Rade Uhlik
Rade Uhlik (1. februar 1899. - 12. juni 1991.) je bio bosanskohercegovački romolog, lingvista, humanista i akademik. Napisao je desetine knjiga i članaka o Romima, romskoj kulturi i jeziku.[1]
| Rade Uhlik | |
|---|---|
| Rođenje | 1. februar 1899. Sarajevo, Austro-Ugarska |
| Smrt | 12. juni 1991 (92 godine) Sarajevo, SFRJ |
| Zanimanje | Romolog, lingvista, humanista i akademik |
Poznata djela
Rječnik bosanskog romskog (1942-43) Srpskohrvatsko-ciganski rječnik (1947.) Srpskohrvatsko-romsko-engleski rječnik (1983.) | |
Biografija
urediUhlik je rođen u Sarajevu 1. februara 1899. Rođeno ime mu je Aladar, ali ga je kasnije promijenio u Rade. Mladost je proživio u Beču, Pešti i Beogradu, gdje je dostudirao germanistiku. Vrativši se u Bosnu, predavao je njemački jezik na gimnazijama u Prijedoru, Tuzli i Sarajevu. Neko vrijeme radio je kao kustos u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Njegova naučna djelatnost odnosi se prije svega na sakupljanje romske usmene tradicije, na opisivanje romske kulture i raznih dijalekata romskog jezika na Balkanu. Uveo je termin Gurbeti za grupu Roma koja je nastavala prostore zapadnog i središnjeg Balkana; njihove jezične osobitosti razvrstao je u 4 grupe gurbetskog.[2] Istraživao je ponajprije govore bosanskih Gurbeta, ali i drugih, te one Arlija, Burgijaša, Gopta itd. Skupio je i bogatu građu romske poezije, pripovijedaka i pošalica. Zbirku romskih pjesama u izvorniku Romane đilja objavio je 1937., potom u prevodu Ciganska poezija (1957., 1982), te Ciganske priče (1957). Izradio je tri romska rječnika: Rječnik bosanskog romskog (Bosnian Romani Vocabulary, u: Journal of the Gypsy Lore Society, 1942–43), Srpskohrvatsko-ciganski rječnik (Romane alava, 1947) i Srpskohrvatsko-romsko-engleski rječnik (Romengo alavari, 1983).
Sarađivao je s međunarodnim istraživačkim centrima koji se bave proučavanjem Balkana i romske problematike (kao što je Gypsy Lore Society iz Liverpoola). Bio je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine kao i stručni konsultant u filmu Aleksandra Petrovića "Skupljači perja"[3][4]
Umro je 12. juna 1991. u Sarajevu.[5]
Bibliografija
urediUhlikovo književno dijelo je obimno i raznovrsno. Najpoznatija su mu djela:
- "Romane gilja (Romske pjesme)", zbirka pjesama, Prijedor, 1937.
- "Bosnian Roman Vocubulary", Liverpool,1943.
- "Srpskohrvatsko-ciganski rečnik (Romane alava)", rječnik, Sarajevo, 1947.
- "Prepozitivni i postpozitivni član u gurbetskom", knjiga, Sarajevo, 1951.
- "Ciganizmi u šatrovačkom argou i u sličnim govorima", članak, Sarajevo, 1954.
- "Ciganske priče", knjiga, 1957.
- "Kategorija imperativa u romskom jeziku",knjiga,Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1974.
- "Zigeunerlieder", knjiga, Leipzig, 1977.
- "Ciganska poezija (R. Uhlik, Branko V. Radičević)", knjiga, Beograd, 1982.
- "Srpskohrvatsko-romsko-engleski rečnik (Romengo alavari)", rječnik, Sarajevo, 1983.
- "Jezik i kultura Roma", knjiga, Sarajevo, 1989.
Reference
uredi- ^ "Uhlik, Rade | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 19. 12. 2023.
- ^ "Oslobođenje - Rade Uhlik: Vrijedni zapisi samozatajnog istraživača". www.oslobodjenje.ba. 20. 1. 2021. Pristupljeno 19. 12. 2023.
- ^ "Rade Uhlik: Vrijedni zapisi samozatajnog istraživača". oslobodjenje.ba. 5. 8. 2017. Pristupljeno 30. 12. 2020.
- ^ "Rade Uhlik". niar.rs. 5. 8. 2017. Arhivirano s originala, 7. 11. 2021. Pristupljeno 30. 12. 2020.
- ^ "U povodu obilježavanja Svjetskog dana Roma – Sjećanje na zavičajnog stvaraoca Rada Uhlika – J. U. Narodna i univerzitetska Biblioteka "Derviš Sušić" Tuzla". Pristupljeno 19. 12. 2023.