Putrajaya
Putrajaya (malezijski izgovor: [putraˈdžaja, putraˈdžaja]), službeno Federalna teritorija Putrajaya (malajski: Wilayah Persekutuan Putrajaya), je planski izgrađen glavni grad koji funkcioniše kao administrativni i sudski glavni grad Malezije.[1] Sjedište savezne vlade Malezije premješteno je 1999. godine iz Kuala Lumpura u Putrajayu zbog pretrpanosti i zagušenja u prvoj,[2] dok je sjedište sudstva Malezije kasnije premješteno u Putrajayu 2003. godine.[3] Kuala Lumpur je i dalje glavni grad Malezije prema ustavu i još uvijek je sjedište šefa države (Yang di-Pertuan Agong) i nacionalnog zakonodavnog tijela (Parlament Malezije), kao i komercijalni i finansijski centar zemlje.
Putrajaya Wilayah Persekutuan Putrajaya |
||||
---|---|---|---|---|
|
||||
Država | Malezija | |||
Glavni grad | Putrajaya |
|||
Službeni jezik | Malajski | |||
Upravni oblik | Federalna teritorija | |||
Zakonodavstvo | ||||
Površina | ||||
• Ukupno |
49 km2 | |||
Stanovništvo | ||||
• Ukupno |
109202 | |||
Pozivni broj | 603 |
Osnivanje Putrajaya bila je ideja tadašnjeg premijera Mahathira Mohamada. Razvoj Putrajaye započeo je u avgustu 1995. godine i završen je po procijenjenoj cijeni od 8,1 milijarde američkih dolara.[4] 1. februara 2001. Putrajaya je postala treća savezna teritorija Malezije, nakon Kuala Lumpura 1974. i Labuana 1984. godine. Putrajaya je također dio MSC Malezije, posebne ekonomske zone koja pokriva dolinu Klang.
Etimologija
urediPutrajaya je dobila ime po prvom premijeru Malezije, Tunku Abdul Rahmanu Putra Al-Haju, teritorija je u potpunosti enklavirana unutar distrikta Sepang u državi Selangor. Etimologija grada je izvedena iz sanskritskog jezika, koji je potom usvojen u malajski; "putra" (पुत्र) znači sin, a "jaya" (जया) znači "uspjeh" ili "pobjeda"; stoga Putrajaya znači pobjednik ili pobjednički ljudi.[5]
Istorija i dizajn
urediPrang Besar (Jawi: ڤراڠ بسر, naizmjenično Perang Besar (malajski za "Veliki rat"), osnovan je 1921. godine na zemlji koja je bila džungla, kao plantaža gume od strane britanskih veterana iz Prvog svjetskog rata, otuda i naziv.[6] Zemljište od 3,2 km2 proširilo se na 32 km2 i spojeno je sa okolnim imanjima, uključujući Estet Raja Alang, Estet Galloway i Estet Bukit Prang.
Do 1975. godine, ono što je danas Putrajaya, zajedno sa susjednom Cyberjaya, bilo je pod upravom okruga Hulu Langat (Kajang).
Vizija novog Administrativnog centra federalne vlade koji bi zamijenio Kuala Lumpur kao administrativnu prijestolnicu pojavila se kasnih 1980-ih, za vrijeme mandata četvrtog premijera Malezije, Mahathira bin Mohamada. Predviđen je novi grad u blizini Kuala Lumpura, gdje bi vlada sistematski locirala svoje vladine urede unutar efikasnog administrativnog čvorišta; za razliku od prošlosti u kojoj su vladine kancelarije ranije bile raštrkane po zakrčenom Kuala Lumpuru. Predloženo je da se novi grad nalazi između Kuala Lumpura i novog međunarodnog aerodroma Kuala Lumpur (KLIA). Predložena su dva područja: Prang Besar i Janda Baik iz Pahanga.[7] Novo ime Putrajaya odabrano je za grad.
Vlada i politika
urediOd 2012. sva ministarstva malezijske vlade preselila su se u Putrajayu. Vladina ministarstva i tijela koja ostaju u Kuala Lumpuru uključuju Ministarstvo međunarodne trgovine i industrije (MITI), Ministarstvo odbrane (MINDEF) i Ministarstvo rada (KKR), kao i Bank Negara Malesia i Kraljevsku malezijsku policiju. Parlament Malezije je također ostao u Kuala Lumpuru, kao i Jang di-Pertuan Agong (kralj) Malezije. Strane ambasade i misije osim Bruneja i dalje ostaju u Kuala Lumpuru.
Lokalna uprava u Putrajayi je odgovornost Putrajaya Corporation (Perbadanan Putrajaya), jedinstvene lokalne vlasti. Ranije je njime upravljalo okružno vijeće Sepang.
Putrajayu u parlamentu Malezije predstavlja jedan izabrani poslanik u Dewan Rakyat-u, pod sjedištem Putrajaya, kao i jedan imenovani senator u Dewan Negara.
Kao i kod drugih saveznih teritorija Malezije, Putrajaya nema teritorijalno zakonodavno tijelo.
Stanovništvo
urediU 2007. godini stanovništvo Putrajaye procijenjeno je na preko 30.000, koje su se sastojale uglavnom od državnih službenika. Državni javni službenici ohrabreni su da se presele u grad kroz različite vladine programe subvencija i kredita. Broj stanovnika se povećao na 88.300 do 2015. godine.[8]
Religija
urediOd 2020. godine stanovništvo Putrajaye čini 97,2% muslimani, 1,1% hindusi, 0,8% kršćani, 0,5% budisti, 0,4% nepoznatih i 0,1% drugih religija. Malezijski ustav striktno definira šta čini "Malajcem" pojedinca koji ispovijeda islam, redovno govori malajski, prakticira malajske običaje i živi ili ima pretke iz Indonezije, Bruneja, Malezije i Singapura.
Infrastruktura
urediVećina infrastrukture u Putrajayi je u bliskoistočnom arhitektonskom dizajnu, što simbolizira malezijski islamski identitet.[9]
Vladini kompleksi
uredi- Perdana Putra, kabinet premijera
- Istana Melawati
- Putra džamija
- Perdana Putra – Kabinet premijera
- Seri Perdana – Službena rezidencija premijera
- Seri Satria – Službena rezidencija potpredsjednika Vlade
- Palata pravde – Sjedište nacionalnog pravosuđa (Savezni i Apelacioni sud)
- Ministarstvo finansija
- Wisma Putra – Ministarstvo vanjskih poslova
- Istana Melawati - Palata Yang di-Pertuan Agonga
- Istana Darul Ehsan - Palata sultana od Selangora
- Međunarodni kongresni centar Putrajaya
- Perdana Leadership Foundation
Infrastruktura i bogomolje
uredi- Alamanda Putrajaya Shopping Center - jedini trgovački centar unutar Putrajaya
- Heritage Square
- Trg korporacije Putrajaya
- Selera Putra
- Souq Putrajaya
- Pusat Kejiranan Presint 9
- Pusat Kejiranan Presint 16
- Putra džamija
- Tuanku Mizan Zainal Abidin džamija
- PUSPANITAPURI (Persatuan Kesejahteraan Rakyat Malezija)
Spomenici
uredi- Putrajaya Landmark
- Milenijumski spomenik
- Trg narodnih heroja
Otvoreni prostori
uredi- Putrajaya Lake
- Trg Putra
- Močvarni park Putrajaya
- Taman Selatan
- Botanička bašta Putrajaya – Najveća botanička bašta u Maleziji, koja pokriva površinu od preko 92 hektara
Transport
urediU Putrajaji se nalazi najveća kružna raskrsnica na svijetu, Persiaran Sultan Salahuddin Abdul Aziz Shah sa perimetrom od 3,5 km.
Autoputevi
urediPutrajaya je okružena saveznim autoputevima 29 na zapadnoj i 30 na istočnoj strani. Autocesta E26 doline South Klang, koja povezuje Pulau Indah sa Kajangom, prolazi kroz sjeverni kraj Putrajaye. ELITE E6 izlaz 607 služi Putrajayu i obližnju Cyberjayu. Autoput 29 spaja se sa brzim putem Damansara-Puchong (LDP) E11 u sjeverozapadnom uglu Putrajaye, povezujući grad sa Puchongom, Subang Jaya, Kelana Jaya i Kepongom.
Javni transport
urediVoz
urediJedina direktna željeznička veza do Putrajaye je tranzitna linija 7 KLIA kroz stanicu KT3 Putrajaya & Cyberjaya unutar transportnog čvorišta Putrajaya Sentral, koja povezuje KL Sentral, Bandar Tasik Selatan, Salak Tinggi, KLIA i KLIA2. Linija 12 MRT Putrajaya planirana za završetak 2022/2023. završava u Putrajaya Sentral.
Predložena željeznica za velike brzine Kuala Lumpur–Singapur također će se povezivati s Putrajayom duž rute od Kuala Lumpura do Singapura, ali će se nalaziti blizu granica Putrajaye, u obližnjem Presint 14.
Oko 2003. godine, planovi za monorail u Putrajayi bili su u izgradnji, ali su zaustavljeni zbog male naseljenosti. Međutim, planovi za oživljavanje izgradnje monorail-a 14 Putrajaya, sa predloženim vezama za Kajang, Bandar Baru Bangi i Cyberjaya, trenutno su u toku.
Autobusi
urediKorporacija Putrajaya pruža vlastite autobusne usluge putem svoje podružnice Nadi Putra koristeći autobuse na prirodni plin i nekoliko električnih autobusa. Autobuska usluga opslužuje cijelu Putrajayu kao i Cyberjayu i pruža ekspresne autobuske rute do Kuala Lumpura kroz Pudurayu i nekoliko drugih obližnjih gradova iz svojih čvorišta Putrajaya Sentral i P&R Presint 14.[10] Autobusna stajališta u Putrajayi su također vrlo česta i služe Nadi Putru. Rapid KL, Causeway Link i Cityliner također pružaju autobuske usluge do drugih područja iz Putrajaya Sentral kao što su Banting, Puchong, Bandar Utama i Petaling Jaya.
Međugradski autobusi također opslužuju autobuske linije od Putrajaya Sentral do sjevernih država.
Reference
uredi- ^ Moser, Sarah (1. 8. 2010). "Putrajaya: Malaysia's new federal administrative capital". Cities (jezik: engleski). 27 (4): 285–297. doi:10.1016/j.cities.2009.11.002. ISSN 0264-2751.
- ^ "The journey of Putrajaya — Malaysia's jewel capital city". The Malaysian Reserve (jezik: engleski). 31. 1. 2019. Arhivirano s originala, 14. 8. 2020. Pristupljeno 19. 8. 2021.
- ^ "History of Building – CACJ" (jezik: engleski). Pristupljeno 19. 8. 2021.
- ^ Landau, Esther (25. 9. 2020). "NST175: From Prang Besar to Putrajaya | New Straits Times". NST Online (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2021.
- ^ "Fanciful origins of Malaysian town names". The Star (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2021.
- ^ "The Story of Prang Besar". Arabis.org. Arhivirano s originala, 8. 10. 2022. Pristupljeno 30. 1. 2019.
- ^ (in Malay)Abdullah, Hasfiza (februar 2012). DARI PRANG BESAR KE PUTRAJAYA. Dewan Bahasa dan Pustaka. Arhivirano s originala, 4. 4. 2019. Pristupljeno 26. 10. 2015.
- ^ "Population by States and Ethnic Group". Department of Information, Ministry of Communications and Multimedia, Malaysia. 2015. Arhivirano s originala, 12. 2. 2016. Pristupljeno 12. 2. 2015.
- ^ Post‐colonial projects of a national culture
- ^ "PENGANGKUTAN AWAM PUTRAJAYA SDN BHD". Papsb.com.my (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 8. 1. 2021. Pristupljeno 26. 3. 2017.