Skladišni organ

Skladišni organ je dio biljke koji je specijaliziran za skladištenje energije (općenito od ugljikohidrata) ili vode).^[1] Organi skladištenja često rastu pod zemljom, gdje su bolje zaštićenI od napada biljojeda. Biljke koje imaju podzemni organ za skladištenje nazivaju se "geofite".^[2] Organi skladištenja često, ali ne uvijek, djeluju kao trajni organi, koji omogućuju biljkama da prežive nepovoljne uvjete (poput hladnoće, prekomjerne vrućine, nedostatka svjetlosti ili suše).

Odnos prema trajnom organu

Organi skladištenja mogu djelovati kao višegodišnji organi („trajnica“ kao u višegodišnjih biljaka), što znači „kroz godinu“, koja se koristi u smislu nastavljanja izvan date godine i da u dogledno vrijeme traju više godina). Ove biljke ih koriste da prežive nepovoljna razdoblja u životnom ciklusu (npr. uzrokovane hladnoćom, prekomjernom vrućinom, nedostatkom svjetla ili sušom). Tokom tih razdoblja, dijelovi biljke ugibaju i tada, kada uvjeti ponovo uspostave, dolazi do ponovnog rasta iz pupoljaka u trajnim organima.

Podzemni organi za skladištenje

Uobičajeno, podzemni organi za skladištenje mogu se generički nazvati korijenjem, gomoljima ili lukovicama, ali za botaniku postoji specifičnija tehnička nomenklatura:

Đumbirov rizom

Pravo korijenje:
- Gomolj ili korijenski gomolj - npr. rod Dahlia;^[3]
- Skladišni glavni korijen – npr. mrkva
Izmijenjene stabljike:
- Kormus – npr. rod Crocus
- Stabljični gomolj – npr. Zantedeschia (armijski ljiljan), krompir
- Rizom - npr. Iris pseudacorus (perunika)
- Pseudolukovica – npr. Pleione (orhideja prozorskog prozora)
- Kaudeks - npr. Adenium (pustinjska ruža)
Ostali:
- Skladišni hipokotil (stabljika klijanaca) – ponekad zvana gomolj, kao u rodu Cyclamen
- Lukovica (kratka stabljika koja stvara mesnatu lišće ili modificirane listove baze) – npr. Lilium, Narcis, lukovi.

Neke od gore navedenih, posebno pseudolukovice i kaudeksi, mogu se pojaviti u potpunosti ili djelomično nadzemno. Pronađeni su i intermedijari i kombinacije, što otežava klasifikaciju. Kao primjer međuoblika, gomolj „ciklame“ nastaje iz stabljike sadnice koja spaja korijen i stabljike zrele biljke. Kod nekih vrsta (npr. Cyclamen coum ) korijenje dolazi s dna gomolja, što sugerira da je stabljika gomolj; kod drugih (npr. Cyclamen hederifolium ) korijenje uglavnom dolazi s vrha gomolja, što sugerira da je korijenski gomolj.^[4] As an example of a combination, juno irises have both bulbs and storage roots.^[5] Podzemni organi za skladištenje hrane mogu se generički nazvati korijensko povrće, mada se ta fraza ne smije shvatiti da podrazumijeva da ta klasa uključuje samo prave korijene.

Ostali organi za skladištenje

Sočni list Crassula arborescens

Ostali skladišni organi

Sukulente su biljke koje su prilagođene da izdrže periode suše, zahvaljujući sposobnosti skladištenja vlage u specijaliziranim organima za skladištenje.^[6]
Listovi sukulenti pohranjuju vodu u onima koji su na taj način zadebljali, mesnati i obično prekriveni voštanim premazom ili sitnim dlačicama, kako bi se smanjilo isparavanje. Također mogu sadržavati i sluzave spojeve. Neki listovi sukulenti imaju lišće koje se raspoređuju duž stabljika na sličan način kao i nesočne vrste (npr. rodovi Crassula i Kalanchoe); njihova stabljika može biti i sočna. Kod drugih su listovi kompaktniji i tvore rozetu (npr. rodovi Echeveria , Aloe ). Šljunčane biljke ili na živim stijenama (npr. rodovi ' Lithops i Conophytum) su broj listova smanjili na samo dva, tvoreći mesnato tijelo, a samo vrh može biti vidljiv iznad tla.

Ferocactus pilosus (Meksički limeta kaktus), sočna stabljika

Stabla sukulenti uglavnom su bez lišća ili imaju lišće koje se u slučaju suše može brzo otpasti. Zatim fotosintezu preuzimaju stabljike. Kao i kod lisnih sukulenta, stabljike mogu biti prekrivene voštanim premazom ili sitnim dlačicama, kako bi se smanjilo isparavanje. Rebrasta tijela kaktus a mogu biti prilagodba koja će omogućiti skupljanje i i njihovo širenje količinom vode koja se skladišti. Biljke istog općeg oblika kao i kaktusi nalaze se u drugim porodicama (npr. Euphorbia canariensis (porodica Euphorbiaceae), rod Stapelia (porodica Apocynaceae).

Također pogledajte

Reference

^ "the definition of storage organ". Dictionary.com. Pristupljeno 2016-09-02.
^ Raunkiær, Christen (1934), The life forms of plants and statistical plant geography, trans. Gilbert-Carter, H.; Fausbøll, A. & Tansley, A.G., Oxford: Clarendon Press, OCLC 4300750; reprinted (1977) in History of ecology series, New York: Arno Press, ISBN 978-0-405-10418-3
^ Examples mainly taken from Rix, M. (1983), Growing bulbs, Beckenham, Kent: Croom Helm, ISBN 978-0-7099-2248-3, pp. 5-12
^ Grey-Wilson, C. (1988), The Genus Cyclamen, Bromley, UK: Christopher Helm, ISBN 978-0-7470-1221-4
^ Köhlein, Fritz (1987), Iris, translated by M.C. Peters from German original published in 1981, London: Christopher Helm, ISBN 978-0-7470-1803-2, pp. 257ff.
^ Information in this section taken from Innes, Clive; Wall, Bill (1995), Cacti, Succulents and Bromeliads, London: Cassell Educational (for Royal Horticultural Society), ISBN 978-0-304-32076-9 Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć), pp. 75–6

[1] "the definition of storage organ". Dictionary.com. Pristupljeno 2016-09-02.

[Raunkiaer_1934-2] Raunkiær, Christen (1934), The life forms of plants and statistical plant geography, trans. Gilbert-Carter, H.; Fausbøll, A. & Tansley, A.G., Oxford: Clarendon Press, OCLC 4300750; reprinted (1977) in History of ecology series, New York: Arno Press, ISBN 978-0-405-10418-3

[3] Examples mainly taken from Rix, M. (1983), Growing bulbs, Beckenham, Kent: Croom Helm, ISBN 978-0-7099-2248-3, pp. 5-12

[4] Grey-Wilson, C. (1988), The Genus Cyclamen, Bromley, UK: Christopher Helm, ISBN 978-0-7470-1221-4

[5] Köhlein, Fritz (1987), Iris, translated by M.C. Peters from German original published in 1981, London: Christopher Helm, ISBN 978-0-7470-1803-2, pp. 257ff.

[6] Information in this section taken from Innes, Clive; Wall, Bill (1995), Cacti, Succulents and Bromeliads, London: Cassell Educational (for Royal Horticultural Society), ISBN 978-0-304-32076-9 Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć), pp. 75–6

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]