Razlika između verzija stranice "Salvium (Vrba, Glamoč)"

Istraživanja [[Ranokršćanske bazilike u Bosni i Hercegovini|kasnoantičke hrišćanske bazilike]], projektovane po uzoru na rimsku baziliku, daju dobar uvid u vjerska shvatanja i životna nastojanja njegovih stanovnika pretežno zanatlija, klesara, zidara, lončara, kazandžija i drugih. Sa brojnih sepulkarnih spomenika iz 2-4 stoljeća koji su bili ugrađeni u baziliku vide se i muškarci i žene sa mnogim detaljima iz svakodnevnog života. Osnovni zaključak je da se radi o djelimično romaniziranom stanovništvu koje i dalje ima domaća obilježja (jezik, umjetnost, nošnja, način stanovanja). Imena su zadržana do 4. stoljeća(Bato, Dasas, Titus, Panes, Masso...). Ista stvar je i u vjeri. Glamočko polje dalo je najveći broj spomenika Silvana i Dijane, božanskog para ilirskog panteona. Silvano je najčešće prikazan kao grčki Pan, kao polučovjek - polujarac, po čemu se znatno razlikuje od italskog Silvana. Kod Ilira Silvano je glavno božanstvo dok u [[Rim]]u to nikad nije bio. Na nekim kultnim slikama pridružue mu se i Dijana, a negdje je i sama, gotovo uvijek sa lukom i strijelom, atributima božice lova. Silvana prati koza ili pas, Dijanu košuta ili pas. Na Glamočkm polju je nađeno 11 reljefa sa likom Silvana, što očito govori da su ova dva božanstva šuma i pašnjaka bila osobito poštovana kod pastira koji su i do danas bili glavno zanimanje ovog područja. Primat Silvana i Dijane nije mogao da ugrozi ni Jupiter, glavno rimsko božanstvo čije je poštovanje bio sadržaj javnog, službenog kulta, uvezenog iz Rima i ostalih dijelova carstva.