Razlika između verzija stranice "Kreševo"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Vanjski linkovi: zamjena nasbih sa zvaničnim podacima, v. posao za bota
m razne ispravke
Red 34:
| osnivač =
| sjedište =
| načelnik = Renato Pejak<ref name="Izbori_2016">{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/129/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Kreševo |work=izbori.ba |accessdateaccess-date= 27. 11. 2016}}</ref>
| načelnik_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]]
| površina_naselja = 5.60
Red 55:
| poštanski_broj = 71 260
| pozivni_broj = (+387) 30
| matični_broj_naselja = 128899<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |accessdateaccess-date=24. 11. 2015 |archiveurlarchive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archivedatearchive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>
| matični_broj_općine = 10545
| veb-sajt = {{URL|https://www.kresevo.ba/}}
Red 76:
Osnovna karakteristika Kreševa po kojoj se razlikuje od drugih bosanskih naselja, je sačuvana srednjovjekovna prostorna organizacija. Iako je centralni dio naselja, današnja ulica [[Fra Grga Martić|Fra Grge Martića]], u doba Otomanske imperije nosio karakteristično ime Čaršija, on je i dalje ostao i zona rada i zona stanovanja. Na taj način, u Kreševu je sačuvan srednjovjekovni urbani koncept po kome se na jednom mjestu proizvodilo, trgovalo i stanovalo.
 
Historijsko gradsko područje Kreševo proglašeno je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1831 |title= Historijsko gradsko područje Kreševo |work=kons.gov.ba |accessdateaccess-date= 13. 9. 2016}}</ref> Nacionalni spomenik čine svi objekti koji se nalaze uz ulicu Fra Grge Martića, objekti smješteni uz ulicu Obala i pojedinačni objekti u mahalama.
 
[[Hadži Hasanova džamija]] podignuta je 1709. godine, prema vakufnami u [[Gazi Husref-beg]]ovoj biblioteci u Sarajevu, kojom neki Hadži Hasan zavještava izvjesne objekte za ovu džamiju. Uz džamiju je groblje, a nekad je bio i [[mekteb]]. Oštećena je u ratu 1992-95, i obnovljena 2003.
Red 97:
| g2013_izvor =
| g1991_izvor =
| g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdateaccess-date= 9. 11. 2015}}</ref>
| g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdateaccess-date= 9. 11. 2015}}</ref>
| g2013_ukupno = 5273
| g2013_bosnjaci = 1014