Prenjska kamenika
Prenjska kamenika ili prenjski kamnokreč (latinski: Saxifraga prenja – sinonimi: S. sedoides L. var. hohenwartii (Sternb.) Engler, S. sedoides L. subsp. hohenwattii (Sternb.) Schwarz].) – je višegodišnja zeljasta biljka, endem Dinarida iz porodice Saxifragaceae.[1]
| Prenjska kamenika Saxifraga prenja | |
|---|---|
| Status zaštite: Ugroženi | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Angiospermae |
| Razred | Magnoliopsida |
| Red | Saxifragales |
| Porodica | Saxifragaceae |
| Rod | Saxifraga |
| Vrsta | Saxifraga prenja G. Beck, 1887. |
Opis
urediPrenjska kamenika je višegodišnja busenasta zeljasta biljka sa brojnim i gustim, niskim, stabljikama visine 10–15 cm. Obično formira busenje površine i do 0,5–1 m2 Pri dnu, stabljike su rozetasto obrasle naizmjeničnim listovima, dok su u gornjem dijelu bez njih. Ugornjem dijelu su usko elipsoidni iii gotovo linearni, ušiljeni iii šiljasti, cjeloviti, a prvi donji ponekad sa 1-3 zuba, obostrano žljezdasto-dlakavi. Dugi su oko 10 mm, a široki oko 2–3 mm.
Cvjeta od jula do septmbra. U sezoni cvjetanja, čašični režnjevi su iste dužine kao cijev čaašice i jajoliko zašiljeni. Žućkasto-bijele latice su linearne, dužine oko 3 mm, odrezane iii izrubljene: duže su od lapova, sa tri nerva.
Ekologija i rasprostranjenje
urediNaseljava površine na krečnjačkim siparima, na hladnim i vlažnim staništima (na rubovima snježnih ostataka) Dinarida. lzrazito je heliofilna i kalcifilna biljka.
Optimum ima u biljnoj zajednici koja je po njoj opisana na Bjelašnici kod Sarajeva. Ova zajednica naseljava manje površine na karbonatnim siparima.
Prenjska kamenica je endemski takson Jugoistočnih Dinarida.
Locus classicus je Hercegovina: Prenj i Bjelašnica (Beck, G. 1887).
Reference
uredi- ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.