Razlika između verzija stranice "Muslimani (narod)"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika 109.175.46.242 i vraćeno na izmjenu 3203069 korisnika Semso98 oznaka: ručno vraćanje |
m razne ispravke |
||
Red 1:
{{Drugo_značenje|Musliman (čvor)}}
'''Muslimani''' (narod), su [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] [[narod]], konstitutivan u [[SFRJ]] od [[1971]]. godine. Još prije Drugog svjetskog rata [[Komunistička partija Jugoslavije]] (KPJ) zauzela je stav da su bosanskohercegovački muslimani posebna etnička grupa bez nacionalnog obilježlja.<ref>{{Cite book|title=(Tro)jedan narod Bošnjaci, Muslimani i Hrvati muslimani u Hrvatskoj u popisima stanovništva 2001. i 2011 godine|last=Hasanbegović|first=Zlatko|publisher=Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|year=2014|isbn=|location=Zagreb|pages=429|language=hr|first2=Nenad|last2=Pokos|doi=10.5559/di.23.3.03}}</ref> Odlukom [[CK SK BiH]] u maju 1968. vjersko-narodnosna zajednica [[Islam|muslimana]] postala je zajednica Muslimana u nacionalnom smislu. To je potvrđeno ustavnim [[amandman]]ima i verificirano na [[Popis stanovništva u Jugoslaviji 1971.|popisu stanovništva 1971. godine]]. Muslimani su na tom popisu većinom prihvatili novi [[nacija|nacionalni]] [[identitet]] pa se 39,6 posto stanovništva [[SR BiH]] izjasnilo Muslimanima.<ref>Ivica (Ivo) Lučić, ''Uzroci rata, Bosna i Hercegovina od 1980. 1992. godine, Despot infinitus d. o. o.: Zagreb, 2013., str. 20.
== Historija ==
Kod popisa stanovništva iz 1948. i 1953. bilo je moguće izjašnjavanje kao "muslimani-neopredijeljeni" ili "Jugoslaveni-neopredijeljeni", a od 1961. kao "Muslimani u etničkom smislu". kasnije a od 1971,1981, pa do u aprila 1991. jednostavno kao Musliman.<ref>{{cite news|title=Intervju dana Mustafa Imamović, Šta hoće SDA: ummu muslimana ili modernu državu?!|url=https://web.archive.org/web/20130522135332/http://bhdani.com/arhiva/195/intervju.shtml|
U okviru [[SFRJ]], Muslimani su pretežno živjeli u [[SR BiH|SR Bosni i Hercegovini]], u kojoj su bili najbrojniji narod (prema [[Popis stanovništva u SFR Jugoslaviji 1991.|popisu iz 1991]]. bilo ih je oko 1.905.274 ili 43,65 posto). U vrijeme postojanja SFRJ Muslimani su govorili [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskim jezikom]], a prije priznanja njihove narodnosti 1971. godine su se po nacionalnosti izjašnjavali kao pripadnici nekih od drugih naroda SFRJ (Srbi, Hrvati itd.) Ili kao Jugoslaveni, a "muslimani" je bila samo odrednica vjerske pripadnosti.
Od 1993, nakon [[Prvi bošnjački kongres|Prvog bošnjačkog kongresa]], Muslimani se nazivaju Bošnjacima.<ref>{{cite news|title=ZAGREBAČKI BOŠNJACI
I MUSLIMANSKI HRVATI|url=https://web.archive.org/web/20130524212310/http://bhdani.com/arhiva/91/kraj91.htm|
Prema novijim popisima stanovništva, jedan dio Muslimana je zadržao svoje staro nacionalno ime. Prema [[Popis stanovništva u Srbiji 2002.|popisu stanovništva Srbije iz 2002.]], u Srbiji je bilo 136.087 Bošnjaka i 19.503 Muslimana (u AP Vojvodini bilo je 3.634 Muslimana i samo 417 Bošnjaka). Najnoviji [[Popis stanovništva u Srbiji 2011.|popis iz 2011]]. pokazuje da se broj pripadnika oba naroda znatno povećao. Bošnjaka je tada bilo 145.278 (+7%) i Muslimana 22.301 (+14%), od toga 3.360 Muslimana (-8%) i 780 Bošnjaka (+87%) je živjelo u Vojvodini. Prema [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2003.|popisu stanovništva Crne Gore iz 2003.]] godine, u Crnoj Gori je bilo 48.184 Bošnjaka i 24.625 Muslimana. Prema [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011.|popisu iz 2011. godine]] u Crnoj Gori je živjelo 53.605 Bošnjaka (+11%) i 20.537 Muslimana (-17%). Na [[Popis stanovništva u Makedoniji 1994.|popisu stanovništva u Makedoniji iz 1994]]. godine, bilo je 15.315 Muslimana i 7.244 Bošnjaka, dok [[Popis stanovništva u Makedoniji 2002.|2002.]] je u republici živjelo 17.018 Bošnjaka (+235%) i 2.553 Muslimana (-83%).
| |||