikovanja fasada, rađena je u duhu moderne. Fasade objekta su podijeljene na prizemni dio gdje se ističu široke ostakljene površine poslovnih prostora i spratne dijelove fasada obložene zelenom keramikom, na kojima se pojavljuju konzolni istaci sa trakastim prozorima i širokim ostakljenim površinama lođa

Literatura uredi

  • Emir Kadić - Arhitekt Reuf Kadić i počeci moderne arhitekture u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 2010.
  • Živorad Janković - Muhamed Kadić – život i djelo, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Bošnjački institut Fondacija Adila Zulfikarpašića, Sarajevo.
  • Alija Bejtić -Ulice i trgovi Sarajeva. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva 1973. godine
  • Nedžad Kurto - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
  • Predrag Milošević - Arhitektura u kraljevini Jugoslaviji (Sarajevo 1918-1941). Foča: Prosvjeta, 1997.
  • Štraus, Ivan (1977). Nova bosanskohercegovačka arhitektura. Sarajevo : Svjetlost.

Reference uredi

  1. ^ "Stambeno poslovni objekat Vakufa Hovadža Kemaludina (Mekteb)". Komisija za nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017.[mrtav link]
  2. ^ "Stambeno poslovni objekat Vakufa Hovadža Kemaludina (Mekteb)". Arhivirano s originala, 28. 4. 2019. Pristupljeno 28. 4. 2019.

Vanjski linkovi uredi