Razgovor:Dužd
 | Ovo je stranica za razgovor na kojoj možete predlagati izmjene na članku.
|
:Prebaceno sa clanka - Knez, dužd. Clanak Knez, dužd izbrisan.
Knez, dužd je predstavnik izvršne vlasti u Veneciji i Dubrovniku u srednjem vijeku. Do francuske građanske revolucije 1789. demokratska vlast se u pojedinim gradskim komunama zasnivala na podjeli na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast u okviru jednog privilegovanog društvenog sloja. To savršenstvo aristokratskog izraza demonstrirala je Venecija (Mlatačka republika, Republika sv. Marka), koja se od vremena hunskih provala u 5. vijeku do početka 19. vijeka razvijala i politički održavala uprkos brojnih društvenih i političkih promjena u svome susjedstvu.
Institucija dužda, predstavnika izvršne vlasti, krvavo je zapisana na stranicama venecijanske historije u ranom srednjem vijeku. U početku dužd je imao široke ovlasti i vladao je kao suveren. To je omogućavalo iskorištavanje te funkcije radi koristi za pojedinca i njegove srodnike. Istaknuti rodovi nastojali su da instituciju dužda zadrže u porodici i rodu, što je rezultiralo teškim građanskim ratovima među rodovima. Pobjednik je na kraju bila srednjovjekovna demokratija u krilu plemstva. Ovlasti dužda su smanjene, a državu je dalje dužd predstavljao samo po mandatu svih ostalih zakonodavnih tijela u krilu vlasteoskog sloja.
Institucija dužda u Dubrovniku ima svoj uzor u mletačkom duždu iz vremena mletačke dominacije nad Dubrovnikom (1205-1358). Dužd, knez (Rector) je biran samo na 30 dana, a njegove ovlasti su svedene na reprezentativni karakter. Predsjedavao je pojedinim tijelima, a ograničenje njegove funkcije, bez mogućnosti reizbora u toku godine, bilo je osiguranje da se ne bi dala mogućnost za prizvanje vremena apsolutističkog vladara.