Splanhnopleurni mezenhim

Splanhnopleurni mezenhim ili (zavisno od sklonosti tuđicama) splanhnopleurični mezenhim ili splanhnopleuralni mezenhim – u anatomiji embriona – je struktura koja je nastala u embriogenezi kada je bočni mezoderm klicinih listova bio u dva sloja. Unutrašnji ili splanhični sloj pridržava endoderm, a uz to čini splanhnopleuru (mezoderm izvan celoma plus endoderm.^[1]^[2]^[3]

Splanhnopleurni mezenhim (Mesenchyma splanchnopleurale)

Niz poprečnih presjeka kroz embrion psa. Odjel I je sasvim naprijed, v = nervna ploča je raširena i gotovo ravna. Serija prikazuje savijanje neurona za formiranje nervne cijev i. a. = Aorte. c. = Srednja ćelijska masa. Ect. – Ektoderm Ent = Endoderm, h, h. Osnove endotelne cijevi srca. III, IV i V razbacane ćelije predstavljene između endoderma i splanhnog sloja mezoderma su vazoformative ćelije, od kojih potiče srčana cijev. h; l.p. = Bočna ploča i dalje nepodeljena u I, II i III, IV i V dioba somitskih (sm) i splanhnih (SP) slojeva mezoderma. mes. = Mezoderm, str. = Perikard. so. = Primitivni segment.
Dani	16
Prekursor	Bočna ploča mezoderma, Endoderm
Razvojem postaje	Mezenhim

Transverzalni presjek srčane regije zečjeg embriona od devet dana.
(uvećanje 80 X )
j, j. = Jugularne vene, ao. = Aorta, ph. = Farinks, som. = Somatopleura
bl. = Proamnion; ect. = Ektoderm, ent. = Endoderm, p. = Perikard, spl. = Splanhnopleura, ah. = Vanjski zid srca, ih. = Endotelna obloga srca, é. = Pregrada između srčanih cijevi

Mezenhim je inače prvo zametno vezivno tkivo koje nastaje od svih triju zametnih listića. Iz njega se razvijaju sve vrste potpornoga tkiva (hrskavica, kost, vezivno tkivo), slezena, limfni čvorovi, srce, krvni sudovi i ćelija svih mišić. Mezenhim jr spužvaste strukture, a ćelije su mu su pokretne, uz sposobnost fagocitoze. Kada se rani embrion sastoji samo od dva sloja tkiva, ektoderma i endoderma, pojavljuje se uzdužno zadebljanje kao rezultat umnožavanja ektodermalnih ćelija. To zadebljanje, primitivna brazda, dovodi do formiranja notohorda i trećeg osnovnog sloja –mezoderma. Uzdužna os embrija prvo vodi ka formiranju mase cilindričnih ćelija, u notohord, koje se razmnožavaju iz primitivnog (Hensenovog) čvora na prednjem kraju brazde. Notohord leži ventralno od razvijajućeg centralnog nervnog sistema i predstavlja prvu potpornu konstrukcija embrija u razvoju.^[4]^[5]

Također pogledajte uredi

Reference uredi

^ Gilbert S. F. (2010): Developmental biology, 9th Ed. Sinauer Associates, ISBN 978-0-87893-558-1.
^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-16-8 pogrešan ISBN.
^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
^ Harrison L. G. (2011): The shaping of life: The generation of biological pattern. Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-55350-6; http://books.google.com/books?id=-IPG-vg7Pr8C.222-6^{[mrtav link]}.
^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine Arhivirano 21. 3. 2012. na Wayback Machine (5th ed.). Oxford University Press.

Vanjski linkovi uredi

Splanchnopleuric msenchym na Wikimedia Commonsu.

[1] Gilbert S. F. (2010): Developmental biology, 9th Ed. Sinauer Associates, ISBN 978-0-87893-558-1.

[2] Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-16-8 pogrešan ISBN.

[3] Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.

[4] Harrison L. G. (2011): The shaping of life: The generation of biological pattern. Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-55350-6; http://books.google.com/books?id=-IPG-vg7Pr8C.222-6^{[mrtav link]}.

[5] Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine Arhivirano 21. 3. 2012. na Wayback Machine (5th ed.). Oxford University Press.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]