Razlika između verzija stranice "Povelja Tvrtka I Dubrovniku"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Kategorija:Izvori za historiju srednjovjekovne Bosne dodata (uz pomoć HotCata) |
m razne ispravke |
||
Red 1:
'''Povelja Tvrtka I Dubrovniku''' pisana je na dvoru u [[Trstivnica|Trstivnici]] 17. juna 1378. godine i predstavlja jedan je od najznačajnijih dokumenata iz [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]]. Trstivnica je bila srednjovjekovna župa na području kraljeve zemlje u [[Srednja Bosna|srednjoj Bosni]]. To je prva kraljevska povelja koja sadrži rijetke i dragocjene podatke o godinu dana ranije obavljenom činu krunisanja bana [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka]] i uzdizanju Bosne u rang [[Bosansko kraljevstvo|kraljevstva]]. Povelja predstavlja prvorazredni izvor koji svjedoči o snazi bosanske srednjovjekovne države te o njenom suverenitetu i samostalnosti.
Original Tvrtkove povelje [[Dubrovačka Republika|Dubrovčanima]] nalazi se u Državnom arhivu u [[Dubrovnik]]u, gdje se čuva u seriji Diplomata et acta, br. 120, bečki ćir. br. 1024.
== Unutrašnje prilike ==
Red 11:
Nakon proglašenja za kralja, Tvrtko se kod [[Dubrovnik]]a sastao sa vođstvom Dubrovačke općine s kojim je uskladio najvažnije diplomatske osnove: pitanja slobode kretanja, obavljanja poslova za dubrovačke trgovce te pitanja isplaćivanja tzv. “srpskog” ili Svetodimitarskog dohotka, koji je isplaćivan vladarima [[Trebinja]], Konavala i Dračevice.
== Prilike u susjedstvu ==
U Srbiji je 1371. god umro [[Stefan Uroš IV Dušan|car Uroš]], s kojim je nestao posljednji direktni izdanak dinastije [[Nemanjići|Nemanjića]]. [[Lazar Hrebeljanović|Knez Lazar]] je s naslijeđem Nemanjića mogao biti povezan samo ženidbenim vezama, koje su ipak bile na znatno nižoj osnovi od Tvrtkovih rodbinskih veza, pa se nije ni opirao. On je sa Tvrtkom podijelio neke teritorije te su ostali u dobrim odnosima do samog kraja.
Dubrovčani, iako uvijek zainteresirani za poslove u unutrašnjosti [[Balkan]]a, s kojom su imali najtješnje poslovne konekcije, nisu se mnogo uzbuđivali oko uzdizanja Bosne u rang kraljevstva.
U Ugarskoj kraljevini, stalnom pretendentu na bosanski suverenitet i teritoriju. Ugarska reakcija na krunidbu s pravom je ocijenjena kao “neutralna”. Razloga je u već poodmakloj dobi ugarskog kralja Ludovika, njegovoj zabrinutosti za održanje dinastije uslijed nedostatka muškog nasljednika, sukobima s vlastelom i gradovima u Poljskoj te težnjom za napuljskom krunom. Njegov nasljednik Sigismund se 1387. i 1389.obraća Tvrtku kao banu, a ne kralju.
Red 51:
== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Kotromanići]]
[[Kategorija:Izvori za historiju srednjovjekovne Bosne]]
| |||