Divokoza (Rupicapra rupicapra) pripada sisarima (Mammalia), Papkarima (Artiodactyla), i to šupljorošcima (Bovidae). Može narasti do 80 cm visine, a u dužinu do 130 cm, a jači mužjaci teški su više od 40 kg. Ženke su nešto manje i lakše. Prirodni neprijatelj im je vuk, a za mlade opasnost može predstavljati i orao. Divokoze mogu živjeti do 20 godina.

Divokoza
Divokoze
Divokoze
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredMammalia
RedArtiodactyla
PorodicaBovidae
PotporodicaCaprinae
RodRupicapra
VrstaR. rupicapra
Dvojno ime
Rupicapra rupicapra
(Linnaeus, 1758)

Izgled uredi

Boja dlake zimi je tamnosiva, skoro crna, dužine do 12 cm, a ljeti žučkastocrvena dužine do 3 cm. Glava je blijede boje, sa tamnom prugom oko očiju i gubice. Od potiljka do repa proteže se tamnija pruga. Boje mužjaka su gotovo uvijek nešto tamnije od ženki. Imaju rogove ali su oni kod kod mužjaka jači, duži i povijeniji nego kod ženki. Za mužjaka je karakterisitčna i kičica na trbuhu i jači i deblji vrat. Rogovi rastu svake godine za određenu dužinu i nikada ne otpadaju. Starost jedinke možemo odrediti brojem godova na rogu koji su izraženi. U prve četiri godine prirast roga je veliki, a zatim opada ali je i dalje vidljiv. Divokoze vole mir i napuštaju uznemirena lovišta. U lovištu je vrlo oprezna i brzo osjeća prisustvo opasnosti, pri čemu pravi uzbunu za ostale jedinke glasnim piskom.

Ishrana uredi

Divokoza je u hrani izuzetno skromna životinja. Hrani se planinskim travama i mladim lišćem grmolikih biljaka, zimi pupoljcima, suhim vlatima trave, kupinama i malinama, koje nakon hranjenja preživa. Vrlo rado uzima so koja joj se mora redovno iznosti.

Ima odlično razvijeno osjetilo njuha, vidi dobro ali reaguje tek na pokret.

Razmnožavanje uredi

Parenje divokoza počinje u novembru i traje do sredine decembra, kad najveći mužjak nastoji otjerati sve potencijalne konkurente i skupiti u krdo što više ženki, ponekad služeći se i svojim rogovima. Ženka se jari u maju i junu i jare (jedno rijetko dvoje) brzo u stanju da prate majku. Jare doji majčino mlijeko oko šest mjeseci. Roščići mu rastu već u prvoj godini a spolno sazrjevaju u trećoj godini. Ženke žive sa mladuncima i mlađim mužjacima u krdima. Odrasli mužjaci su izdvojeni i žive pojedinačno a krdu prilaze samo u vrijeme parenja. Ženke i mužjaci su polno zreli u trećoj godini ali mužjaci moraju da dostignu potpunu fizičku zrelost da bi se mogli boriti za ženku.

Vanjski linkovi uredi