Razlika između verzija stranice "Muhamed Hevaija Uskufija"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
m razne ispravke |
||
Red 1:
[[Datoteka:Uskufi.jpg|mini|Portret Muhamed Hevaija Uskufija]]
'''Muhamed Hevaija Uskufija''' (skraćeno: Muhamed Uskufi ili Muhamed Hevaija), bosanski alhamijado pjesnik<ref>{{Cite book|last=Nametak|first=Fehim|url=https://books.google.ba/books?id=TrYLAQAAMAAJ&dq=Muhammed+Hevaija+Uskufija&focus=searchwithinvolume&q=HEVAIJA+USKUFIJA,+poznatiji+kao+alhamiado+pjesnik|title=Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih muslimana na turskom jeziku|date=1989|publisher=El-Kalem|language=hr}}</ref> i sastavljač tursko-bosanskog rječnika. Rođen je u mjestu [[Dobrnja (Tuzla)|Dobrnja]] kod [[Tuzla|Tuzle]] [[1601]]. godine, a umro poslije [[1651]]. godine. Pjesnički pseudonim mu je bio ''Hevai'' (Zračni).<ref>{{Cite book|last=Ljubović|first=Amir|url=https://books.google.ba/books?id=OhkUAQAAMAAJ&dq=Hevaija+Uskufija+se+rodio+1601.&focus=searchwithinvolume&q=%22Hevaija+Uskufija+se+rodio+1601.%22|title=Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima|last2=Grozdanić|first2=Sulejman|date=1995|publisher=Orijentalni institut|language=hr}}</ref> Dana 16. septembra 2016. u naselju Dobrnja podignuta je spomen-ploča s njegovim imenom i godinama rođenja i smrti.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/u-dobrnji-kod-tuzle-otkrivena-spomen-ploča-muhamedu-hevaiju-uskufiju/647176|title=U Dobrnji kod Tuzle: Otkrivena spomen-ploča Muhamedu Hevaiju Uskufiju|website=www.aa.com.tr|accessdate=6. 5. 2020
==Biografija==
Ostavši rano bez roditelja, otisnuo se u svijet i došao do [[Carigrad]]a, gdje se bavio raznim poslovima. Osim toga što je bio jedan od prvih bosanskih pjesnika na orijentalnim jezicima, prvi je sastavio tursko-bosanski rječnik u stihovima.
Pisac je u radu isticao da je [[Bošnjak]],{{Izvor}} a jezik kojim govori [[Bosanski jezik|bosanski]]. Tako počinje i jednu svoju pjesmu: "Bosanski da vam besidim, bratani, da slušaju dobrotelji, prijatelji znani..."<ref>{{Cite book|last=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Odjeljenje za književnost|first=ANUBIH|url=https://books.google.ba/books?id=3DkcAAAAMAAJ&q=Bosanski+da+vam+besidim,+bratani,+da+slu%C5%A1aju+dobrotelji,+prijatelji+znani...&dq=Bosanski+da+vam+besidim,+bratani,+da+slu%C5%A1aju+dobrotelji,+prijatelji+znani...&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwip6-amsJ_pAhUmlIsKHcFxA_UQ6AEIKTAA|title=Djela|date=1973|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=|language=bs}}</ref>
Red 12:
=== Bosansko-turski rječnik ===
[[Datoteka:Tursko-bosanski rječnik uskufi.jpg|mini|Magbuli-arif ili Potur Šahidija, koji danas poznajemo kao bosansko-turski rječnik.]]
[[Potur Šahidija|Magbuli-arif ili Potur Šahidija]], spjev iz [[1631]] i smatra se jednim od najstarijih rječnika na [[Južnoslavenski jezici|južnoslavenskim prostorima]].<ref>{{Cite book|last=Jahić|first=Dževad|url=https://books.google.ba/books?id=Z3jlAAAAMAAJ&dq=%22To+je+jedan+od+najstarijih+rukopisnih+rje%C4%8Dnika+na+ju%C5%BEnoslavenskom%22&focus=searchwithinvolume&q=%22To+je+jedan+od+najstarijih+rukopisnih+rje%C4%8Dnika+na+ju%C5%BEnoslavenskom+prostoru%22|title=Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora|date=1999|publisher=Dom štampe|year=|isbn=978-9958-22-063-0|location=|pages=|language=bs}}</ref> [[Otto Blau]], njemački diplomat, prvi je pronašao i objavio riječnik.<ref>{{Cite web|url=https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8102|title=Blau, Otto {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=enciklopedija.hr|accessdate=6. 5. 2020
U uvodu svog tursko-bosanskog rječnika piše:
Red 18:
{{Citat3|Mnogo je lijepih rječnika napisano,<br>Sve kao dragi kamen probranih i omiljenih,<br>Ali nema napisana na bosanskom jeziku,<br>Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,<br>Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem.|(Potur-Šahidija, 1631. godine)}}
Postoje četiri sačuvana primjerka ovog rječnika; jedan od njih se nalazi pohranjen u univerzitetskoj biblioteci u [[Uppsala|Uppsali]] ([[Švedska]]). Muhamed Hevaija Uskufi udario je snažne temelje bosanskom jeziku, što se ističe mišljenjem modernog [[Velika Britanija|britanskog]] historičara [[Noel Malcom|Noela Malcoma]] na ovu temu, koji kaže: ''"Kako je bosanski jezik bio treći jezik Osmanlijskog Carstva, nije nikakvo čudo sto je i dio osmanlijske književnosti napisan na tom jeziku"''. Bosanski pisac iz 18. stoljeća, ljetopisac [[Mula Mustafa Bašeskija]], koji je u svom ljetopisu pridodao i zbirku pjesama na bosanskom jeziku, ustvrdio je da je taj jezik mnogo bogatiji od [[arapski jezik|arapskog]], zato što ima 45 riječi za [[glagol]] "ići". Čak je [[1601]]. godine [[Marvo Orbini]] zapisao da ''"Od svih naroda koji govore slavenski, bosanci imaju najglađi i najelegantniji jezik i diče se činjenicom da jedini oni danas paze na čistoću slavenskog jezika"''.{{Izvor}}
▲Postoje četiri sačuvana primjerka ovog rječnika; jedan od njih se nalazi pohranjen u univerzitetskoj biblioteci u [[Uppsala|Uppsali]] ([[Švedska]]). Muhamed Hevaija Uskufi udario je snažne temelje bosanskom jeziku, što se ističe mišljenjem modernog [[Velika Britanija|britanskog]] historičara [[Noel Malcom|Noela Malcoma]] na ovu temu, koji kaže: ''"Kako je bosanski jezik bio treći jezik Osmanlijskog Carstva, nije nikakvo čudo sto je i dio osmanlijske književnosti napisan na tom jeziku"''. Bosanski pisac iz 18. stoljeća, ljetopisac [[Mula Mustafa Bašeskija]], koji je u svom ljetopisu pridodao i zbirku pjesama na bosanskom jeziku, ustvrdio je da je taj jezik mnogo bogatiji od [[arapski jezik|arapskog]], zato što ima 45 riječi za [[glagol]] "ići". Čak je [[1601]]. godine [[Marvo Orbini]] zapisao da ''"Od svih naroda koji govore slavenski, bosanci imaju najglađi i najelegantniji jezik i diče se činjenicom da jedini oni danas paze na čistoću slavenskog jezika"''.{{Izvor}}
Sam rječnik, bez nekog posebnog sistematiziranja u njemu, pisan je na turskom jeziku u stihovima i sadrži oko 700 riječi bosanskog jezika u oko 330 stihova.
| |||