Rajski vodoskoci
Rajski vodoskoci jest naučnofantastični roman britanskog pisca Arthura C. Clarkea iz 1979. Smješten u 22. vijek, opisuje izgradnju svemirskog lifta. Ovaj "orbitalni toranj" je divovska struktura koja se uzdiže iz zemlje i povezuje se sa satelitom u geostacionarnoj orbiti na visini od približno 36.000 kilometara. Takva struktura bi se koristila za podizanje korisnog tereta u orbitu bez troškova upotrebe raketa. Roman je osvojio i Hugo[1] i Nebula[2] nagrade za najbolji roman.
| Rajski vodoskoci | |
|---|---|
 Korice prvog izdanja | |
| Autor | Arthur C. Clarke |
| Originalni naziv | The Fountains of Paradise |
| Dizajn korica | Terry Oakes |
| Jezik | Engleski jezik |
| Žanr | Naučna fantastika |
| Izdavač | Victor Gollancz (UK)
Harcourt Brace Jovanovich (SAD) |
| Datum izdanja | 1979. |
| Vrsta korica | Tvrde i meke korice |
| Broj stranica | 256 (UK) |
| ISBN broj | 0-575-02520-4 |
Sadržaj
urediRoman se prvenstveno fokusira na projekat poznat kao Orbitalni toranj koji je predložio glavni lik Vannevar Morgan. Toranj treba da se proteže od Zemljinog ekvatora do satelita koji je u geostacionarnoj orbiti. Takva struktura bi uveliko smanjila troškove slanja ljudi i zaliha u svemir.
Glavnu priču uokviruju još dvije priče. Prva govori o kralju Kalidasi, koji je živio hiljadama godina prije Morganovog rođenja, koji gradi 'baštu zadovoljstva' zajedno sa funkcionalnim fontanama, u značajnom inžinjerskom poduhvatu za to vrijeme. Druga priča, koja se odvija mnogo nakon što je Morgan umro, bavi se vanzemaljcima koji stupaju u kontakt sa Zemljom.
Zbog mnogih tehničkih problema, postoje samo dvije lokacije na Zemlji na kojima se Orbitalni toranj može izgraditi. Jedan je usred Tihog okeana, a drugi je Šri Kanda (tanko prikrivena referenca na Adamov vrh na Šri Lanki). Međutim, na ostrvu postoji budistički hram, a Mahanayake Thero, šef reda, odbija da da dozvolu za početak izgradnje.
Čuvši za poteškoće, grupa ljudi koji žive na Marsu kontaktira Morgana i predlaže da se toranj izgradi tamo. Bio bi manji od planiranog za Zemlju i dosezao bi od Marsa do jednog od njegovih mjeseca, Deimosa.
Nakon nekoliko zastoja, uključujući i neke smrtne slučajeve, izgradnja tornja počinje. Iako inžinjerovo srce otkazuje, on se penje na toranj da odnese hranu i kisik grupi zaglavljenih studenata i njihovom profesoru. Nakon što je savladao ozbiljne poteškoće, uspijeva, a zatim umire od srčanog udara na povratku.
Teme
urediGlavnoj temi romana prethodi priča o životu i smrti kralja Kašjape I od Šri Lanke (izmišljenog kao kralj Kalidasa), i u određenoj mjeri je suprotstavljena. To nagovještava podvige Vannevara Morgana u njegovoj odlučnosti da realizuje svemirski lift.
Drugi podzapleti uključuju ljudsku kolonizaciju Sunčevog sistema i prvi kontakt s vanzemaljskom inteligencijom.
Clarke zamišlja mikroskopski tanak (u njegovom demonstratorskom uzorku), ali jak "hiperfilament" koji omogućava podizanje. Iako je hiperfilament konstruisan od "neprekidnog pseudo-jednodimenzionalnog kristala dijamanata", Clarke je kasnije izrazio uvjerenje da će druga vrsta ugljika, Buckminsterfulleren, igrati ulogu hiperfilamenta u pravom svemirskom liftu. Najnovija dostignuća u tehnologiji ugljične nanocijevi približavaju orbitalni lift mogućoj realizaciji.
Postavke
urediRadnja je smještena u izmišljenu ekvatorijalnu ostrvsku zemlju Taprobane, koju je Clarke opisao kao "oko devedeset posto u skladu s ostrvom Šri Lankom", južno od njegove lokacije u stvarnom svijetu. Ruševine palate u Yakkagali, kako je opisano u knjizi, veoma se podudaraju sa ruševinama iz stvarnog života u Sigiriji u Šri Lanki. Planina na kojoj je izgrađen svemirski lift u knjizi se zove Sri Kanda i jako liči na pravu planinu Sri Pada (Adamov vrh).
Sličnosti sa drugim Clarkeovim radovima
uredi- Usred rajskih fontana, robotski svemirski brod vanzemaljskog porijekla bez posade, nazvan "Starglider" (iz izvornog svijeta koji je Clarke nazvao "Starholme"), prolazi kroz Sunčev sistem. Ova situacija je slična Sastanku s Ramom, iako su eksterijer broda i njegove interakcije s ljudima vrlo različite.
- Prva trećina 3001: Konačna odiseja opisuje detalje unutrašnjosti prstenastog staništa koje okružuje Zemlju, a povezano je sa Zemljinom površinom sa četiri svemirska lifta. Na kraju Rajskih fontana, ovo prstenasto stanište je prikazano po prvi put, iako ima šest svemirskih liftova, a ne četiri kao u 3001: Konačna odiseja.
- Na kraju romana, Zemlja se pretvara u ledenu pustoš jer se Sunce ohladilo. Ista situacija se dešava i u priči "History Lesson".
- Vanzemaljac prikazan pri kraju Rajskih vodoskoka je nešto više fizički oblik Roja, vanzemaljaca koji sleti na prvobitnu Zemlju kao u kratkoj priči "Opsjednuti".
- Svemirski lift je također konstruisan u toku Clarkeovog poslednjeg romana (koji je napisao zajedno sa Frederikom Pohlom), Posljednja teorema.
Nagrade i nominacije
uredi- Pobjednik, Nagrada Hugo za najbolji roman - 1980[1]
- Pobjednik, Nagrada Nebula za najbolji roman - 1979[2]
- Nominovan, Nagrada Locus za najbolji naučnofantastični roman - 1980[1]
- Nominovan, Nagrada BSFA - 1979[2]
Reference
uredi- ^ a b c "1980 Award Winners & Nominees". Worlds Without End. Pristupljeno 29. 9. 2009.
- ^ a b c "1979 Award Winners & Nominees". Worlds Without End. Pristupljeno 29. 9. 2009.
Vanjski linkovi
uredi- Šablon:ISFDB title
- The Fountains of Paradise na Worlds Without End