Spisak naseljenih ostrva u Hrvatskoj

spisak na Wikimediji

Ovo je spisak naseljenih ostrva u Hrvatskoj, poredanih po broju stanovnika na dan 31. mart 2001. U hrvatskom dijelu Jadrana ima 698 ostrva, 389 ostrvca i 78 grebena,[1] što hrvatska ostrva čini najbrojnijim u Jadranskom moru i drugim po brojnosti na Sredozemlju (grčko ostrvlje je najbrojnije).[2]

Karta hrvatskih ostrva u Jadranskom moru
Luka u gradu Hvaru

Od 698 otoka samo ih je 48 naseljeno u smislu da najmanje jedna osoba boravi na tom ostrvu. Neki izvori ukazuju na to da Hrvatska ima 66 naseljenih ostrva,[3] što je broj ostrva koja na sebi imaju naselja,[1] ali od ostrva s naseljem 19 ih je izgubilo stalne stanovnike kao rezultat stalnog smanjenja broja stanovnika na svim hrvatskim ostrvima zbog slabe ekonomske aktivnosti[4] i preseljavanja najstarijih stanovnika s najopustjelijih ostrva u staračke domove na obližnjim ostrvima. Godine 2012. zabilježeno je da je još jedno hrvatsko ostrvo dobilo stalnog stanovnika – Veliki Budikovac.[5]

Hrvatska ostrva naseljena su od vremena antičke Grčke (naprimjer, Hvar je već bio naseljen između 3500. p. n. e. i 2500. p. n. e.[6] kada je Dionizije I iz Sirakuze osnovao tamo koloniju u 4. stoljeću p. n. e.[6][7]).

Glavne industrije na ostrvima su poljoprivreda (primarno vinogradarstvo i maslinarstvo), ribarstvo i turizam. Lokalna ekonomija relativno je nerazvijena, tako da hrvatska vlada pruža razne oblike podrške i zaštite kroz Zakon o otocima da bi stimulirala ekonomiju na njima, što uključuje ukidanje mostarine i jeftinije ili besplatne karte za trajekte za ostrvljane.[8]

Legenda gustoće naseljenosti

  0–10 st/km²
  10–50 st/km²
  50–100 st/km²
  100–150 st/km²
  150+ st/km²
Plaža na Braču
Kornatska ostrva
Šuma na Visu
Rab
Vinograd na Visu
# Ostrvo Broj
stanovnika[1]
Površina[1]
(km²)
Najviša tačka[1]
(metara)
Gustoća
naseljenosti
(st
km²)
1. Krk 17.860 405,78 568 44,0
2. Korčula 16.182 276,03 569 58,6
3. Brač 14.031 394,57 780 35,6
4. Hvar 11.103 299,66 628 37,1
5. Rab 9.480 90,84 410 104,4
6. Pag 8.398 284,56 349 29,5
7. Lošinj 7.771 74,68 589 104,1
8. Ugljan 6.182 50,21 286 123,1
9. Murter 5.060 18,60 125 272,0
10. Čiovo 4.455 28,80 217 154,7
11. Vis 3.617 90,26 587 40,1
12. Cres 3.184 405,78 639 7,8
13. Pašman 2.711 63,34 272 42,8
14. Dugi otok 1.772 114,44 337 15,5
15. Vir 1.608 22,38 112 71,9
16. Šolta 1.479 58,98 236 25,1
17. Mljet 1.111 100,41 513 11,1
18. Lastovo 835 46,87 415 17,8
19. 557 17,59 168 31,7
20. Prvić 453 2,37 75 191,1
21. Šipan 436 15,81 224 27,6
22. Koločep 294 2,4[9] 125[9] 122,5
23. Zlarin 276 8,19 169 33,7
24. Lopud 269 4,63[10] 216[10] 58,1
25. Silba 265 14,98 83 17,7
26. Vrgada 242 3,7[11] 115[11] 65,4
27. Krapanj 237 0,36[12] 1,5[12] 658,3
28. Molat 207 22,82 148 9,1
29. Ist 202 9,7[13] 174[13] 20,8
30. Susak 188 3,8[14] 98[14] 49,5
31. Drvenik Veli 168 12,07 178 13,9
32. Olib 147 26,09 74 5,6
33. Kaprije 143 6,97 132 20,5
34. Žirje 124 15,06 134 8,2
35. Ilovik 104 5,2[15] 92[15] 20,0
36. Rava 98 3,6[16] 98[16] 27,2
37. Unije 90 16,92 132 5,3
38. Premuda 58 9,25 88 6,3
39. Drvenik Mali 54 3,3[17] 79[17] 16,4
40. Sestrunj 48 11,1[18] 185[18] 4,3
41. Zverinac 48 4,2[19] 111[19] 11,4
42. Rivanj 22 4,4[20] 112[20] 5,0
43. Biševo 19 5,8[21] 239[21] 3,3
44. Ošljak 18 0,33 90 54,5
45. Vele Srakane 8 1,15[22] 59[22] 5,3
46. Kornat 7 32,30 237 0,2
47. Male Srakane 2 0,61[23] 40[24] 3,27
48. Sveti Andrija 1 0,14[25] 30 7,1
49. Veliki Budikovac 1+[5] 0,317 ?
50 Vrnik ? 0,282 ? ?

Reference

uredi
  1. ^ a b c d e Državni zavod za statistiku RH (2005). "Geografski i meteorološki podaci" (PDF). Statistički ljetopis 2005. Državni zavod za statistiku RH. str. 43. Arhivirano s originala (PDF), 4. 3. 2012. Pristupljeno 2. 10. 2006.
  2. ^ "Hrvatski pseudo-otoci". 23. 2. 2006. Arhivirano s originala, 22. 5. 2008. Pristupljeno 2. 10. 2006. Nepoznati parametar |autor= zanemaren (prijedlog zamjene: |author=) (pomoć)
  3. ^ Žubrinić, Darko (1995). "Generalities and basic facts about CROATIA" (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 10. 2006.
  4. ^ Bojan Treglav (1. 9. 2006). "Za otoke milijardu kuna godišnje!" (PDF). Vjesnik. str. 2. Pristupljeno 2. 10. 2006.[mrtav link]
  5. ^ a b HRT – emisija o turizmu, emitirana u razdoblju od 11. do 17. jula 2012.
  6. ^ a b "Povijest". 2005. Arhivirano s originala, 26. 9. 2008. Pristupljeno 2. 10. 2006.
  7. ^ Dražen Gazija. "Povijest otoka Visa". Arhivirano s originala, 16. 3. 2008. Pristupljeno 2. 10. 2006.
  8. ^ "Zakon o otocima". Narodne novine. 1. 4. 1999. Arhivirano s originala, 20. 9. 2005. Pristupljeno 2. 10. 2006.
  9. ^ a b "Koločep". peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. 10. 2006.
  10. ^ a b "Otok Lopud, Dubrovnik". Arhivirano s originala, 5. 2. 2012. Pristupljeno 2. 10. 2006.
  11. ^ a b "Vrgada". peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. 10. 2006.
  12. ^ a b "Turistička zajednica Brodarica - Krapanj". Arhivirano s originala, 8. 4. 2009. Pristupljeno 2. 10. 2006.
  13. ^ a b "Ist". peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. 10. 2006.
  14. ^ a b "Susak". peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. 10. 2006.
  15. ^ a b "Ilovik". peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. 10. 2006.
  16. ^ a b "Rava". peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. 10. 2006.
  17. ^ a b "Drvenik Mali". peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. 10. 2006.
  18. ^ a b "Sestrunj". peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. 10. 2006.
  19. ^ a b "Zverinac". peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. 10. 2006.
  20. ^ a b "Rivanj". peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. 10. 2006.
  21. ^ a b "Biševo". peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. 10. 2006.
  22. ^ a b "Vele Srakane". peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. 10. 2006.
  23. ^ Coastline lenghts and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25 000
  24. ^ "DSC Mali Lošinj". DSC Lošinj. Arhivirano s originala, 8. 11. 2009. Pristupljeno 2. 10. 2006.
  25. ^ "Sveti Andrija". peljar.cvs.hr. Pristupljeno 2. 10. 2006.