Razlika između verzija stranice "AB varijanta GM2-gangliozidoze"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m razne ispravke
 
Red 1:
{{Infokutija bolest
| ime = AB varijanta GM2-gangliozidoze<br>(Nedostatak aktivatora heksozaminidaze<ref>{{cite web |last1=RESERVED |first1=INSERM US14-- ALL RIGHTS |title=Orphanet: GM2 gangliosidosis, AB variant |url=https://www.orpha.net/consor/cgi-bin/OC_Exp.php?lng=en&Expert=309246 |website=www.orpha.net |accessdateaccess-date=9. April4. 2019 |language=en}}</ref>)
| slika = autorecessive.svg
| opis_slike = AB varijanta GM2-gangliozidoze je [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivno]] [[svojstvo]].
Red 30:
| Orphanet = 309246
}}
'''AB varijanta GM2-gangliozidoze''' je rijedak, [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] [[metabolički poremećaj]] koji uzrokuje progresivno uništavanje nervnih ćelija u [[mozak|mozgu]] i [[kičmena moždina|kičmenoj moždini]]. Ima slične [[patologija|patološke promjene]] kao i [[Sandhoffova bolest|Sandhoffova]] i [[Tay-Sachsova bolest]]. Tri bolesti su zajedno klasifikovane kao [[GM2-gangliozidoze]], jer svaka bolest predstavlja posebnu molekulsku tačku neuspjeha u aktivaciji istog [[enzim]]a, [[beta-heksozaminidaza| beta-heksozaminidaze]]. '''AB varijanta''' je uzrokovana neuspjehom u genu koji stvara enzim [[kofaktor (biohemija)|kofaktora]] za beta-heksozaminidazu, zvani GM2-aktivator.<ref name="omim">{{cite web| publisher= United States National Institute of Health | title= Online Mendelian Inheritance in Man | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/dispomim.cgi?id=272750 | accessdate=2009-04access-date=21. 4. 2009 }}</ref><ref name="mahuran">{{cite journal |pmid=10571007 |date=Oct 1999 |author=Mahuran, Dj |title=Biochemical consequences of mutations causing the GM2 gangliosidoses. |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular Basis of Disease |volume=1455 |issue=2–3 |pages=105–38 |issn=0006-3002 |doi=10.1016/S0925-4439(99)00074-5|doi-access=free }}</ref>
 
== Simptomi i znaci ==
Znakovi i simptomi AB varijante GM2-gangliozidoze, identični su onima kod dojenačke [[Tay-Sachsova bolest|Tay–Sachsove bolesti]], osim što testiranje enzima pokazuje normalne nivoe heksozaminidaze A.<ref name="omim"/> Dojenačka [[Sandhoffova bolest]] ima slične simptome i prognozu, osim što postoji nedostatak i heksozaminidaze A i heksozaminidaze B. [[Dojenčad]] s ovim poremećajem obično izgleda normalno do dobi od 3–6 mjeseci, kada se razvoj usporava i mišići koji služe za [[kretanje]] oslabe. Pogođene bebe gube motorne sposobnosti kao što su okretanje, sjedenje i puzanje. Kako bolest napreduje, kod novorođenčadi javljaju se [[epilepsijski napad|napadi]], gubitak [[vid]]a i [[sluh]]a, [[mentalna retardacija|intelektualna nesposobnost]] i [[paraliza]].<ref>{{cite web |title=Sandhoff disease |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/medgen/11313 |website=NCBI MedGen |publisher=NCBI |access-date=2. May5. 2021}}</ref>
 
[[Oko|Očna]] abnormalnost koja se zove trešnjastocrvena pjega, koja se može identificirati očnim pregledom, karakteristična je za ovaj poremećaj. Ova pjega je isti nalaz koji je [[Warren Tay]] prvi put prijavio 1881. godine, kada je identifikovao slučaj Tay-Sachsove bolesti, i ima istu etiologiju.<ref>{{cite journal |last1=Aragao |first1=Ricardo E. M. |title="Cherry red spot" in a patient with Tay-Sachs disease: Case report |journal=Arquivos Brasileiros de Oftalmologia |date=Augustaugust 2009 |volume=72 |issue=4 |pages=537-9 |doi=10.1590/S0004-27492009000400019 |url=http://www.scielo.br/scielo.php?script=sci_arttext&pid=S0004-27492009000400019&lng=en&nrm=iso&tlng=en |access-date=2. May5. 2021|doi-access=free }}</ref>
 
Prognoza za AB varijantu je ista kao i za dojemnačku Tay-Sachsovu bolest. Pogođena djeca sa AB varijantom umiru u preranom ili ranom djetinjstvu.
Red 46:
GM2A gen [[kodon|kodira]] [[protein]] koji se zove GM2-aktivator. Ovaj protein je neophodan za normalnu funkciju beta-heksosaminidaze A, kritičnog enzima u [[nervni sistem|nervnom sistemu]], koji razgrađuje [[lipid]] zvani GM2-gangliozid. Ako su oba [[alel]]a na ovom lokusu mutirana poremete aktivnost GM2-aktivatora, pa beta-heksosaminidaza A ne može obavljati svoju normalnu funkciju. Kao posljedica toga, [[gangliozid]]u akumuliraju se u [[CNS|centralnom nervnom sistemu]], sve dok ne ometaju normalne biološke procese. Progresivno oštećenje uzrokovano nakupljanjem gangliozida dovodi do uništenja nervnih ćelija.<ref name="omim"/><ref name="mahuran"/>
 
AB varijanta GM2-gangliozidoze izuzetno je rijetka. Za razliku od Tay-Sachsove i Sandhoffove bolesti, kod kojih su otkriveni mnogi mutantni [[Polimorfizam (biologija)|polimorfni]] [[aleli]], uključujući [[alel pseudodiferencijacije|alele pseudodeficijencije]], prijavljeno je vrlo malo mutacija GM2A-a. Kada se prijavi AB varijanta, česta je kod [[inbriding|srodnih]] roditelja ili u genetički izolovanim [[populacija]]ma.<ref name="omim"/> [[GM2A]] se eksprimira u mnogim tkivima, a prijavljeno je da protein aktivator GM2 ima i druge ćelijske funkcije. Budući da se AB varijanta tako rijetko dijagnosticira, vjerovatno je da je većina mutacija GM2A fatalna u [[embrion]]skoj ili [[fetus|fetusnoj]]noj fazi razvoja kod [[homozigot]]a i [[vezani geni|vezanih gena]] , i stoga se nikada klinički ne uočavaju,
 
==Historija==
AB varijanta je prvi put uočena klinički ubrzo nakon biohemijske karakterizacije Tay-Sachsove bolesti 1969. godine. U početku se smatralo da je bolest uzrokovana varijantnim alelima HEXA gena, a [[Konrad Sandhoff]] ju je označio kao AB varijantu 1971.<ref name="sandhoff">{{cite journal |vauthors=Sandhoff K, Harzer K, Wassle W, Jatzkewitz H |title=Enzyme alterations and lipid storage in three variants of Tay–Sachs disease | journal=Journal of Neurochemistry | date=Nov 1971 | volume=18 | pages=2469–2489 |doi=10.1111/j.1471-4159.1971.tb00204.x |pmid=5135907 |issue=12|s2cid=28107036 }}</ref> [[Enzimski test]] testovi pacijenata sa TSD-om otkrili su nekoliko neobičnih lažno negativnih slučajeva, pacijenata koji su razvili bolest, ali su imali normalnu aktivnost [[enzim]]a. U drugim slučajevima, roditelji koji se nisu testirali kao nositelji TSD-a imali su djecu koja su se ipak razboljela od simptoma klasičnog dojenačog [[TSD]]-a.<ref name="obrien1">{{cite journal |vauthors=O'Brien JS, Tennant L, Veath ML, Scott CR, Bucknall WE |title=Characterization of unusual hexosaminidase A (HEX A) deficient human mutants | journal=American Journal of Human Genetics | date=Nov 1978 | volume=30 | issue=6 | pages=602–608 |pmid=747188 |pmc=1685872}}</ref>
 
Na kraju je utvrđeno da [[GM2 gangliozidoza]] može biti uzrokovana mutacijama na tri različita gena, od kojih je jedan bio proteinski aktivator. Bolest uzrokovana mutacijom koja onemogućuje ovaj protein nazvana je AB varijanta.<ref name="obrien2">{{cite book | author=O'Brien JS | chapter=The Gangliosidoses | title=The Metabolic Basis of Inherited Disease | editor=Stanbury JB | year=1983 | publisher=McGraw Hill | location=New York | pages=[https://archive.org/details/metabolicbasisofe5stan/page/945 945–969] | isbn=0-07-060726-5 | display-editors=etal | chapter-url-access=registration | chapter-url=https://archive.org/details/metabolicbasisofe5stan/page/945 }}</ref> U 1992., sam GM2A gen je lokaliziran na [[hromosom 5|hromosom 5]],<ref>{{Cite journal | pmid = 2059210 | date=Jun 1991| last1 = Xie b | first1 = M. B. | last2 = McInnes | first2 = B. | last3 = Neote | first3 = K. | last4 = Lamhonwah | first4 = A. M. | last5 = Mahuran | first5 = D. | title = Isolation and expression of a full-length cDNA encoding the human GM2 activator protein | volume = 177 | issue = 3 | pages = 1217–1223 | doi = 10.1016/0006-291X(91)90671-S| issn = 0006-291X | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications}}</ref> a precizan lokus je određen sljedeće godine.<ref name="omim"/>
 
== Također pogledajte==
Red 61:
== Vanjski linkovi==
{{Poremećaji skladištenja lipida}}
 
[[Kategorija:Geni na hromosomu 5]]
[[Kategorija:Poremećaji skladištenja lipida]]