Wikipedia

Labuan

federalna teritorija Malezije

Labuan službeno Federalna teritorija Labuan (malajski: Wilayah Persekutuan Labuan), jedna je od tri federalne teritorije Malezije pored Kuala Lumpura i Putrajaya. Njena teritorija uključuje ostrvo Labuan i šest manjih ostrva, uz obalu države Sabah u istočnoj Maleziji. Glavni grad Labuana je Victoria i najpoznatiji je kao offshor finansijski centar koji nudi međunarodne finansijske i poslovne usluge preko Labuan IBFC-a od 1990. godine, kao i kao offshore centar podrške za dubinske naftne i gasne aktivnosti u regionu. To je također turističko odredište za ljude koji putuju kroz Sabah, obližnje Brunejce i ronioce. Ime Labuan potiče od malajske riječi labuhan što znači luka.[1]

Federalna teritorija Labuan
Wilayah Persekutuan Labuan
Zastava Federalne teritorije Labuana Grb Federalne teritorije Labuana
Zastava Grb
Država Malezija
Glavni grad Victoria
Službeni jezik Malajski
Upravni oblik Federalna teritorija
Zakonodavstvo  
Površina
• Ukupno
 92 km2
Stanovništvo
• Ukupno
99500 
Pozivni broj 087

Historija

uredi

Tokom tri vijeka počevši od 15. vijeka, sjeverna i zapadna obala Bornea, uključujući ostrvo Labuan, bila je dio Sultanata Bruneji.[2][3] U 18. vijeku, Labuan je privukao britansko interesovanje. James Brooke je osvojio ostrvo za Britaniju kroz sporazum iz Labuana sa sultanom Bruneja, Omarom Ali Saifuddinom II 18. decembra 1846. godine.[4] Britanski pomorski oficir, Rodney Mundy, posjetio je Bruneje sa svojim brodom HMS Iris kako bi spriječio sultana da postupi suprotno britanskim interesima sve dok britanska vlada ne donese konačnu odluku da zauzme ostrvo i poveo je Pengirana Mumina da svjedoči pristupanju ostrva britanskoj kruni 24. decembra 1846.[5] Neki izvori navode da je ratni brod britanske mornariceprijetio sultanu da će pucati na sultanovu palatu ako odbije da potpiše ugovor, dok drugi izvori tvrde da je ostrvo ustupljeno Britaniji kao nagrada za pomoć u borbi protiv pirata.[6][7]

Glavni razlog britanskog zauzimanja ostrva bio je uspostavljanje pomorske stanice kako bi zaštitili svoje komercijalne interese u regiji i suzbili piratstvo u Južnokineskom moru.[8][9] Britanci su također vjerovali da bi ostrvo moglo biti slijedeći Singapur.[10] Ostrvo je postalo kolonija krune 1848. godine sa James Brook imenovanim za prvog guvernera i vrhovnog komandanta i William Napier za njegovog zamenika guvernera.[11][12][13] 1849. Kompanija Eastern Archipelago postala je prva od nekoliko britanskih kompanija koja je pokušala da eksploatiše nalazišta uglja u Labuanu.[14] Kompanija je osnovana za eksploataciju nalazišta uglja na ostrvu i susednoj obali Bornea, ali se ubrzo uključila u spor sa James Brookom .[15][16] Pošto se nije pokazao kao velika komercijalna ili strateška prednost, uprava Labuana je predata britanskoj kompaniji North Borneo 1890. godine.[17][18] 1894. Britanci su izgradili podmorski komunikacijski kabal kako bi po prvi put povezali ostrvo sa Sjevernim Borneom, Singapurom i Hong Kongom.[19] Do 30. oktobra 1906. godine, britanska vlada je predložila da se granice naselja Straits Settlements prošire na Labuan. Prijedlog je stupio na snagu 1. januara 1907. godine.[20][21]

Geografija

uredi

Područje Labuana obuhvata glavno ostrvo (ostrvo Labuan – 91,64 im2) i šest drugih manjih ostrva, Burung, Daat, Kuraman, Veliki Rusukan, Mali Rusukan i Papan s ukupnom površinom od 91,64 km2. Ostrva se nalaze 8 km od obale Bornea, uz malezijsku državu Sabah i sjeverno od Bruneja, na sjevernom rubu Brunejskog zaljeva okrenuta prema Južnokineskom moru. Ostrvo Labuan je uglavnom ravno i valovito; njegova najviša tačka je Bukit Kubong na 148 m nadmorske visine. Preko 70% ostrva je još uvijek prekriveno vegetacijom. Glavno gradsko područje Viktorije nalazi se na poziciji prema Brunejskom zaljevu.

Ostrva

uredi
  • Labuan
  • Daat
  • Papan
  • Buruang
  • Kurama
  • Veliko ostrvo Rusukan (Pulau Rusukan Besar)
  • Malo ostrvo Rusukan (Pulau Rusukan Kecil)

Klima

uredi

Labuan ima tropsku klimu bez sušne sezone. Tokom godine, temperatura obično varira od 25 do 32 °C i rijetko je ispod 24 °C ili iznad 33 °C. Topla sezona traje od 1. aprila do 13. juna sa srednjom dnevnom visokom temperaturom iznad 31 °C. Najtopliji dan u godini je 29. april, sa prosječnom najvišom temperaturom od 32 °C i najnižom od 26 °C. Hladna sezona traje od 7. januara do 17. februara sa prosječnom dnevnom visokom temperaturom ispod 30 °C. Najhladniji dan u godini je 8. septembar, sa prosječnom najnižom temperaturom od 25 °C i najvišom od 31 °C.[22] Meteorološka stanica za Labuan nalazi se na aerodromu Labuan.

Relativna vlažnost zraka za Labuan obično se kreće od 63% (blago vlažno) do 96% (veoma vlažno) tokom godine, rijetko pada ispod 53% a može dostići čak 100% (ekstremno vlažno).[22]

Vlada

uredi

Labuan je jedna od federalnih teritorija malezijske vlade. Ostrvom upravlja federalna vlada preko Ministarstva federalnih teritorija. Korporacija Labuan je opštinska vlada za ostrvo i vodi je predsjedavajući koji je odgovoran za razvoj i administraciju ostrva. Labuan ima po jednog predstavnika u donjem i gornjem domu parlamenta. Obično postojeći član parlamenta Labuana bude imenovan za predsjednika Labuan Corporation.

Sigurnost

uredi

Sigurnost je odgovornost federalne vlade, s mornaričkim patrolnim brodovima, garnizonom i zračnim odredom baziranim na ostrvu. Budnost lokalne obalske straže i carina doprinose održavanju reputacije i statusa Labuana kao međunarodnog offshore finansijskog centra i zone slobodne trgovine.

Demografija

uredi

Stanovništvo i religija

uredi

Prema Malezijskom odjelu za statistiku, populacija Labuana u 2010. godini iznosila je 86.908, a predviđa se da će u 2013. biti 91.300.[23] U 2015. godini prijavljeno je da je populacija iznosila 96.800, što je premašilo procjenu iz 2013. godine.[24] Etnički sastav u Labuanu 2010. godine bio je: brunejski malajci i Kedayan (30.001), Kadazan-Dusun uključujući Rungusa (7.380), Bajau (6.300), Murut i Lun Bawang/Lundayeh (701), Kinezi (10.014), Indijci 641), druge etničke grupe (19.727) i građani koji nisu Maleziji (12.144). Većina Kineza u Labuanu je iz grupe hokienskih dijalekata (ali se od tada smanjuje zbog migracije na poluostrvo kao i u inostranstvo); međutim, postoji i mnogo Haka, od kojih su većina migranti ili potomci migranata iz kopnenog Sabaha, kao i Hake lokalnog porijekla, koji su nastanjeni više od 2 do 3 generacije na ostrvu još od kolonijalnog perioda, u koje su došli kao usputni migranti ili trgovci. Također postoji i manjina Foochowa iz susjednog Sarawaka, koji uglavnom rade kao vladino osoblje i oni koji su zaposleni u naftnoj i plinskoj industriji na moru, te u manjoj mjeri Dajaka također iz Sarawaka koji ovdje žive i potomci lokalnog porijekla koji su uglavnom etnički Ibani sa džepovima stanovnika Bidayuha i Orang Ulua.

Prema popisu iz 2010. godine, stanovništvo Labuana je 76,0% muslimana, 12,4% kršćana, 9,0% budista, 0,4% hindusa, 2,1% sljedbenika drugih religija i 0,1% nereligioznih.

Ekonomija

uredi

Ekonomija Labuana napreduje zahvaljujući ogromnim resursima nafte i gasa, međunarodnim ulaganjima i bankarskim uslugama. Labuan je u velikoj mjeri uvozno-izvozna ekonomija. Gotovo sva njegova roba, uključujući sirovu naftu, metanol, HBI, plin, brašno, stočnu hranu, morske proizvode i keramičke pločice, izvozi se ili na poluostrvo Maleziju ili u inostranstvo. Uvoze se sirovine, dijelovi i oprema za industrijsku upotrebu, kao i proizvodi široke potrošnje. U 2004, ukupna vrijednost Labuanove vanjske trgovine dostigla je 11,8 milijardi MYR (malezijski Ringit) sa samo 5,0 milijardi MYR u 1995. godini uz neto trgovinski suficit od 5,1 milijardi MYR. Među glavnim trgovinskim partnerima su Indija, poluostrvo Malezija, Sarawak i Južna Koreja. 65% njenog izvoza su proizvodi na bazi nafte i plina.[25]

Međunarodni poslovni i finansijski centar Labuana je Labuan IBFC koji je stvoren kao jedini offshore finansijski centar u Maleziji u oktobru 1990. godine i radio je pod imenom Labuan International Offshore Financial Centre (IOFC). U to vrijeme osnovan je da ojača doprinos finansijskih usluga u bruto nacionalnom proizvodu (BNP) Malezije, kao i da razvije ostrvo i njegovu okolinu. Jurisdikcija, koju nadgleda Labuan Offshore Financial Services Authority ili LOFSA, nudi pogodnosti kao što su porez od 3% na neto revidirane rezultate ili paušalna stopa od 20.000 malezijskih ringita (MYR) trgovačkim kompanijama; niski operativni troškovi; liberalne kontrole razmjene; i niz drugih prednosti uključujući lako dostupne, iskusne i profesionalne pružaoce usluga. Godine 2010. pojam "offshore" isključen je iz svih statuta Labuana zbog svjetskog pritiska na porezne rajeve i offshore.

Od svog početka, offshore jurisdikcija se proširila i postala baza za više od 17.600 offshore kompanija i više od 300 licenciranih finansijskih institucija, uključujući vodeće svjetske banke. IBFC također ima preko 370 registrovanih fondacija i 100 partnerstava.[26] Labuan IBFC kreće u agresivnu strategiju rasta kako bi postao vrhunski međunarodni poslovni i finansijski centar u azijsko-pacifičkoj regiji.

Labuanov fokus poslovanja je na pet ključnih oblasti: offshore holding kompanije, samoosiguranje, islamske finansijske strukture u skladu sa šerijatom, javni i privatni fondovi i upravljanje imovinom. Položaj Labuan IBFC-a dodatno je poboljšan pokretanjem inicijative Malezijskog međunarodnog islamskog finansijskog centra u avgustu 2006.

Poštanske marke i historija pošte

uredi

Pošta u Labuanu radi već od 1864. godine i koristila je kružni datumski žig kao poštanski žig. Poštanske marke Indije i Hong Konga korištene su u nekim poštama, ali su ih tamo vjerovatno nosili pojedinci, umjesto da se prodaju u Labuanu. Pošta je slana preko Singapura. Od 1867, Labuan službeno koristi poštanske marke Straits Settlementsa, ali je počeo izdavati vlastite u maju 1879.

Iako je prvobitno bilo predloženo da dizajn za prvo izdanje poštanskih markica prikazuje gomilu Sago palmi, iz ekonomskih razloga, dizajn kraljice glave je konačno usvojen, budući da je prvobitno korišten za poštanske marke Grenade.[27][28] Prve marke Labuana stoga prikazuju uobičajeni profil kraljice Viktorije, ali su neuobičajene po tome što su ispisane na malajsko-arapskom (Jawi) i kineskom pismom pored naziva "LABUAN POSTAGE". Višegodišnje nestašice zahtijevale su razne doplate između nekoliko reprinta i promjena boja 1880-ih. Originalne markice su urezane, ali je posljednji dizajn, u aprilu 1894. godine, urađen litografijom.

Reference

uredi
  1. ^ Bradbury & Evans (1856). "Crawfurd, John, A descriptive dictionary of the Indian islands & adjacent countries". London: Columbia University Libraries. str. 203. Pristupljeno 29. 4. 2014.
  2. ^ Stephen R. Evans; Abdul Rahman Zainal; Rod Wong Khet Ngee (1996). The History of Labuan Island (Victoria Island) (PDF). Calendar Print Pte Ltd. ISBN 981-00-7764-5. Arhivirano s originala (PDF), 1. 7. 2013.
  3. ^ R. W. McColl (1. 1. 2005). Encyclopedia of World Geography. Infobase Publishing. str. 123–. ISBN 978-0-8160-7229-3.
  4. ^ Rozan Yunos (7. 9. 2008). "Loss of Labuan, a former Brunei island". The Brunei Times. Arhivirano s originala, 28. 4. 2014. Pristupljeno 29. 4. 2014.
  5. ^ Graham Saunders (5. 11. 2013). A History of Brunei. Routledge. str. 78 & 123. ISBN 978-1-136-87394-2.
  6. ^ B.A. Hussainmiya (2006). Brunei Revival of 1906 (A Popular History) – The Surrender of Labuan and The First Brunei-British Treaty (PDF). Brunei Press Sdn Bhd. Bandar Seri Begawan: Universiti Brunei Darussalam. str. 12/34. ISBN 99917-32-15-2. Arhivirano s originala (PDF), 12. 9. 2014. Pristupljeno 29. 4. 2014.
  7. ^ W. H. Treacher, C.M.G. M.A. Oxon (1891). "British Borneo: Sketches of Brunai, Sarawak, Labuan and North Borneo" (PDF). University of California Libraries. Trinity Theological College. str. 12 / Chapter VI. Pages 84–92. Arhivirano s originala (PDF), 11. 10. 2013. Pristupljeno 29. 4. 2014.
  8. ^ Henry Keppel (2009). The Expedition to Borneo of H. M. S. Dido: 1843 – 1846. BoD – Books on Demand. str. 304–. ISBN 978-3-941842-95-3.
  9. ^ "The Straits Times, 14 October 1848, Page 3 (Labuan)". National Library Board. 14. 10. 1848. str. 3. Pristupljeno 29. 4. 2014.
  10. ^ "The Straits Times, 21 October 1848, Page 3 (Labuan)". National Library Board. 21. 10. 1848. str. 3. Pristupljeno 29. 4. 2014.
  11. ^ "Opening of the New Colony of Labuan". Sydney Daily Advertiser. National Library of Australia. 23. 9. 1848. Pristupljeno 29. 4. 2014.
  12. ^ Philip Mathews (28. 2. 2014). Chronicle of Malaysia: Fifty Years of Headline News, 1963–2013. Editions Didier Millet. str. 15–. ISBN 978-967-10617-4-9.
  13. ^ Rodney Mundy; James Brooke (1848). Narrative of events in Borneo and Celebes, down to the occupation of Labuan: from the journals of James Brooke, Rajah of Sarãwak, and governor of Labuan, together with a narrative of the operations of H.M.S. Iris. Murray. str. 367–.
  14. ^ Phillip Cottrell (25. 5. 2012). Investment Banking in England 1856–1881(Rle Banking and Finance). Routledge. str. 211–. ISBN 978-0-415-53020-0.
  15. ^ Eastern Archipelago Company (1853). The Queen on the Prosecution of Sir James Brooke, K.C.B. Against the Eastern Archipelago Company; Containing the Judgments of the Queen's Bench and the Exchequer Chamber, Together with Two Articles from the "Times" Newspaper, Etc. W. Clowes & Sons. str. 9–.
  16. ^ Eastern Archipelago Company (1853). Annual Report of the Directors of the Eastern Archipelago Company. Eastern Archipelago Company. str. 149–.
  17. ^ James Stuart Olson; Robert Shadle (1996). Historical Dictionary of the British Empire. Greenwood Publishing Group. str. 645–. ISBN 978-0-313-29367-2.
  18. ^ Frans Welman (9. 3. 2017). Borneo Trilogy Volume 1: Sabah. Booksmango. str. 162–. ISBN 978-616-245-078-5.
  19. ^ "Staying connected". The Star. 16. 1. 2012. Arhivirano s originala, 29. 4. 2014. Pristupljeno 30. 4. 2014.
  20. ^ Alexander Wood Renton; Maxwell Anderson Robertson; Frederick Pollock; William Bowstead (1908). Encyclopædia of the laws of England with forms and precedents by the most eminent legal authorities. Sweet & Maxwell.
  21. ^ United States. Hydrographic Office (1917). Asiatic Pilot: The coasts of Sumatra and the adjacent straits and islands. Hydrographic office under the authority of the secretary of the navy.
  22. ^ a b "Average Weather for Labuan". WeatherSpark. Pristupljeno 21. 1. 2014.
  23. ^ "Demographic Indicator Malaysia 2013" (PDF) (jezik: malajski i engleski). Department of Statistics, Malaysia. Arhivirano s originala (PDF), 2. 2. 2014. Pristupljeno 21. 1. 2014.
  24. ^ "Population by States and Ethnic Group". Department of Information, Ministry of Communications and Multimedia, Malaysia. 2015. Arhivirano s originala, 12. 2. 2016. Pristupljeno 12. 2. 2015.
  25. ^ "Labuan Economy". Labuan Liberty Port Management. Arhivirano s originala, 1. 2. 2014. Pristupljeno 20. 1. 2014.
  26. ^ "Labuan Corporations: A 2022 Guide". Federal Finance (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 22. 10. 2022. Pristupljeno 23. 8. 2022.
  27. ^ "Labuan Stamps". The Stamps Journal. Arhivirano s originala, 4. 6. 2016. Pristupljeno 2. 6. 2016.
  28. ^ "Labuan | Stamps and postal history". StampWorldHistory. Arhivirano s originala, 3. 3. 2018. Pristupljeno 12. 8. 2018.Šablon:SemiBareRefNeedsTitle

Vanjski linkovi

uredi
 
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Labuan
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Labuan&oldid=3634633"