Srčanik
Srčanik (lat. Potentilla erecta) – sinonimi Tormentilla erecta, Potentilla laeta, Potentilla tormentilla (obični srčanik)[1] ili uspravni petoprst – je zeljasta višegodišnja biljka iz porodice ruža (Rosaceae).[2][3]
| Srčanik (Potentilla erecta) | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Angiosperme |
| Red | Rosales |
| Porodica | Rosaceae |
| Rod | Potentilla |
| Vrsta | P. erecta |
| Dvojno ime | |
| Potentilla erecta Uspenski ex Ledeb. | |
Opis
urediPotentilla erecta je niska busenasta biljka sa vitkim, uspravnim (ime) stabljikama. Naraste u visinu do oko 10–30 cm, sa neožiljenim izdankom. Raste divlje u, Evropi (pretežno u Skandinaviji) i Zapadnog Aziji.[4] Pretežno uspijeva na kiselim tlima i na raznim staništima, kao što su planinska, stepska, livadska, na pješčanim terenima i dinama.[5]
Ova potentila cvjeta od maja do augusta/septemra, što uveliko zavisi od nadmorske visine. Ima žute široke cvjetove, prečnika oko 7–11 mm, koji se javljaju na vrhu duge cvjetne drške. Imaju po četiri gotovo uvijek urezane latice, svaka dužine između 3 i 6 mm. Četiri latice su prilično neuobičajene u porodici ruža. Nešto su duže od čašice. Imaju 20-25 prašnika.
Složeni i listovi imaju duge peteljke, a nalaze se na kitnjastoj cvjetnoj stabljici, obično na kratkim drškama. Listovi su sjajni i naizmjenični, trodijelni, a se sastoje od tri jajolika listića sa nazubljenim rubovima. Upareni sporedni listići su listoliki i palmasto režnjeviti. Srčanik proizvodi 2–8 suhih, nejestivih plodova.
Rasprostranjenje
urediPotentilla erecta je gotovo sveprisutna (ubikvistička) vrsta širom Evrope, uključujući i Bosnu i Hercvegovinu.[6][7] Vrlo česta je u travnjacima, vrištinama, prelaznim područjima i planinama i močvarama, uključujući puteve i pašnjake, uglavnom na kiselim tlima[5] ali izbjegava krečnjake.[8]
Upotreba
urediRizomoliki korijen je debeo. Neprikladan je za ishranu zbog ekstremne gorčine i niske kalorijske vrijednosti. Može se koristiti kao povrće i spravljanje rastvora za bojenje koža u crveno.
Ove biljke posebno se koriste u biljnoj medicini kao opore zbog visokog sadržaja tanina, koji je neuobičajeno visok za zeljaste biljke. Ovo je povezano sa upotrebom za bojenjem kože, bojom koja je strukturno slična flobafenu.[9] Flobafeni mogu se ekstrahirati iz korijena obične potentile, a boja je poznata kao tormentilska crvena, uz upotrebu triterpenskog alkohol tormentola. Srčanik ima izuzetno nisku toksičnost, koju su proučavali Sergeja Shushunov i njegov tim.[10] Korijeni su glavni sastojak je gorkom likeru u Bavarskoj i na području Schwarzwalda, pod nazivom Blut Wurz (krvavi korijen).[11]
.jpg)
Reference
uredi- ^ Septfoil - definition of Septfoil by the Free Online Dictionary, Thesaurus and Encyclopedia
- ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ [1]
- ^ a b Stace, C.A. (2010). New flora of the British Isles, 3rd edition. Cambridge, U.K.: Cambridge University Press. str. 256. ISBN 9780521707725.
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 29. 9. 2016. Pristupljeno 8. 1. 2017.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ Cheffings, C.; Farrell, L. (2005). "The Vascular plant red data list for Great Britain". str. 82. Arhivirano s originala, 19. 12. 2016. Pristupljeno 8. 1. 2017. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar:
|9=(pomoć) - ^ Rose, F. (2006). The Wild Flower Key. London: Penguin. str. 258–259. ISBN 978-0723251750.
- ^ Lund, K. and Rimpler, H. (1985) Deutsche Apotheke Zeitung 125 (3), 105.
- ^ Shushunov S, Balashov L; Kravtsova A; Krasnogorsky I; Latté KP; Vasiliev A (oktobar 2009). "Determination of acute toxicity of the aqueous extract of Potentilla erecta (Tormentil) rhizomes in rats and mice". J Med Food. Journal of Medical Food. 12 (5): 1173–6. doi:10.1089/jmf.2008.0281. PMID 19857087.
- ^ "Blutwurz". Bayerisches Staatsministerium für Ernährung, Landwirtschaft und Forsten. Arhivirano s originala, 26. 7. 2011. Pristupljeno 4. 6. 2011.
![[1]](http://linnaeus.nrm.se/flora/di/rosa/poten/poteerev.jpg){kind=link}